----  Osnovi na MatLab ---- 

 

 

1

 

 

 

O S N O V I   N A    

 

 

MatLab  

 

so 

P R I M E R I  

 

 

 

 

 

 

 

Qup~o Jordanovski

----  Osnovi na MatLab ---- 

 

 

2

 

VOVED .......................................................................................................................................................
1. Zapo~nuvawe .........................................................................................................................................

1.1 MatLab kako ednostaven kalkulator ........................................................................................5 

2. Broevi I Formati ..............................................................................................................................
3. Promenlivi...........................................................................................................................................
4. Vgradeni Funkcii ...............................................................................................................................
5. 

Nizi (  Vektori ) ............................................................................................................................

5.1 Oznaka  ( : ) ....................................................................................................................................11 
5.2 Izdvojuvawe Na Elementite ..................................................................................................
...11 
5.3 Vektor kolona ..............................................................................................................
................12 
5.4 Transponirawe..............................................................................................................
......12 
5.5 

Skalaren proizvod na vektori (*) ..................................................................................13 

5.6 To~kast proizvod (.*) ..................................................................................................................15 
5.7 To~kast koli~nik ( delewe ) ( ./ ).........................................................................................
....16 
5.8 To~kasto stepenuvawe ( .

^

 ).......................................................................................................18 

6. 

Crtawe Na Elementarni Funkcii...........................................................................................18 

6.1 Naslov i labeli ...........................................................................................................................20 
6.2 Mre`a......................................................................................................................
.......................20 
6.3 Stil na linija i boi.......................................................................................................
.............20 
6.4 Pove}e Grafici.............................................................................................................
..............20 
6.5 

HOLD

 naredbata ............................................................................................................................21 

6.6 Podcrte` ( 

SUBPLOT

) .................................................................................................................21 

6.7 Kontrola Na Oskite ...................................................................................................................22 
6.8 Zgolemuvawe ( zoom ) .......................................................................................................
...........23 

7. Matrici : Dvodimenzionalni Nizi...............................................................................................23 

7.1 Dimenzija Na Matricata ...........................................................................................................24 
7.2 Transponirawe Na Matrica ...................................................................................................
..24 
7.3 Specijalni Matrici .........................................................................................................
..........25 
7.4 Edini~na Matrica...........................................................................................................
............25 
7.5 Dijagonalna Matrica........................................................................................................
..........26 
7.6 Konstrukcija na matrici ....................................................................................................
.......27 
7.7 Izdvojuvawe Na Elementi Na Matrica .................................................................................28 
7.8 To~kast Proizvod Na Matrici ( .* ) .......................................................................................30 
7.9 Mno`ewe Na Matrica So Vektor ...........................................................................................30 
7.10 Mno`ewe na matrici ........................................................................................................
........31 

8. Ciklusi ( Petqi ) .............................................................................................................................31 
9. Logi~ki Relacii ( Testirawe) ................................................................................................
.......35 
10. Logi~ni Operatori..........................................................................................................
...............35 
11.

 While

 Ciklus ( Petqa)....................................................................................................................38 

Metoda 1: ..............................................................................................................................................39 
Metoda 2. ......................................................................................................................
........................39 

12. 

if ..... then .... else .... end

...............................................................................................................40 

13. Skript Datoteki  I Funkcii ( m-fajlovi) ...............................................................................40 

13.1 Skript m-fajlovi ......................................................................................................................41 
13.2 Funkciski m-fajlovi.......................................................................................................
.........43 
Primeri Na Funkcii .............................................................................................................
..........45 

14. Drugi Vgradeni Funkcii ...............................................................................................................47 

14.1 Zaokru`uvawe Na Broevi........................................................................................................47 
14.2 Funkcijata sum ............................................................................................................
...............48 
14.3 Funkcii  

max

 i 

min

....................................................................................................................49 

14.4 Generirawe Na Slu~ajni Broevi ...........................................................................................50 
14.5 Funkcija find za vektori..................................................................................................
......51 
14.6 Funkcijata find za matrici ................................................................................................
...52 

15. Crtawe Na Povr{ini ....................................................................................................................53 
16. Nizi Na Karakteri ( Znaci).................................................................................................
........56 

16.1 Sporedba na K-nizi ...................................................................................................................57 
16.2 Prebaruvawe i zamena ......................................................................................................
........58 
16.3 Konverzija na broj vo K-niza ..............................................................................................
....58 

background image

----  Osnovi na MatLab ---- 

 

 

4

VOVED  

 

 

 

 

MatLab

 

e visoko-organiziran programski jazik za primena vo in`ewerstvoto i 

tehnikata. Toj vkqu~uva vo sebe presmetuvawe, vizuelizacija i programirawe vo 
ramkite na ednostavna za koristewe okolina kade {to problemite i re{enijata se 
pretstaveni vo poznata i bliska matemati~ka notacija. Tipi~no koristewe na 
programot sodr`i: 

 

 

Elementarna matematika i presmetki 

 

Linearna algebra 

 

Razvoj na algoritmi 

 

Modelirawe, simulacija i gradewe na prototipovi 

 

Analiza na podatoci, istra`uvawe i vizuelna prezentacija 

 

Nau~ni i in`ewerski grafici i grafikoni 

 

Razvoj na aplikacii vlu~uvaj}i razvoj na Grafi~ki Interfejs za korisnici 

 
MatLab

 

e interaktiven sistem ~ii osnovni tipovi na podatoci se nizi i matrici 

koi ne treba prethodno da se definiraat i dimenzioniraat. So toa se ovozmo`uva 
re{avawe na mnogu tehni~ki problemi kade {to se potrebni golemi numeri~ki 
presmetki. Osobeno MatLab-ot

 

e prikladen za re{avawe na problemi koi mo`at da se 

formuliraat vo vektorska ili matri~na forma pri {to potrebnoto vreme za 
re{avawe e mnogu pomalo vo sporedba ako se koristat klasi~nite programski jazici 
kako {to se 

FORTRAN

 ili 

C

.    

 
Imeto

 

MatLab e kratenka od 

matrix  labaratory

  i originalno bil dizajniran da 

obezbedi lesen pristap do softverskite paketi 

LINPACK

 i 

EISPACK

 koi 

pretstavuvale najsovr{eni softverski paketi za matri~no smetawe. 

 
MatLab-ot vo tek na vreme evoluiral i bil nadograden preku kotribucija na mnogu 

korisnici. Vo Univerzitetskite ramki, toj pretstavuva standardna alatka i pomo{no 
sredstvo na studentite po predmetite matematika, in`inerstvo i nau~nite 
istra`uvawa. Vo industrijata, MatLab-ot

 

 e naj~esto koristena alatka  ( softver) za 

visoka produktivnost vo istra`uvawata, razvoj i analizi. 

 
Edna od va`nite karakteristiki na MatLab-ot

 

e postoewe na takanare~eni 

toolboxes

 ( alatki ), koi pretstavuvaat kolekcija na proceduri na ve}e re{eni 

problemi od dadena oblast. Alatkite se seopfatni MatLab

 

 funkcii ( m-fajlovi ) so 

koi se pro{iruva okolinata na MatLab  za re{avawe na posebni klasi na problemi.  

 
Oblastite za koi postojat vakvi alatki vklu~uvaat: procesirawe na signali, 

kontrola na sistemi, neuronski mre`i, fazi logika, simulacija, obrabotka na sliki i 
mnogu drugi.  

 
MatLab-ot

 

poseduva i svoj programski jazik koj e matri~no orjentiran no gi ima site 

svojstva na programski jazik kako {to se 

FORTRAN

 i 

C

. Toj ovozmo`uva brzo i 

interaktivno programirawe na mali programi so momentalna proverka na to~nosta i 
korektnosta na programot kako i kreirawe na celosni i kompleksni programi za 
korisnici. Posebna pogodnost e postoewe na biblioteki koi ovozmo`uvaat koristewe 
i interakcija so proceduri ili funkcii napi{ani vo 

C

 ili 

Fortran

 so {to 

kapacitetot i mo`nostite na MatLab-ot zna~itelno se zgolemeni.  

 

 

----  Osnovi na MatLab ---- 

 

 

5

 

 

 

 

1. Zapo~nuvawe 

 
MatLab e programa koja se nao|a vo eden direktorium {to se kreira za vreme na 

instalacija na MatLab-ot. Za va{i potrebi, upatno e da kreirate va{ raboten 
direktorium vo koj bi se zapi{uvale va{ite podatoci ili m-fajlovite. 

 
MatLab-ot se aktivira so komandata: 
 

matlab 

 

ako se rabori pod 

DOS

 operativen sistem ili so pritiskawe na ikonata za MatLab ako 

se koristi 

WINDOWS

 verzijata. Po izvesno vreme, logoto na programot se poka`uva 

sledeno so simbolot 

 

>> 

 

kade 

>>

 pretstavuva MatLab promt ozna~uvaj}i deka programot e spremen da prifati 

nova naredba i da ja izvr{i. 

 
So 

help

 naredbata, korisnikot ima mo`nost da na lice mesto dobie informacii i 

pomo{ za nekoj naredba. So naredbata 

quit

 se izleguva od programata MatLab.  

 

1.1 MatLab kako ednostaven kalkulator 

 
Za prvi~no zapoznavawe so MatLab-ot, mo`e da se iskoristat mo`nostite na 

programot da se koristi kako ednostaven kalkulator. Osnovnite matemati~ki 
operacii se:+ ( sobirawe),  - ( odzemawe),  

*

 ( mno`ewe), / ( delewe), 

^

 ( stepenuvawe) i 

tie se koristat vo kombinacija so zagrdite ( ). Simbolot 

^

 se koristi za  stepenivawe. 

 

2^4 = 16.   

 
Komandite se ispi{uvaat posle promtot 

>>

 

primer: 

 

>> 2+3/4*5 

  

 

otkako }e se ispi{e naredbata a po pritiskawe na kop~eto, 

Enter

 MatLab-ot odgovara 

so: 

 

ans = 

    5.7500

   

 

{to pretstavuva rezultat od presmetkite. Promenlivata 

ans

 se ispi{uva ako 

korisnikot prethodno ne definiral promenliva vo koja }e bide smesten rezultatot. 
Imeno mo`no e da se napi{e: 

 

>> x = 2 + 3/4*5 

  

 

x = 

    5.7500

   

background image

----  Osnovi na MatLab ---- 

 

 

7

Komanda Pe~aten 

primer 

>> format short 

32.4162 ( 4 decimalni mesta ) 

>> format short e 

3.1416e+01 

>> format long e 

3.141592653589793e+01 

>> format bank 

31.42( 2 decimalni mesta) 

 

Ako treba da se vratime na standardniot format koj e  definiran pri samoto 

vkqu~uvawe na MatLab-ot, treba samo da se ispi{e samo 

format

. Naredbata 

 

>> format compact 

    

e isto taka korisna naredba ako ne sakame pe~atewe na prazni redovi. Na toj na~in 
pove}e informacii mo`at da bidat ispe~ateni. 

 

3. Promenlivi 

Imiwata na promenlivi pretstavuvaat kombinacija na bukvi i brojki i zapo~nuvaat 

so bukva. Vo sledniot primer dadeni se korektno ozna~eni promenlivi. 

 

NetCost, Left2Pay, v3, X3, z25c5 

 
Sledniot primer poka`uva kako ne smeat da se ozna~uvaat promenlivite: 
 

Net-Cost, 2pay, %x, @sign 

 

Preporaka e da se koristat imiwa koi asociraat na kontekstot i prirodata za koja 

se upotrebeni promenlivite. Na toj na~in polesno pri povtorno razgleduvawe na 
programot se identificira zna~eweto i upotrebata na dadenata promenliva. 

 

Specijlni imiwa

: MatLab-ot ima rezervirano imiwa na nekoj promenlivi ili 

konstati a koi ne treba da se koristat od strana na korisnikot. Na primer 

eps

 = 

2.2204e-16 = 2

-54

 e najmaliot broj taka da brojot 

1+eps

 se razlikuva od 1 vo ramkite na 

gre{kata koja postoi vo presmetkite zaradi kone~niot zbor, ili 

pi

 = 3.14159 = 

π

  

 
Ako se raboti so kompleksni broevi toga{ MatLb-ot bukvite 

i

 i 

j

 gi smeta kako 

imaginarni golemini ( 

1

), osven ako korisnikot ne gi smeni. 

 

primer: 

 

>> i,j, i=3 

ans = 
        0 + 1.0000i 
ans = 
        0 + 1.0000i 
i = 

     3 

  

 
So prvite dve naredbi se definiraat dva kompleksni broja, dodeka so tretata 

naredba zna~eweto na 

i

 e smeneto i sega pretstavuva voobi~aena promenliva so 

vrednost 3. 

 

VE@BI:

 

 
Presmetaj gi vrednostite na slednive aritmeti~ki izrazi: 
 

1)  -2^3+9       2)   2/3*3                 3) 3*2/3            4) 3*4-5^2*2-3           5) (2/3^2*5)(3-4^3)^2 
 
6)

 

3*(3*4-2*5^2-3) 

 
 

Želiš da pročitaš svih 114 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti