Visoka  poslovna  škola  strukovnih  studija  Valjevo

Seminarski  rad  iz  predmeta  Ekonomija

Tema

:

  „POJAM  I  VRSTE  BERZANSKIH  INDEKSA  I 

NJIHOV  ZNAČAJ  ZA  FINANSIJSKA  TRŽIŠTA  SA 

POSEBNIM  OSVRTOM  NA  INDEKSE  BEOGRADSKE 

BERZE”

Mentor

:

                                                                                        Kandidati

:

Dr  Slobodan Ilić                                                    Suzana  Božić  6491/14 

                                                                            Ana  Živojinović  6671/14 

                                                                           Ivana  Gavrilović  6221/14

Valjevo,  septembar  2017.

background image

3

„POJAM  I  VRSTE  BERZANSKIH  INDEKSA  I  NJIHOV 

ZNAČAJ  ZA  FINANSIJSKA  TRŽIŠTA  SA  POSEBNIM 

OSVRTOM  NA  INDEKSE  BEOGRADSKE  BERZE”

SEPTEMBAR,  2017.

I  DEO:  BERZANSKI  INDEKSI  -  TEORIJSKI  ASPEKT

2.  POJAM  BERZANSKIH  INDEKSA

Berzanski  indeksi

  su  prvi  put  razvijeni  krajem  XIX  veka  kao  relativno  jednostavna 

alatka  za  merenje  promena  cena  grupe  hartija  od  vrednosti.  Predstavljaju  prosek  cena  hartija  

od  vrednosti  izražen  u  odnosu  na  utvrđenu  bazičnu  tržišnu  vrednost  prethodnog  radnog  dana  

berze.  To  su  svojevrsni  alati  kojima  se  berza  kao  organizovano  tržište  kapitala  služi  da  bi  

učesnicima     u     trgovanju     pružila     što     kvalitetniju     informaciju     i     pomogla     potencijalnim 

investitorima  u  donošenju  odluka  o  ulaganju  u,  za  njih,  najatraktivnije  hartije  od  vrednosti.  

Menjaju   se   u   svakom   trenutku   dok   berza   radi,   predstavljaju   glavni   metod   za   merenje 

kretanja  na  berzi  i  koriste  se  za  merenje  uspešnosti  dnevne  trgovine  na  berzi.

Berzanski  indeksi  nisu  samo  pokazatelji  određenih  kretanja  na  berzi,  već  su  tokom 

vremena  i  sami  postali  predmet  trgovine.  Najpre,  u  SAD-u,  a  potom  i  u  Francuskoj  i  

drugim  zemljama,  pojavljuju  se  tržišta  koja  se  nazivaju  tržišta  berzanskih  indeksa,  na  kojima 

se  trguje  najreprezentativnijim  berzanskim  indeksima.  U  tom  smislu,  govori  se  o  trgovini  

fjučers  ugovorima  i  opcijama  na  terminskom  tržištu.

Berzanski  indeksi  se  izračunavaju  stavljanjem  u  odnos  proseka  cena  određenog  broja 

akcija  u  datom  trenutku  sa  prosekom  cena  istih  akcija  iz  nekog  prethodnog  perioda.  

Postoje 

tri  faktora  po  kojima  se  berzanski  indeksi  razlikuju

:

po  brojčanoj  zastupljenosti  akcija  koje  indeks  predstavlja;

po  relativnoj  težini  koja  se  daje  akcijama;

po  korišćenoj  metodi  prilikom  izračunavanja  proseka.

1

Danas  u  svetu  postoji  ogroman  broj  različitih  berzanskih  indeksa.  Veliki  broj  je  

formiran   tokom   osamdesetih   godina,   naročito   u   zemljama   u   razvoju,   čija   se   finansijska 

tržišta     brzo     razvijaju.     Međutim,     svaki    berzanski     indeks     polazi     od    

baznog     vremena 

posmatranja  i  bazne  vrednosti

  koja  se,  po  pravilu,  indeksira  sa  1,  10,  100,  ili  1000.  Time 

se  obezbeđuje  njegova  visoka  informativnost  i  momentalna  uporedivost  podataka  vremenske 

1

  

Dugalić

,  

V

.,  

Štimac

,  

M

.  (2011)  

Osnove  berzanskog  poslovanja

.  Beograd:  Stubovi  kulture,  28-30

3

„POJAM  I  VRSTE  BERZANSKIH  INDEKSA  I  NJIHOV 

ZNAČAJ  ZA  FINANSIJSKA  TRŽIŠTA  SA  POSEBNIM 

OSVRTOM  NA  INDEKSE  BEOGRADSKE  BERZE”

SEPTEMBAR,  2017.

serije  berzanskih  indeksa.  Kao  ponderi  u  izračunavanju  berzanskih  indeksa  koriste  se  

cene 

izabranih  akcija

,  ili,  češće,  njihove  

tržišne  kapitalizacije

  (proizvod  cene  i  broja  hartija  od 

vrednosti).

Pri  izradi  berzanskog  indeksa  mora  se  voditi  računa  o  nekoliko  stvari

:

Veličina   uzorka

   mora   biti   takva   da   se   njome   dovoljno   precizno   može 

predstaviti  tržišni  segment  koji  se  želi  aproksimirati.  Mali  uzorci  mogu  značiti  nepreciznost, 

a  veliki  uzorci  mogu  značiti  neekonomičnost  i  složenost  izračunavanja.  Određivanje  prave  

mere  veličine  uzorka  je  osetljiv  posao  od  koga  zavisi  kvalitet  indeksa.

Reprezentativnost   uzorka

   mora   biti   takva   da   indeks   odražava   promene   u 

svakom  segmentu  skupa.  Veći  uzorci  su,  po  pravilu,  reprezentativniji.  Međutim,  pravilnim 

izborom  elemenata  skupa  može  se  zadržati  reprezentativnost,  ali  na  nivou  malog  uzorka  i,  

njemu   imanentne,   jednostavnosti   i   ekonomičnosti.   Dakle,   uz   izbor   mere   veličine   uzorka, 

izbor  njegovih  elemenata  je  podjednako  važan  posao.

Ponderisanje

  određuje  značaj  pojedinih  elemenata  uzorka.  Trebalo  bi  da  bude 

jednako  značaju  pojedinih  elemenata  uzorka  za  kretanje  skupa  kao  celine.  Ako  su  hartije 

ponderisane  veličinom  svoje  cene,  reč  je  o  cenovnom  ponderisanju.  Ako  su  hartije  koje 

ulaze     u     indeks     ponderisane     brojem     koji     odražava     učešće     njegove     kapitalizacije     u 

kapitalizaciji  skupa,  tj.  tržišnog  segmenta  koji  se  želi  aproksimirati,  tada  je  reč  o  vrednosnoj 

ponderisanosti,  tj.  o  tržišnoj  kapitalizaciji  (

value-weighted

)  kao  ponderu.  Ako  su  hartije  od 

vrednosti  u  indeksu  zastupljene  podjednako,  bez  obzira  na  njihovo  tržišno  učešće,  tada  se 

govori  o  jednakim  ponderima  (

equal  weights

).

Praktične  jedinice  mere

  mora  da  ima  svaki  berzanski  indeks  koji  pretenduje 

da   stekne   popularnost.    Praktičnim    jedinicama   mere    berzanski    indeks   treba    da   pruži  

jednostavne  i  jasne  odgovore  na  pitanja  koja  su  od  interesa  za  investitore.  Lakoća  čitanja  i  

tumačenja  indeksa  su  odlučujuće  za  njegov  uspeh.

2

3.  VRSTE  BERZANSKIH  INDEKSA

Prema  načinu  ponderisanja,  razlikuju  se  sledeći  indeksi

:

2

  

Dugalić

,  

V

.,  

Štimac

,  

M

.  (2011)  

Osnove  berzanskog  poslovanja

.  Beograd:  Stubovi  kulture,  28-30

background image

3

„POJAM  I  VRSTE  BERZANSKIH  INDEKSA  I  NJIHOV 

ZNAČAJ  ZA  FINANSIJSKA  TRŽIŠTA  SA  POSEBNIM 

OSVRTOM  NA  INDEKSE  BEOGRADSKE  BERZE”

SEPTEMBAR,  2017.

uzorka,  ponderisanja,  ili  procedure  koja  se  koristi  pri  izračunavanju.  Kako  bi  se  rešili  ovi  

problemi     uporedivosti,     stvoreno     je     nekoliko     grupa    

globalnih     indeksa     akcija

    koje 

izračunavaju  set  indeksa  akcija  za  datu  zemlju,  a  koji  su  konzistentni.  Ovim  se  ostvaruje  

direktna  uporedivost  indeksa  i  omogućava  njihovo  kombinovanje  u  cilju  kreiranja  različitih  

regionalnih  indeksa.  

Među  najpoznatije  setove  globalnih  indeksa  akcija  spadaju

:  aktuarski 

svetski  

Financial  Times

  indeksi,  

Morgan  Stanley

  indeksi  i  

Dow  Jones

  svetski  indeks  akcija.

Postoje  i  

globalni  indeksi  obveznica

  koji  su  nastali  tokom  prethodnih  godina  zbog 

rasta  veličine  i  značaja  globalnog  tržišta  obveznica.  Na  ovom  tržištu  dominiraju  indeksi  

američkih  firmi  

Lehman  Brothers

,  

Merrill  Lynch

,  

J.P.  Morgan

  i  

Salomon  Brothers

.

Prema  nastanku,  svi  berzanski  indeksi  se  mogu  podeliti  u  tri  grupe

:

indeksi  koje  konstruišu  i  objavljuju  specijalizovane  institucije  (konsalting  firme, 

brokersko-dilerske  firme,  časopisi)  koje  subjektivno  biraju  koje  će  hartije  ući  u  strukturu 

indeksa;

indeksi  koje  konstruišu  specijalizovane  institucije,  ali  na  osnovu  objektivnih 

kriterijuma  za  izbor  hartije  koja  će  ući  u  strukturu  indeksa;

indeksi  koje  utvrđuju  sama  tržišta,  obuhvatajući  sve  hartije  kojima  se  trguje.

4

Na  osnovu  toga  da  li  mogu  biti  predmet  berzanske  trgovine,  ili  ne,  indeksi  se 

dele  na

:

indekse  kojima  se  ne  može  trgovati;

indekse  kojima  se  može  trgovati.

Berzanski  indeksi  kojima  se  ne  može  trgovati

  su  klasični  indeksi  nastali  krajem 

XIX  veka,  čija  je  osnovna  funkcija  da  budu  nepristrasni  i  objektivni  indikatori  prilikom 

izveštavanja   o   kretanju   na   konkretnoj   berzi   vrednosnih   papira.   Ne   mogu   biti   predmet 

trgovine  na  berzi,  već  služe  za  orijentaciju  i  odlučivanje  u  berzanskom  poslovanju.

Berzanski  indeksi  kojima  se  može  trgovati

  nisu  brojni.  Oni  su  predmet  trgovine 

na  berzama  koje  se  nazivaju  indeksne  berze,  a  mogu  se  prodavati  i  na  vanberzanskim 

tržištima.  

Predstavljaju  predmet  poslovnih  transakcija  i  dele  se  na

:

4

   

Unković

,   

M

.,   

Milosavljević

,   

M

.,   

Stanišić

,   

N

.   (2010)   

Savremeno   berzansko   i   elektronsko 

poslovanje

.  Beograd:  Univerzitet  Singidunum,  139-141

Želiš da pročitaš svih 50 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti