Pneumatski transportni uređaji
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
„NOVI BEOGRAD“
Seminarski rad
-VAZDUSNI (PNEUMATSKI) TRANSPORTNI
UREĐAJI -
Student:
Profesor
:
Kojić Jelena
dr Dragan Živković
Br. indeksa:69с/15
Januar 2015/2016.
VAZDUSNI (PNEUMATSKI) TRANSPORTNI
UREĐAJI
Uradio-la
:
Kojić Jelena
VTŠ
Novi Beograd
Strana
1
SADRŽAJ
SADRŽAJ..................................................................................................................1
1.UVOD.....................................................................................................................2
2.ISTORIJSKI RAZVOJ...........................................................................................3
3.KONSTRUKTIVNA ANALIZA PNEUMATSKIH TRANSPORTERA.............4
3.1.Pneumatski transportni uređaji za prenošenje materijala u zbijenom, gustom
sloju
7.1.Vazdušni oluci (aero žlebovi)
.........................................................................31
7.2.Specijalizovana transportna sredstva sa pneumatskim načinom istovra
7.3.Pneumatski istovar materijala
........................................................................36
7.4.Pneumatski podizač materijala
......................................................................37

VAZDUSNI (PNEUMATSKI) TRANSPORTNI
UREĐAJI
Uradio-la
:
Kojić Jelena
VTŠ
Novi Beograd
Strana
3
za zidove cevovoda i odvajača i time začepljuje i smanjuje njihovu propusnu sposobnost, odnosno
narušava se proces transporta materijala.
Premeštanje materijala strujanjem vazduha duž cevovoda ostvaruje se kao rezultat transporta tvrdih
čestica, koje se opstrujavaju vazduhom i istiskuju nagomilane čestice materijala ili se pridodaje
praškastom materijalu fluidnost zbog njegove zasićenosti vazduhom (aeracija).
U praksi se kod svakog transportnog uređaja primenjuju oba navedena faktora istovremeno, u manjoj ili
većoj meri, preko odgovarajućih uređaja koji čine kompleks jednog postrojenja za ostvarivanje
pneumatskog transporta.
2.ISTORIJSKI RAZVOJ
Osnovna karakteristika celokupnog razdoblja do početka industrijske revolucije jeste da se za realizaciju
pretovarnih operacija uglavnom koristi ljudska snaga, a mehanizacija se primenjuje samo pri rukovanju
teretima za čije manipulisanje ta snaga nije bila dovoljna.
Industrijska revolucija s kraja XVIII i početka XIX veka predstavljala je početak fabričke proizvodnje.
Generalno govoreći to je bio i početak moderne industrije, onakve kakvu danas poznajemo.
Kako se fabrička proizvodnja razvijala, potreba za rukovanjem materijalom i mehanizacijom pretovarnih
operacija postajala je sve izraženija, kako u samoj proizvodnji tako i u distribuciji robe.
U ovom periodu vlasnici fabrika, u cilju sniženja troškova, počinju postepeno da ulažu u sredstva i
opremu rukovanja materijalom.
Zato se, po pravilu, razvoj savremenih sredstava za rukovanje materijalom vezuje za period posle 1900.
godine, tj. za početak XX veka.
Pneumatski sistemi rukovanja materijalom predstavljaju bezbedan, pouzdan, ekonomičan i ekološki
prihvatljiv način transporta materijala.
Osnovna funkcija ovih sistema je transport materijala, ali pored toga, ovim sistemima može se obezbediti
mešanje, razmena toplote, sušenje, hemijske reakcije.
Sama ideja korišćenja pneumatskih transportera veoma je stara, ali se prvi pneumatski transporter
pojavljuje tek krajem 19. veka, pri čemu se interes za ove transportere značajnije iskazuje tek posle II
Svetskog rata.
Medijum može biti neki odredjen gas (u zavisnosti od robe koja se transportuje), ali se najčešće koristi
vazduh.
VAZDUSNI (PNEUMATSKI) TRANSPORTNI
UREĐAJI
Uradio-la
:
Kojić Jelena
VTŠ
Novi Beograd
Strana
4
3.KONSTRUKTIVNA ANALIZA PNEUMATSKIH TRANSPORTERA
U cevovodima pneumatskih transportnih uređaja strujanje se veštački ostvaruje. Prema načinu ostvarenja
razlike pritisaka na početku i na kraju cevovoda, pneumatski transportni uređaji mogu se razvrstati na
usisne (Slika 1.a) i kompresione (Slika 1.b).
Kod nekih transportnih pneumatskih uređaja jedan deo predstavlja usisni, a drugi je prema svom
karakteru kompresioni (potisni). Takve instalacije su očigledno kombinovanog dejstva (Slika 1.c).
Kod usisnog pneumatskog transportnog uređaja (Slika 1.a) vakum pumpa 6 ostvaruje razređeni vazduh
pneumatskog sistema.
Pod dejstvom atmosferskog pritiska, vazduh se kroz mlaznicu 1 zajedno usisava u cevovod 2 i dolazi u
taložnu komoru (separator) 3, pri tome se brzina vazdušne struje veoma smanjuje. Nastaje taloženje
materijala koje podspešuje i veštački stvorena vrtložna struja u odvajaču, usled koje se čestice materijala
dižu po inerciji, udaraju o zidove, pa usled gubitka brzine – padaju.
Slika 1.Šema pneumatskog transportnog uređaja
a – usisnog; b – kompresionog (potisnog); c – usisno – potisnog (kombinovanog) dejstva
Vazduh koji sadrži malo prašine doprema se cevovodom u filter 4 u kome se prečišćava i prolaskom kroz
vakum pumpu, izbacuje u atmosferu.
Materijal iz odvajača i filtera odlaže se preko ustavnog zatvarača 5, koji propušta material iz filtera i
sprečava prodor vazduha iz atmosphere u filter.
Transportni uređaji - Mehanizacija transporta - Slobodan B. Tošić - Beograd 1999. - Strana 397

VAZDUSNI (PNEUMATSKI) TRANSPORTNI
UREĐAJI
Uradio-la
:
Kojić Jelena
VTŠ
Novi Beograd
Strana
6
Tablica 1.
Potisni uređaji podesni su za prenošenje materijala sa jednog utovarnog mesta, kada se istovar obavlja na
nekoliko istovarnih punktova. Uređaji usisno – potisnog dejstva primenjuju se u slučaju kada je nekoliko
utovarnih, odnosno istovarnih mesta.
Pošto maksimalna razlika pritiska na usisnoj instalaciji teorijski može da iznese do 0,1 MPa, a praktično
od 0,6…0,7 MPa, to se ove instalacije primenjuju uglavnom za prenošenje materijala kada je manja
transportna daljina.
Kod instalacija sa vakumom, od mesta prijema materijala, do mesta istovara materijala, svi aparati i
cevovodi, duž čitave linije transporta materijala nalaze se u razređenom stanju, a time se isključuje
mogućnost zaprašivanja.
Transportni uređaji - Mehanizacija transporta - Slobodan B. Tošić - Beograd 1999. - Strana 399
Pneumatski transportni uređaji
Usisnog dejstva
Potisnog dejstva
Niskog
vakuma
Srednjeg
vakuma
Visokog
vakuma
do
0,01MPa
do
0,03MPa
do
0,09MPa
Primenom
ventilatora
Primenom
vazdušne
duvaljke
Primenom
vakum
pumpe sa
kružnim
ciklusom
vode
Niskog
pritiska
Srednjeg
pritiska
Visokog
pritiska
do
0,01MPa
do
0,1MPa
do
0,6MPa
Primenom
ventilatora
visokog
pritiska
Primenom
vazdušne
duvaljke
Primenom
kompresora
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti