Privredno tehnološke karakteristike mađarskih interspecies hibrida u kozaračkom vinogorju
PRIVREDNO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MAĐARSKIH INTERSPECIES
HIBRIDA U KOZARAČKOM VINOGORJU
Kalaba Ognjen –
Završni rad
– Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
SADRŽAJ:
..................................................................................................7
PRIVREDNO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MAĐARSKIH INTERSPECIES
HIBRIDA U KOZARAČKOM VINOGORJU
Kalaba Ognjen –
Završni rad
– Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

PRIVREDNO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MAĐARSKIH INTERSPECIES
HIBRIDA U KOZARAČKOM VINOGORJU
Kalaba Ognjen – Završni rad – Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
4
Slika 1.
Karta vinogorja vinogradarskih rejona BiH
PRIVREDNO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MAĐARSKIH INTERSPECIES
HIBRIDA U KOZARAČKOM VINOGORJU
Kalaba Ognjen – Završni rad – Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
5
2. PREGLED LITERATURE
2.1. Opšte informacije o interspecies hibridima
Vinogradarstvo danas zasniva se na gajenju sorti vinove loze koje nemaju
odgovarajuću otpornost prema filokseri, gljivičnim bolestima i nepovoljnim uslovima
sredine, pre svega niskim zimskim temperaturama (Cindrić, 1981). Selekcioneri vinove
loze u svetu su videli rešenje ovih problema u međuvrsnoj hibridizaciji, jer je poznato da se
oni ne mogu rešiti ukrštanjima samo u okviru jedne vrste. Savremeno oplemenjivanje
vinove loze u svijetu na otpornost danas se bazira na međuvrsnim ukrštanjima. U
međuvrsnoj hibridizaciji s ciljem stvaranja otpornih ili imunih sorti koriste se vrste,
odnosno forme koje su u domovini parazita ili u podneblju sa nepovoljnim uslovima tokom
dugog vremena bile izložene prirodnoj selekciji i sticanju imuniteta (Cindrić, 1981).
Prema Milosavljeviću (2012) riješenje je potraženo u introdukciji hibrida iz
Sjeverne Amerike koji su nastali spontanim ukrštanjem evropske plemenite loze
Vitis
vinifera
sa vrstama roda
Vitis
koje su bitisale na područje Sjeverne Amerike. Ukrštanjem
sorti koji su porijeklom iz različitih vrsta roda
Vitis
(međuvrsna polna hibridizacija), nastao
je veliki broj genotipova. Osnovni zadatak međuvrsnog ukrštanja bilo je stvaranje sorti
otpornih na korjenovu filokseru (
Philloxera vastatrix
, Plach). Sorte ovog tipa mogu se
gajiti na sopstvenom korjenu i veoma se lako razmnožavaju reznicama. Pojedini
ispoljavaju i vrlo visoku rodnost, ali sve ove sorte imaju loš kvalitet grožđa, posebno loš
miris i ukus. Danas je uglavnom zabranjeno njihovo gajenje kako u svijetu tako i kod nas,
a sreću se sporadično u privatnim vinogradima ili u vidu pojedinačnih čokota na
okućnicama (Avramov i sar. 1999, Žunić, 2003). Najznačajnije sorte ove generacije
hibrida su sorte stvorene u Americi pa se nazivaju američki hibridi, odnosno interspecie
hibridi I generacije. Predstavnici ove grupe hibrida su sorte: Izabela crna, Žakez, Delavare,
Konkord crni, Otelo crno, Otelo belo, Elvira, Diana i dr. (Avramov i sar. 1999). Uočene
nedostatke američkih interspecies hibrida, a pre svega neprijatan miris, pokušali su da
otklone francuski selekcionari: Baco (1865-1947), Kuhlmann (1860-1900), Seibel (1844-
1936), Seyve Villard (nakon 1930). Stvorili su niz hibrida druge generacije (franko-
američki hibridi) koristeći za ukrštanje američke vrste roda
Vitis
, već stvorene američke
hibride i sorte plemenite vinove loze. Ciljevi selekcije su bili prošireni: povećana otpornost
na bolesti, eliminisanje neprijatnog miris, poboljšanje kvaliteta grožđa i proizvoda od

PRIVREDNO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MAĐARSKIH INTERSPECIES
HIBRIDA U KOZARAČKOM VINOGORJU
Kalaba Ognjen – Završni rad – Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
7
2.2. Interspecies hibridi i njihova perspektiva za širenje na području sjeverne Bosne
Plantažni uzgoj vinove loze iz temelja je promenio koncepciju proizvodnje grožđa i
uneo brojne inovacije u vinogradarstvu (agrotehnici i ampelotehnici). Osnovni problem
koji se od prvih dana nametnuo je uzgoj sorti za što rentabilniju proizvodnju grožđa, a to
znači dobiti visoke prinose i sačuvati visok kvalitet grožđa određene sorte uz smanjenje
učešća u prvom redu troškova hemijske zaštite vinove loze tokom vegetacije (Jovanović-
Cvetković, 2008). U vinogradarskoj proizvodnji posebna pažnja se poklanja analizi uticaja
određenih ampelotehničkih mera u procesu proizvodnje (Jovanović-Cvetković i Mijatović,
2009) uvažavajući specifičnosti lokaliteta uzgoja interspecies sorti.
Održivi razvoj poljoprivrede, a u okviru nje i vinogradartsvo, kao sastavni i vrlo
značajni segment poljoprivrede, ne podrazumeva razvoj po svaku cijenu. To je, zapravo
razvoj do one granice koja obezbeđuje istovremeno postizanje odgovarajućih ekonomskih
ciljeva i dopustivo iskorišćavanje prirodnih bogastava, pri čemu se u proizvodnim
procesima izbegavaju štetne posledice na ekološku ravnotežu u proizvodnim
vinogradarsko-vinarskim područima. Značajnu ulogu u održivoj poljoprivrednoj
proizvodnji našle su i interspecies sorte vinove loze.
Ne treba zanemariti vrlo bitnu činjenicu da bi grožđe ovih sorti bilo proizvedeno sa
manje rezidua i s tim u vezi uz daleko veće ekonomske efekte.
Prednosti interspecies sorti:
prilagodljivost na razna zemljišta
visok sadržaj šećera u grožđu
visoka rodnost
visoka otpornost na gljivična oboljenja
visoka otpornost na niske temperature
kasno kretanje
rano dozrijevanje grožđa
stabilnost u cvjetanju
dobro sazrijevanje lastara
odgovarajući ukus i boja bobica
Da bi se interspecies hibridi mogli gajiti, neophodno je, svakako da su oni po
svojim organoleptičkim karakteristikama, nutritivnim terapeutskim svojstvima apsolutno
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti