SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POLITOLOGIJE
DANIELA PERIĆ
RAZVOJ FRANCUSKOG POLITIČKOG SUSTAVA
DO PETE REPUBLIKE I POLOŽAJ PARLAMENTA
DIPLOMSKI RAD
Mostar, 2019.
2
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POLITOLOGIJE
RAZVOJ FRANCUSKOG POLITIČKOG SUSTAVA
DO PETE REPUBLIKE I POLOŽAJ PARLAMENTA
DIPLOMSKI RAD
Predmet:
Komparativni politički sustavi
Mentor:
doc. dr. sc. Gordana Iličić
Student:
Daniela Perić
Indeks br. 2064DS
Mostar, rujan 2019.
4
UVOD
Tema rada je razvoj francuskog političkog sustava do Pete Republike i položaj
parlamenta. Rad je struktuiran u šest poglavlja koji kronološki objašnjavaju razvoj
francuskog političkog sustava počevši od doba Napoleona 1789. godine pa sve do
današnjeg političkog ustroja V. francuske Republike koji je na snagu stupio 1958.
Početno poglavlje rada svojevrsni je uvod u povijest Francuske i francuskog
naroda te će se kroz njega dati periodizacija francuskog političkog ustrojstva te će se
definirati općenito politički sustav i prikazati bit političkog sustava.
U drugom poglavlju rada ulazi se u tematiku te će se kroz period pod nazivom
doba Napoleona objasniti važnost Napoleona za francusku revoluciju kao i njegov
utjecaj na francusko društvo u tom periodu. U sljedećim rečenicama poglavlja objasniti
će se francuski politički ustroj toga vremena kao i značaj i ulogu Generalnih staleža i
Narodne skupštine. Također, biti će riječi o prvom francuskom ustavu iz 1791. nakon
kojeg je započela decentralizacija vlasti koja je dovela do podjele Francuske na
departmane.
U trećem poglavlju govoriti će se o Drugoj francuskoj Republici koja je u
francuskoj povijesti označavala period od rušenja Julske Monarhije 1848. pa sve do
puča Louisa Bonapartea u prosincu 1851. Biti će riječi i o političkom ustroju Druge
francuske Republike prema kojem je trebala postojati jedna stalna Skupština od 750
članova na mandat od tri godine koja bi birala članove Državnog vijeća na mandat od
šest godina.
U četvrtom poglavlju rada fokus se premješta na priču o Trećoj francuskoj
Republici pri čemu će se govoriti o njenom stvaranju u nemirnom dobu čiji je opstanak
u prvim godinama postojanja dovođen u pitanje. Biti će riječi o političkom ustroju
Treće francuske Republike čiji je Ustav 1875. U europsku povijest uveo parlamentarnu
republiku te spojio do tada nespojivo: parlamentarnu vladu i republiku učvrstivši
dotadađnje tekovine : dvodomni parlament, opće biračko pravo i parlamentarnu vladu.
5
Peto poglavlje rada fokusirati će se na francusku Četvrtu Rpubliku čije se
postojanje veže za vrijeme između 1946. i 1958., gdje je Francuska imala svoju četvrtu
republikansku konstituciju.
Politička struktura Četvrte Republike bila je slična kao ona u Treće. Donji dom
parlamenta (preimenovan u Nacionalnu skupštinu) ponovno je bio mjesto moći a
nedostatak većine u parlamentu ometao je koherentno djelovanje.
U posljednjem poglavlju rada naziva nastanak Pete Republike i njene značajke
govoriti će se o donošenju novog Ustava 1958. na inzistiranje De Gauillea koji je
označavao ograničavanje uloge političkih stranaka te uvođenje novog tipa predsjednika
republike koji je dobio ogromna ovlaštenja, sve na račun parlamenta. Stvaranje Pete
francuske Republike može se definirati kao polupredsjednički sustav vlasti koji danas,
61 godinu poslije i dalje na snazi u Francuskoj.
7
bratstva te rezultirao brisanjem povlastica, staleža i jamčenjem jednakosti sviju u
statusu građana.
3
Donesena je Deklaracija o općim pravima čovjeka i građanina, prvi dokument
takve vrste u Europi. Dekretima iz 1789. i Ustavom iz 1791. postavljeni su temelji
organizacije Francuske
Deklaracija o općim pravima čovjeka i građanina koja je donesena 26. kolovoza
1789. godine je značajna jer:
Uveden republikanski oblik vlasti (mada je postojao u antičkom svijetu ali to je
drugačiji kontekst)
Ustanovljen je princip pravne države (da se politička vlast vezuje za pravo i
zakone, ne može biti arbitrarna i slobodna kao što je bila)
Ustavna zaštita ljudskih prava i sloboda
Univerzacija značaja ljudskih prava i sloboda (čovjeka i građanina)
Periodizacija francuskog političkog ustrojstva tekla je sljedećim redoslijedom:
I republika 1792. - 1799.
Razdoblje restauracije - 1799. - 1848. (kada se ukida republika i
ponovno vraća carstvo; Napoleon)
II republika 1848. - 1870.
III republika 1870. - 1945.
IV republika 1945. - 1958.
V republika 1958. do danas
Osobitosti francuskog političkog sustava su sljedeće:
4
1. Odsustvo monarha kao kohezijskog faktora (jaka i duga republikanska tradicija),
2. Jaka centralizacija državne uprave,
3. Jak i sve jači položaj predsjednika republike,
4. Tradicija jakih i utjecajnih sindikata,
5. Veliki broj malih političkih partija,
3
PUSIĆ, E.:
op. cit.
p. 190.
4
<http://www.rogerdarlington.me.uk/Frenchpoliticalsystem.html> (6. 10. 2016.).
