Planiranje revizije
ALFA UNIVERZITET
FAKULTET ZA TRGOVINU I BANKARSTVO
"JANAĆIJE I DANICA KARIĆ"
BEOGRAD
Revizija finansijskih izveštaja
-
SEMINARSKI RAD-
Planiranje revizije
Mentor : Student:
Dr. Jozefina Beke-Trivunac Miroslav Zdravković FTB 112/12
Kruševac ,2015 godina
Page
Seminarski rad Planiranje revizije
Sadržaj
8.2. Postupci radi sticanja saznanja o računovodstvenom sistemu i sistemu interne kontrole. .30

Page
Seminarski rad Planiranje revizije
Uvod
U savremenom poslovnom okruženju, veoma je bitno poznavanje fenomena nezavisne
revizije, bez koje nema ni efikasnih finansijskih tržišta na određenom ekonomskom prostoru.
Ovo je posebno značajno u uslovima globalizacije ekonomskih, finansijskih i privrednih tokova,
kao i u uslovima snažne harmonizacije, odnosno ujednačavanja računovodstvene i revizorske
prakse na najširem – svetskom planu. Nije preterano ako kažemo da se moderno društvo nikada
ne bi razvilo u toj meri, bez nezamenljive uloge revizora i računuvođa, kao ,"anđela čuvara"
kvaliteta finansijskog izveštavanja.
Revizija se u najvećoj meri oslanja na računovodstvene podatke, te ocenjuje računovodstvo.
Potreba za revizijom kao strukom se ogleda u finansijskim izvještajima poslovnih subjekata, na
temelju kojih revizori moraju preispitati i utvrditi jesu li finansijski izvještaju sastavljeni i
prezentirani na način kojim se obezbeđuje istinito i objektivno iskazivanje rezulata poslovanja
poslovnog subjekta.Korisnici informacija koje su predstavljene u finansijskim izveštajima, nakon
njihovog revidiranja, imaju poverenje da finansijski izveštaji realno i objektivno prikazuju stanje
imovine, obaveza i kapitala, rezultat poslovanja. Informacije sadržane u revidiranim
finansijskim izveštajima predstavljaju kvalitetnu podlogu za poslovno odlučivanje. One moraju
biti za sve korisnike neutralne, korektne za odlučivanje i dostavljene na profesionalan način.
Revizori , pre samog početka procesa revizije, moraju napraviti odgovarajući plan revizije i
upoznati se s prirodom klijentovog poslovanja, kako bi se olakšalao otkrivanje najvećih rizika i
omogućio uspešan završni proces revizije, odnosno donošenje revizorskog mišljenja.I upravo
temom" Planiranja revizije "se bavi ovaj seminarski rad. Zapravo ovaj seminarski rad je pokušaj
detaljnijeg obajšnjenja svih postupaka i procesa koji se sprovode u ovoj fazi, počevši od sticanja
saznanja o kompaniji kao klijentu i delatnosti u kojoj ona posluje te njenom računovodstvenom
sistemu i sistemu internih kontrola ,te pokušaj pojašnjenja procesa procene rizika i sprovođenja
preliminarnih analitičkih procesa sve do postupka sastavljanja programa revizije kao finalnog
procesa u "Fazi Planiranja" revizije. No pre svega potrebno je pojmovno definisati pojam
revizije.
Page
Seminarski rad Planiranje revizije
I.
Pojam Revizije
Raspolaganje pouzdanim informacijama za menadžere, ulagače, kreditore ili zakonodavne
organe je od neprocenjive važnosti ukoliko žele da donesu ispravne odluke o rasporedu i
korišćenju resursa.Pri tome revizija ima značajnu ulogu jer pruža objektivne i nezavisne
izvještaje o pouzdanosti informacija i korisnicima finansijskih izvještaja pruža razumno uverenje
da u revidiranim finansijskim izveštajima nema značajnih grešaka i propusta.
Kao aktivnost revizija se pojavljuje u vreme ranog Vavilona još 3.000 godina p.n.e., kao i u
drevnoj Grčkoj i Rimu, odakle i potiče naziv revizija. Naziv "revizija" potiče od latinske riječi
"
revisio
" što na našem jeziku znači "ponovno viđenje, ponovno gledanje, pregled, obnova
procesa, poslednji pregled sloga pred štampu"
.
U zemljama engleskog govornog podučja za revizora se upotrebljava reč auditor, koja potiče
od latinske riječi
audire
u značenje čuti ili slušati. Originalno značenje reči auditor u engleskom
jeziku znači "slušalac, nadzornik, pregledač računa, revizor poslovnih knjiga"
i iz toga je
izveden pojam
audit
(revizija). Korišćenje reči "slušalac" dolazi iz vremena kada se počela
razvijati revizorska profesija koja se vršila tako što su revizori saslušavali zemljoradnike o
ostvarenom prinosu od zemlje i od stoke. Na osnovu saslušanja i dobijenih izjava tadašnji
"revizori" su utvrđivali poreske obaveze
.
Moderna revizorska praksa vodi poreklo iz Škotske od polovine 19. veka, tačnije od 1853
godine kada je u Škotskoj
osnovana prva Profesionalna asocijacija računovodja i revizora
. Do
kraja 18. i početka 19. veka preduzeća su bila organizovana kao mala preduzeća i kao samostalni
ili udruženi preduzetnici, a nagli tehnološki i industrijski razvoj polovinom 19. veka doprineo je
razvoju modernog tražišta i komunikacija, što je dovelo do pojave velikih preduzeća i
kompanija.
U novim uslovima javila se potreba za obezbeđenjem većih količina kapitala kojeg nisu
mogla obezbediti mala preduzeća i preduzetnici iz sopstvenih sredstava. Došlo je do nastanka i
razvoja tržišta hartija od vrednosti i kreditnih institucija radi zadovoljavanja finansijskih potreba
velikih nacionalnih i sve većeg broja internacionalnih kompanija.
M. Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd,1954, str. 808
.
R. Filipović, Englesko-hrvatski ili srpski rječnik, Školska knjiga i grafički zavod, Zagreb, 1990, str. 60.

Page
Seminarski rad Planiranje revizije
Kada se radi o reviziji finansijskih izveštaja revizori navode da po njihovom mišljenju
izvještaji "
daju istinit i tačan (fer) prikaz u svim bitnim aspektima
" finansijskog položaja i
uspešnosti poslovanja preduzeća. Svrha nezavisnog stručnog mišljenja je da finansijskim
izveštajima obezbedi kredibilitet. Mišljenje se izražava putem izveštaja koji se zove revizijski
izveštaj i putem kojeg revizor prenosi rezultate revizije zainteresovanim korisnicima.
Na osnovu datih definicija i ciljeva revizije uočljiva je bliska veza između revizije I
računovodstva. Predmet revizije su finansijski izVeštaji tako da se revizija vrši analizom I
pregledom brojnih računovodstvenih podataka. Zbog toga revizor mora pre svega biti
računovođa i dobro poznavati računovodstvene principe, procese i procene, način evidentiranja
poslovnih događaja i računovodstvene standarde.
II.
Model standardnog postupka revizije
Revizija u standardnim okvirima se odnosi na razumno uverenje revizora na osnovu koga on
izražava mišljenje o finansijskim izveštajima i njihovoj usklađenosti sa propisanim standardima i
okvirom za finansijsko izvještavanje. Bez obzira šta je osnovni cilj revizije i šta revizor treba da
dokaže, proces revizije se vrši po strogo definisanoj metodologiji.
Proces revizije
traje duži vremenski period i obuhvata više međusobno povezanih faza. Počinje
čak i pre prihvatanja angažmana (klijenta), kada revizor počne prikupljati informacije o
potencijalnom klijentu da bi odgovorio na pitanje treba li da prihvati mogući angažman ili ne, a
završava se davanjem mišljenja od strane revizora.
Prema modelu standardnog postupka revizije proces revizije se
odvija u četiri osnovne faze:
1. Faza I -prihvatanje klijenta (pretplaniranje),
2. Faza II- planiranje revizije,
3. Faza III- provođenja revizije odnosno ispitivanje i dokazi
4. Faza IV- zaključivanje revizije i izdavanje revizorskog izveštaja (procena i izveštavanje).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti