Odlomak

Devizno tržište -Direktna i indirektna kotacija deviznog kursa 

Tržište na kome se trguje stranim valutama i devizama naziva se deviznotržište. Brojni subjekti, kako na strani ponude tako i na strani tražnje, učestvuju u kupovini i prodaji stranih valuta i deviza na deviznom tržištu. Kao rezultat sučeljavanja ponude i tražnje, formira se devizni kurs. Devizni kurs ćemo iskazivati preko direktne kotacije, prema kojoj se
devizni kurs iskazuje kao broj jedinica domaće valute koji je potreban da bismo kupili jednu jedinicu inostrane valute. Na primer, devizni kurs dinara u odnosu na evro je 1€ = 100 dinara, što znači da nam je potrebno 100 dinara da bismo kupili jedan evro. Evro u ovom slučaju predstavlja robu koja se na domaćem tržištu može kupiti po ceni od 100 dinara za jedan evro.
Valuta koja predstavlja robu, odnosno valuta koja se kupuje (u gornjem primeru evro), naziva se osnovnom ili referentnom valutom (base currency, reference currency), dok se valuta u kojoj se iskazuje cena referentne valute (u gornjem primeru dinar) naziva valutom kotacije (quoting currency).
Prema konvenciji, devizni kurs u gornjem primeru bi se, prema direktnoj kotaciji, iskazao kao RSD/EUR 100. Indirektna kotacija po kojoj se devizni kurs iskazuje kao broj jedinica
inostrane valute koji se može kupiti sa jedom jedinicom domaće valute. Devizno tržište, za razliku od berze i tržišta fjučersa, nije organizovano tržište.
Devizno tržište zapravo predstavlja neformalnu mrežu od oko 500 banaka ivalutnih brokera, koji trguju međusobno i sa velikim korporacijama. Sve do sredine 1990-ih godina, međubankarska devizna trgovine se odvijala putem telefona, razgovori su se snimali na traku, a kasnije su potvrđivani pomoću pošte, teleksa i faksa.
Rojters (Reuters) sa svojim informacionim ekranima i Elektronski brokerski servis (Electronic Broking Services – EBS) su izgradili računarsku mrežukoja omogućuje direktnu trgovinu. Ova mreža je u velikoj meri zamenila telefonsko tržište. Korišćenje računarskog sistema zavisi od od toga koju ulogu banka želi da preuzme.
Može se napraviti razlika između devizne trgovine koju obavljaju: (1) market mejkeri, (2) aukcione platforme, ili (3) brokeri.

 

 

 

 Učesnici na deviznom tržištu
Glavni učesnici na deviznom tržištu su :

1.Komercijalne banke – Svako preduzeće koje učestvuje u međunarodnoj trgovini ima račun kod neke komercijalne banke.One se javljaju kao subjekti deviznog tržišta u cilju zadovoljenja potreba njihovih klijenata. Banke takođe mogu da stupe u deviznu trgovinu sa drugim bankama na međubankarskom deviznom tržištu. Najmanji iznos u međubankarskoj trgovini je milion $ za većinu transakcija. 1JPMorgan Čes,Dojče Banka i Barkli imaju dominantnu ulogu na deviznom tržištu. Banke klijentima mogu da omoguće kupovinu i prodaju stranih retkih
valuta pod povoljnijim uslovima negošto bi to bio slučaj da kompanija koja kupuje tu valutu sama traga za drugom kompanijom koja prodaje istu valutu.

2.Transnacionalne kompanije(TNK) – Savremene TNK imaju razgranato poslovanje u više zemalja,tako da su plaćanja i uplate u različitim  valutama prirodna posledica njihovog prisustva u različitim zemljama.

3.Nebankarske finansijske institucije – Liberizacija finansijskog tržišta je doprinela jačanju konkurencije između nebankarskih fin.institucija.Oni se utrkuju ko će ponuditi klijentima raznovrsnije usluge,a pri tome se neretko radi o uslugama koje se neznatno razlikuju od bankarskih usluga.

4. Brokeri – Speciajlizovani subjekti,koji često posredjuju između komercijalnih banaka u realizaciji poslova kupoprodaje deviza.Zbogčestog kontakta s bankama,brokeri su u prilici da prate kretanje deviznih kurseva i o tome obaveste zainteresovane banke. Za usluge naplaćuju proviziju.

5. Centralne Banke – Intervenišu na deviznom tržištu u cilju održavanja deviznog kursa na željenom nivou.U režimu slobodnog fluktuiranja mogu da intervenišu čime povećavaju ili smanjuju svoje devizne rezerve.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari