Odlomak

“Svi lekovi sveta ne mogu zameniti dejstvo fizičke vežbe, ali fizička vežba može zameniti dejstvo mnogih lekova”, reči su poznatog francuskog lekara Tisso-a koji je još u davna vremena ukazivao na pozitivan uticaj fizičkog vežbanja, ali njegova misao sve više bledi i današnja populacija zaokupljena munjevitim razvojem i trkom za profitom zaboravlja na blagotvorno dejstvo vremena provedenog u kretanju.
Naučno – tehnološkom revolucijom koja je počela pre dva veka, omogućen je izrazit porast materijalne proizvodnje, poboljšan je životni standard, stvoreni su višak slobodnog vremena i povoljni uslovi za kulturni razvoj, pa slobodno može biti konstatovano da su korenito promenjeni i olakšani uslovi života i rada čoveka. Međutim, opšta automatizacija i mehanizacija dovele su do toga da je čovek smanjio svoje fizičke aktivnosti na minimum i to ne samo na poslu, već i u slobodnom vremenu. Savladavajući i prilagođavajući prirodu sebi i svojim potrebama čovek je nesvesno stvorio niz negativnih faktora kojima je počeo ugrožavati svoje zdravlje pa čak dovoditi u pitanje i svoj celokupni opstanak na planeti. Potreba za kretanjem i fizičkim vežbanjem predstavlja jednu od veoma važnih bioloških potreba, za koju možemo reći da se rodila zajedno sa čovekovim nastankom. Zdravlje i normalno fukcionisanje svih čovekovih organa, organskih sistema i organizma u celini nezamislivo je bez konstantne i sistematske fizičke aktivnosti.
Područje sportske rekreacije ostvaruje značajne obrazovne, psihološke i druge humanističke funkcije, tako da ona predstavlja odgovor problemu koji je pomenut. Sistematskom primenom naučno utemeljenih programa sportske rekreacije efikasno se zadovoljavaju relevantne čovekove potrebe i obezbeđuje povećanje opšte čovekove aktivnosti, te održavanje i poboljšavanje opštih motoričkih, fukcionalnih i radnih sposobnosti, zatim prevencija, otklanjanje i ublažavanje zdravstvenih tegoba i smetnji, zamora i nervno-psihičke napetosti, kao i sadržajnije provođenje slobodnog vremena, ostvarivanje međuljudskih kontakta, efikasniji odmor, potpuniji oporavak, relaksacija, zabava, razonoda i slično (Mijatović, 1986).
Savremeni čovek živi ubrzanim načinom života koji zahteva mnogoobaveza. Nedovoljna fizička aktivnost veliki je javno zdravstveniproblem u razvijenim zemljama. Slobodno vreme se u većini slučajevaprovodi pasivno, sedeći pred televizorom, kompjuterom ili u kafiću. Udanašnje vreme, čovek, a naročito mlađa populacija, sve višezapostavlja bavljenje sportom, pa i u rekreativne svrhe. Da bi se zaštitiood nezdravog načina života kao jedan, ako ne i najvažniji, od mogućihublažavanja stresnih situacija je rekreativna aktivnost.
Savremeni način života karakteriše nedovoljnu fizičku aktivnost, zato jerekreativno vežbanje, koje je prisutno svugde u svetu, upravo koncipirano kako bi seaktivirali mišići i povratila mobilnost zglobova. Zato svakim danom niče sve veći brojklubova koji pružaju neki vid rekreacije sve većem broju zainteresovanih.
Rekreacija kao specifičan vid fizičke aktivnosti obavlja se u slobodnom vremenu i imaza cilj da se vežbanjem poveća snaga celog tela, oporavi, okrepi, zabavi ali i sačuva ipoboljša zdravlje, jer razvojem tehnologije čovek svoje slobodno vreme ako ne koristi zaaktivnosti brzo dovodi do pogoršavanja zdravlja.
Kroz ljudsku istoriju čovek je morao mnogo da se kreće da bi preživeo. Veliki brojmašine su zamenile ljudski rad i došlo je do porasta vremena provedenog van posla. Zatako kratko vreme ljudski organizam nije mogao brzo da se promeni pa su počele da sejavljaju bolesti vezane za manjak aktivnosti.
Efekti fizičke aktivnosti na organizam u cilju prevencije mnogih bolesti sučesta tema različitih istraživanja. U odnosu na lečenje po skupim medicinskim centrimafizička aktivnost je izuzetno jeftina. A podizanjem fizičke aktivnosti utiče se nazdravlje i adekvatnije se odgovara na sve zahteve koje pred ljudima postavlja posao isvakodnevne aktivnosti. Sve veća ekspanzija vežbanja okrenutog ka zdravlju je dokazkoliko je ljudi shvatilo da sami mogu da utiču na svoje zdravlje.
Važnost bavljenja sportom u rekreativne svrhe je višestruka.Redovna fizička aktivnost pomaže nam da izgledamo i osećamo se bolje,da budemo zadovoljniji, puni samopouzdanja i što je najvažnije redovnafizička aktivnost doprinosi očuvanju i unapređenju zdravlja.A kad se čovek oseća bolje i ispunjenije i svakodnevne radne i poslovneobaveze mu lakše padaju.
Različiti su sportovi kojima se čovek može baviti u rekreativnesvrhe: hodanje, plivanje, trčanje, skijanje, biciklizam, igre sa loptom itd.
Fizička aktivnost značajan je činilac zdravog načina života koji može uticati naprevenciju pojave različitih oboljenja i do 50%. SZO je u nekoliko navrata upućivalaotvoreno pismo svim vladama sveta u kome je ukazivala na veliki značaj redovne fizičkeaktivnosti za ukupno zdravlje populacije. Tom prilikom definisane su i kategorije građanakoje su posebno ugrožene nedovoljnom fizičkom aktivnošću i za koje bi trebalo da senapravi posebna strategija vežbanja radi zdravlja.
Najčešće su deca najviše ugrožena nedovoljnom fizičkom aktivnošću, zatimadolescenti, osobe koje su izložene stresnim situacijama, osobe trećeg doba, takođe iosobe koje boluju od hroničnih boleti kao što su hipertenzija, gojaznost, dijabetesmelitas… Međutim, bez obzira na starost ili uslove rada, svakom čoveku je potrebnaredovna fizička aktivnost radi očuvanja svog zdravlja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Skripte

Komentari