Izbor funkcije trenda na primjeru

UVOD

1.1. Problem, predmet i objekat istraživanja

U okviru diplomskog rada obrađena je tema „ Izbor funkcije trenda na primjeru“. Od svih statističkih metoda dinamičke analize masovnih pojava metod trenda je najkompleksniji, pa se može reći i da je to najznačajniji metod analize vremenskih serija. Naziv trend potiče iz engleskog jezika i u nešto pojednostavljenom prevodu znači ¨nešto što se kreće¨ Metod kojim se prikazuje tendencija razvoja posmatrane pojave u posmatranom  vremenskom periodu naziva se Trend. On je linija osnovne tendencije kretanja neke pojave u određenom vremenskom periodu. Obzirom da se to kretanje iskazuje prosječnim vrijednostima može se kazati da je trend  dinamička srednja vrijednost.
U prvom dijelu diplomskog rada obuhvaćena je problematika trenda, gdje je istaknuta definicija trenda kao linija osnovne tendencije kretanja neke pojave u određenom vremenskom periodu. Obzirom da se to kretanje iskazuje prosječnim vrijednostima može se kazati da je trend  dinamička srednja vrijednost.  U okviru trenda obradila sam vrste trenda.
U drugom dijelu obrađen je linearni trend, koji  pokazuje tendenciju kretanja pojave gdje se u različitim vremenskim razdobljima javlja razlika koja je konstantno ista. Ako je ova razlika iz perioda u period približno ista tada je opći oblik funkcije koja odgovara tome kretanju.

U trećem dijelu prikazana je važnost krivolinijskog trenda, koji se još zove i nelinearni trend. Kada nam dijagram rasturanja pokaže da se kretanje posmatrane pojave ne odvija pravolinijski, onda metod pravolinijskog trenda neće biti podesan za izražavanje centralne tendencije toka i razvoja te pojave. U takvim slučajevima treba da odaberemo neku od krivolinijskih funkcija. Najčešće su to parabolična ili eksponencijalna funkcija.
U četvrtom dijelu diplomskog rada govori se o paraboličnom trendu. On se koristi u slučajevima kada pojava u koordinatnoj ravni pokazuje tendenciju zauzimanja krivolinijskog rasporeda. Na primjer: kretanje pojave u okviru posmatranog perioda odvija se u početku brže a zatim sporije ili obrnuto.
U petom dijelu prikazan je eksponencijalni trend i njegova važnost. Koristi se u onim slučajevima kada serija podataka pokazuje karakteristike geometrijske progresije. Pored ovog obradila sam standardne greške kod trenda . Na kraju diplomskog rada nalazi se zaključak i korištena literatura.