Menadžment ljudskih resursa i zadovoljstvo zaposlenih u javnom sektoru
UNIVERZITET SINGIDUNUM
DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE
STUDIJSKI PROGRAM
POSLOVNA EKONOMIJA
MENADŢMENT LJUDSKIH RESURSA I ZADOVOLJSTVO
ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU
- M A S T E R R A D –
Mentor:
Kandidat:
prof. dr Jelena ĐorĎević Boljanović
Katarina Kovačević
400444/2014
Beograd, 2017.
2
Sadrţaj:
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
2.
2.1.
2.2.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.6.
6.
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.

4
1. UVOD
Od kako je uspostavljen kolektivni rad, ljudski rod traga za rešenjima koja bi pomogla povećanju
njegove produktivnosti i što uspešnijoj organizovanosti, a sa definisanjem upravljaĉke funkcije
nastala je i potreba njene racionalizacije. Vremenom su se uslovi privreĊivanja menjali i
usloţnjavali, a stoga je odnos izmeĊu menadţmenta i zaposlenih potrebno neprekidno i celovitije
izuĉavati radi definisanja najadekvatnijih rešenja koja će pomoći uspešnijem uspostavljanju
organizacije rada, koja vodi ka povećanju poslovnih rezultata uz ostvarenje zadovoljstva
zaposlenih.
Upravljanje ljudskim resursima, teorijsko - nauĉna disciplina nastala osamdesetih godina prošlog
veka, izuĉava i kritiĉki preispituje bitne aspekte upravljanja ljudima, kao i njihovim
potencijalima i ponašanjem u toku radnog procesa. U okviru nauĉne disicipline izuĉavaju se
aktuelni procesi i problemi menadţmenta ljudskih resursa radi predlaganja mera za njihovo
unapreĊivanje i prilagoĊavanje savremenim uslovima poslovanja (Prţulj, 2011: 9-10).
U upravljanje ljudskim resursima (usmeravanje ljudi u preduzeću) spadaju upravljaĉke mere i
aktivnost koje preduzima menadţment organizacije, radi obezbeĊenja, osposobljavanja i
motivisanja kvalitetnih kadrova, kako bi se realizovali postavljeni ciljevi i postigli planirani
rezultati (Kulić i sar., 2009: 13-14).
Sa aspekta upravljanja ljudskim resursima kao poslovne filozofije, uz tretiranje zaposlenih sve
više kao subjekta upravljaĉkog procesa, a manje kao objekta upravljanja, trasira se i humaniji
odnos prema zaposlenima. Odnosi saradnje, zajedniĉkog rada i svrsishodne poslovne i ljudske
komunikacije zamenjuju tradicionalne hijerarhijske odnose zasnovane na preteranoj kontroli i
neprihvatljivom naĉinu kaţnjavanja (Kulić i sar., 2009: 13-14). U prvom planu su humanistiĉke
vrednosti, meĊusobno poverenje i timski rad. Zaposlenom se omogućuje da uĉestvuje u
oblikovanju vizije, definisanju ciljeva organizacije i projektovanju strategije.
Kao deo sistema upravljanja preduzećem, odnosno deo njegove poslovne politike, upravljanje
ljudima, najznaĉajnijim resursima preduzeća, veoma je sloţen i višedimenzionalan proces
(Kulić, 2003: 4).
5
Adekvatan odnos izmeĊu rukovodstva i zaposlenih je kljuĉni faktor za postizanje maksimalnog
angaţovanja zaposlenih na ostvarenju postavljenih zadataka i zacrtanog kvaliteta rada.
Psihologija rada i menadţeri poslovnih organizacija se duţe vreme bave pojmom zadovoljstva
poslom, u nastojanju da objasne njegovu suštinu. Jer, podrška ciljevima preduzeća, ostvarenje tih
ciljeva i oĉekivanog profita i osvajanje što šireg trţišta, uslovljeni su zadovoljstvom poslom svih
zaposlenih u tom sistemu (Joviĉić, 2010: 44).
Kroz uspostavljanje humanijeg odnosa prema zaposlenima, odnose saradnje, timski rad,
komunikaciju zasnovanu na poštovanju doprinosa svakog zaposlenog, meĊusobno poverenje i
napuštanje prakse tradicionalnih hijerarhijskih odnosa zasnovanih na preteranoj kontroli i
kaţnjavanju, nastaje nova poslovna filozofija upravljanja ljudskim resursima. U takvoj klimi
zaposleni dobijaju pogodnije tlo za iskazivanje, usavršavanje i realizaciju sopstvenih potencijala,
za davanje maksimalnog doprinosa ostvarenju ciljeva organizacije.
1.1. Predmet i značaj istraţivanja
Javni ili drţavni sektor - deo drţave koji se bavi proizvodnjom, raspodelom i isporukom robe i
usluga za vladu i graĊane odreĊene zemlje, predstavljaju razni oblici organizovanosti privrednih
subjekata. Njima drţava i njeni lokalni organi obezbeĊuju ostvarivanje interesa u tim oblastima.
Kao globalni faktor makroekonomske regulacije i drţavnog intervencionizma u savremenim
trţišnim privredama, javni sektor ima zadatak ispunjenja kljuĉnih ciljeva ekonomske i razvojne
politike jedne drţave (Drobnjak, 2015).
Zaposleni u javnom sektoru nisu samo jedan od najznaĉajnijih resursa, već i najskuplji i ponekad
najproblematiĉniji resurs. Stoga bi i aktivnosti koje stavljaju akcenat na upravljanje ljudskim
resursima, kroz izbor cijeva, predviĊanje i planiranje, interpretaciju, organizovanje i
koordinisanje, upravljanje i kontrolisanje dogaĊaja i kontrolu delatnosti na podruĉju ljudskih
resursa, uz preduzimanje upravljaĉkih aktivnosti, trebalo da obezbede ostvarenja postavljenih
organizacionih ciljeva (Prţulj, 2011: 10).

7
metoda za angaţovanje i zadrţavanje zaposlenih, kako bi bila ostvarena njhova najveća
efikasnost i produktivnost.
Nauĉni cilj istraţivanja je nauĉni i teorijski opis upravljanja ljudskim resursima i zadovoljstvom
zaposlenih u javnom sektoru.
Društveni cilj istraţivanja je da rad bude od praktiĉne koristi kroz skretanje paţnje na pitanje
zadovoljstva poslom u javnom sektoru, uz predoĉavanje metoda i tehnika za njegovo merenje i
upravljanje.
1.3. Hipoteze istraţivanja
Polazimo od hipoteze da je uloga menadţmenta ljudskih resursa od izuzetnog znaĉaja za
zadovoljstvo radnika u javnom sektoru, budući da organizaciona sredina i podruĉje rada
uslovljavaju stepen njihovog zadovoljstva, a samim tim i njihovo angaţovanje na poslu, njihovu
zainteresovanost za ispunjenje postavljenih radnih zadataka i postignute rezultate.
Posebne hipoteze u istraţivanju:
-
Zadovoljstvo radnika na radnom mestu nije odreĊeno iskljuĉivo visinom plate.
-
Angazovanjem menadţmenta na pravilnom izboru kadrova, stvaranju prijatnije atmosfere
u radnoj sredini, na poštovanju svakog izvršioca kao i na stvaranju uslova za njihovo
usavršavanje i napredovanje moţe se postići povećanje produktivnosti rada, ljubazniji
odnos prema strankama, veća zainteresovanost za ukupni imidţ organizacije.
-
Lojalnost zaposlenih u javnoj upravi srazmerna je stepenu sigurnosti njihovih radnih
mesta i mogućnostima ostvarivanja ostalih potreba i interesa zaposlenog.
-
Pohvale zaposlenih od strane rukovodećeg tima, njihovo ukljuĉivanje u donošenje vaţnih
odluka vezanih za ispunjavanje njihovih radnih zadataka, blagovremeno upoznavanje
zaposlenih sa predstojećim radnim zadacima, kao faktori unutrašnje motivacije, mogu
znaĉajno doprineti povećanju zadovoljstva zaposlenih i time stimulisati njihovo veće i
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti