PRIRUČNIK

 

ZA  

TURISTIČKE VODIČE

 

-

 

BANJA LUKA 

-  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SADRŽAJ

 

MODUL I ......................................................................................................................................................... 4 
PREDMET

: USTAVNO  UREĐENJE  REPUBLIKE, ODNOSNO BiH

 ...................................................................... 4 

Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine

 ..................................................................................................... 4 

Ustavno uređenje Republike Srpske

 .......................................................................................................... 5 

PREDMET

: OSNOVE TURISTIČKOG ZAKONODAVSTVA

 ................................................................................... 6 

PREDMET

: OSNOVE TURIZMA

 ........................................................................................................................ 9 

Kratak pregled razvoja turizma

 .................................................................................................................. 9 

Pojam i osnovne karakteristike turizma kao prostornog, socijalnog i ekonomskog fenomena

 ..............10 

D

ruštveni, politički i ekonomski značaj turizma

 .......................................................................................11 

Pojam i specifičnosti turizma kao privredne djelatnosti

 ..........................................................................13 

Faktori turizma

 .........................................................................................................................................16 

Turističko mjesto i turistička destinacija 

– 

uslovi za razvoj turizma

.........................................................19 

Turistički proizvod i turističke usluge

 .......................................................................................................22 

Turističke potrebe i turistička potrošnja

 ..................................................................................................23 

Tržišni segmenti na turističkom tržištu

 ....................................................................................................25 

Novi trendovi u turizmu

 ...........................................................................................................................26 

Vrste (oblici) turizma

 ................................................................................................................................27 

Turizam i zaštita prirodne i društvene sredine

 ........................................................................................28 

PREDMET

: ZAŠTITA  POTROŠAČA U TURIZMU

 .............................................................................................29 

MODUL II ......................................................................................................................................................35 

PREDMET: VODIČKA SLUŽBA

 ........................................................................................................................35 

Uvod u vodičku službu

..............................................................................................................................35 

Pojam, vrste i uloga turističkih vodiča

 ......................................................................................................35 

Osobine turističkih vodiča koje opredjeljuju njihov

 

značaj u kvalitetu usluga u turizmu

 ........................37 

Etika i kodeksi vodeće prakse

 ...................................................................................................................41 

Turistički vodič i održivi turizam

 ...............................................................................................................45 

Značaj udruživanja turističkih vodiča

 .......................................................................................................46 

Tehnike istraživanja i relevantni izvori

 .....................................................................................................47 

Prikupljanje informacija posmatranjem

 ...................................................................................................50 

Tehničke karakteristike i način rada turističkih vodiča

 ............................................................................51 

background image

MODUL I

 

PREDMET: USTAVNO  UREĐENJE  REPUBLIKE, ODNOSNO BiH

 

 

Ustavno uređenje B

osne i Hercegovine   

 

Ustavni sistem Bosne i Hercegovine (BiH) 

čine

 Ustav BiH, Ustav Federacije Bosne i 

Hercegovine (FBiH) i Ustav Republike Srpske (RS).

 

 
Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, parafiranim 21.11.1995. g. u Dejtonu (SAD) 
i potpisanim 14.12.1995. g. u Parizu dogovorena su osnovna 

načela

 državno-pravnog i 

političkog

 

uređenja

 BiH. Dejtonskim ustavom BiH je definisana kao 

zajednička

 država 

konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka, u kojoj su 

zajamčena

 osnovna ljudska 

prava i slobode i najviši standardi ljudskih prava. Dejtonski mirovni sporazum ima 
jedanaest sastavnih dijelova - aneksa, od kojih Aneks IV predstavlja Ustav BiH.

 

Strukturu Ustava BiH 

čine

 

osim Preambule, dvanaest 

članova

 kojima se 

uređuju

 pitanja: 

državno-pravni kontinuitet, državno ustrojstvo, državljanstvo, ljudska prava, podjela 
nadležnosti 

između

 države i entiteta, organizacija, postupak i djelovanje Parlamentarne 

skupštine BiH, Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Centralna banka, administrativne 
procedure, te, opšte i prelazne odredbe. 

 

Administrativno-teritorijalno 

uređenje

 

BiH  je složena država, koja se sastoji od entiteta  Federacije Bosne i Hercegovine (51% 
teritorije) i Republike Srpske (49% teritorije). Oblast 

Brčkog

, koje je bilo predmet spora i 

međunarodne

 arbitraže, proglašena je distriktom (8. mart 2000. g.), tako da se država 

BiH sastoji od dva entiteta i Distrikta 

Brčko

 

Entiteti 

Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska su entiteti koji imaju vlastite ustave, 
koji treba da budu u saglasnosti sa Ustavom BiH. 

  
Federacija Bosne i Hercegovine

  

Federacija Bosne i Hercegovine 

(FBiH)

 je 

nastala 18. marta 1994. g., potpisivanjem 

Vašingtonskog sporazuma izm

eđu

 Republike Hrvatske i Republike BiH. Ovaj 

entitet se 

sastoji od deset kantona (koji se dalje administrativno dijele na opštine) a to su Unsko-
sanski, Posavski, Tuzlanski, 

Zeničko

-dobojski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, 

Hercegovačko

-neretvanski, Zapadno-

hercegovački, Sarajevski i Livanjski kanton.

 

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti.

 

Zakonodavnu vlast 

čini

 Parlament Federacije BiH, 

koji se sastoji od Predstavničkog 

doma i Doma naroda. Izvršnu vlast vrše predsjednik i dva potpredsjednika Federacije 
BiH, kao i Vlada Federacije BiH. 

Treći

 ogranak se sastoji od sudova i tužilaštva. Posebni 

ogranak 

čine

 Ombudsmeni Federacije BiH. 

Glavni grad je Sarajevo.  

 

Republika Srpska

  

Entitet Republika Srpska se administrativno dijeli na 5 regija (Banja Luka, Doboj, 
Bijeljina, Pale i Trebinje); regije se dijele na opštine. U RS zakonodavnu vlast vrši 
Narodna Skupština RS i 

Vijeće

 naroda. Izvršnu vlast vrše predsjednik i dva 

potpredsjednika, kao i Vlada Republike Srpske. Glavni grad je Banja Luka. 
 

Distrikt 

Brčko

  

Teritorija 

Brčkog

 – koji je bio pod arbitražom – nije pripao ni Federaciji BiH ni Republici 

Srpskoj, 

već

 je odlukom 

Međunarodne

 arbitražne komisije za 

Brčko stavljen krajem 

2000. g. pod upravu države BiH kao zaseban distrikt. Distrikt 

Brčko

 ima svoju vlastitu 

multietničku

 vladu sa izabranom skupštinom, izvršnim odborom, sudstvom i policijskim 

snagama. 
 

Zakonodavna vlast 

Najviši zakonodavni organ u BiH je Parlamentarna skupština BiH sastavljena od 

Predstavničkog doma

 i Doma naroda. 

Predstavničk

i dom 

sačinjavaju

 42 

člana

, od kojih se dvije 

trećine

 bira sa teritorije 

Federacije BiH, a jedna 

trećina

 sa teritorije RS. 

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, dvije 

trećine

 iz Federacije Bosne i Hercegovine 

(pet Hrvata i pet 

Bošnjaka) i jedna trećina iz 

RS (pet Srba).

 

 

Izvršna vlast 

Funkciju kolektivnog šefa države ima Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje se 
sastoji od tri 

člana

 i to po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina. 

Članovi

 Predsjedništva se 

biraju direktnim izborima i to sa teritorije Federacije BiH predstavnici Hrvata i Bošnjaka, 
dok se predstavnik Srba bira sa teritorije RS. 

Članovi

 Predsjedništva se biraju na period od 

četiri

 godine. 

Predsjedavajući

 

Predsjedništva rotira se svakih osam mjeseci. Funkciju vlade vrši Savjet ministara BiH.  
 

Uloga 

međunarodne

 zajednice 

Kancelarija visokog predstavnika 

međunarodne

 zajednice (OHR) je 

vodeća

 

međunarodna

 civilna agencija u BiH. Dejtonski mirovni sporazum ustanovio je funkciju 

Visokog predstavnika i zadužio ga da nadgleda implementaciju civilnog aspekta ovog 
Sporazuma. On je krajnji autoritet, kad je u pitanju interpretacija Sporazuma. Ovlašten je 
da donosi zakone, ako smatra da je to neophodno, da smjenjuje 

zvaničnike

 koji vrše 

opstrukciju i da koordinira aktivnosti sa 

drugim međunarodnim organizacijama.

 Od 

februara 2006.godine imenuje se visoki predstavnik, odnosno, specijalni predstavnik EU 
 

Ustavno uređenje Republike Srpske 

 

 

Prema Ustavu BiH, Republika Srpska je jedan od entiteta u sastavu BiH. Ustavno 

uređenje

 RS temelji se na garantovanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda u skladu sa 

međunarodnim

 standardima, 

obezbjeđivanju

 nacionalne ravnopravnosti, socijalnoj 

pravdi, tržišnoj privredi, 

višestranačkom

 sistemu, parlamentarnoj demokratiji i podjeli 

background image

 
Zakon o turizmu 

definiše turističkog vodiča

 kao „

fizičko

 lice koje korisnicima 

turističkih

 

usluga pokazuje i 

stručno

 objašnjava, po unaprijed 

utvrđenom

 programu, prirodne, 

kulturno-istorijske, arheološke, etnografske, društveno-

političke

 

i druge turističke 

znamenitosti

“. Zakon utvrđuje i poslove koji se ne smatraju uslugama turističkog vodiča 

kao i uslove koje treba da ispunjava li

ce za sticanje zvanja turističkog vodiča i dr. Ostali 

uslovi za bavljenje poslovima turističkog vodiča (način polaganja stručnog ispita, 

izdavanje uvjerenja, sadržaj legitimacije i dr.) regulišu se podzakonskim aktom (Pravilnik 

o programu i načinu polaganja stručnog ispita za turističkog vodiča).

 

 

Turističk

im uslugama

 u smislu ovog zakona smatraju se: 

turističke

 usluge u seoskom 

turizmu, 

turističke

 usluge u lovno-ribolovnom turizmu, 

turističke

 usluge na vodama, 

turističke

 usluge koje 

uključuju

 sportsko-rekrativne aktivnosti, ostale 

turističke

 usluge i 

turističke

 usluge koje se mogu pružati u zdravstvenom, kulturnom, kongresnom, 

omladinskom, planinskom, vjerskom, banjskom i u ostalim oblicima turizma. 
Za obavljanje poslova na promociji i 

unapređivanju

 turizma, kojim se smatraju poslovi 

informativno-propagandne djelatnosti u turizmu, formiranje i razvoj informacionog 
sistema u turizmu Republike i ostvarivanje regionalne i 

međunarodne

 saradnje u oblasti 

turizma, osnivaju se 

turističke

 organizacije. 

 

Turističke

 organizacije mogu biti: 

a) 

Turistička

 organizacija Republike Srpske - TORS,  

b) 

turistička

 organizacija grada ili opštine i  

v) 

međuopštinska

 

turistička

 organizacija. 

 
Za obavljanje poslova na promociji i 

unapređivanju

 turizma od interesa za Republiku, 

Vlada osniva TORS 

čije je s

jedište u Banjoj Luci. 

U čl.76 ovog zakona navedeni su 

poslovi koje obavlja TORS. 

Turistička

 organizacija grada ili opštine obavlja poslove na promociji i unaprij

eđivanju

 

turizma od interesa za jedinicu lokalne samouprave 

pri čemu 

us

klađuje

 svoje 

programske aktivnosti na organizovanju 

turističke

 informativno - propagandne i 

promotivne djelatnosti u turizmu sa programima rada TORS-a. 
Za teritoriju tri ili više jedinica lokalne samouprave koje su geografski i regionalno 
povezane može se na osnovu sporazuma nadležnih organa jedinica lokalne 
samouprave, osnovati 

međuopštinska

 

turistička

 organizacija - MTO.

  

Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog 
zakona vrši Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona ili 
propisa donesenih za njegovo 

sprovođenje

 vrši 

Republička

 uprava za inspekcijske 

poslove posredstvom 

republičkih

 tržišnih inspektora, odnosno tržišnih inspektora u 

jedinicima lokalne samouprave, u skladu sa zakonom. 
 

Zakonom o boravišnoj taksi

 

uređuje

 se: obaveza 

plaćanja

 boravišne takse, 

način

 

utvrđivanja

 visine boravišne takse, obveznici 

plaćanja

 i uplate boravišne takse, 

način

 

raspoređivanja

 i korištenja finansijskih sredstava prikupljenih na osnovu uplate 

boravišne takse, 

nači

n kontrole uplate boravišne takse, kao i ostala pitanja u vezi sa 

boravišnom taksom. 

Želiš da pročitaš svih 95 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti