Bosna i Hercegovina

BRČKO DISTRIKT

BOSNE i HERCEGOVINE

Internacionalni univerzitet

Brčko

Босна и Херцегoвина

БРЧКО ДИСТРИКТ

БОСНЕ и ХЕРЦЕГОВИНЕ

Интернационални универзитет

Брчко

  

PRAVNI FAKULTET 

Sud za ljudska prava 

DIPLOMSKI RAD

Mentor:

Student:

Doc

Brčko, 2016. godine

2

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................4

1.

Historija nastanka pojma ličnih prava i sloboda.................................................................6

1 . 1   N a s t a n a k   l i č n i h   p r a v a   i   s l o b o d a .......................................................................6

1.1.1 Kriterijum ličnih sloboda i prava...............................................................................7

2.

Evropski sud za ljudska prava.............................................................................................8

2.1

Pojam i nastanak Evropskog suda za ljudska prava....................................................8

2.2

Potpisivanje i ratifikacija............................................................................................ 9

2.3 Organizacija Suda............................................................................................................. 9

2.4 Sastav suda i izbor sudija................................................................................................11

2.5 Stranačke legitimacije.....................................................................................................13

2.6  Iscrpljenje domaćeg pravnog puta.................................................................................14

2.7 Procedura........................................................................................................................14

2.9 Agent...............................................................................................................................17

2.10 Mjere suda.....................................................................................................................17

3.

Protokol 14........................................................................................................................19

3.1 PROTOKOL 14 bis.........................................................................................................21

4.

Nadležnost evropskog suda za ljudska prava....................................................................23

4.1 Nadležnost ratione loci................................................................................................... 24

4.2 Nadležnost ratione materiae............................................................................................25

4.3. NADLEŽNOST RATIONE TEMPORIS......................................................................25

5.

Zahtjev za pokretanje postupka pred sudom za ljudska prava..........................................27

5.1 Podnosioci zahtjeva........................................................................................................ 27

5.2 Status žrtve......................................................................................................................30

5.2.1 Potencijale žrtve.......................................................................................................30

5.3 Iscrpljivanje unutrašnjih pravnih lijekova......................................................................33

5.4 Rok od šest mjeseci.........................................................................................................36

background image

4

Uvod

Tema ovog diplomskog rada je sud za ljudska prava.Prije nego nešto kažemo 

o samoj temi,važno je reći šta su to ustvari ljudska prava. Ljudska prava i slobode 

upravo se   štite da bi se ljudskom biću obezbijedilo urođeno dostojanstvo. To je 

jasno   naznačeno   kako   u   preambuli   Univerzalne   deklaracije,   tako   i   Paktom   o 

građanskim i političkim pravima (PGP) i Evropskom konvencijom. Cijeli katalog 

prava i sloboda i obezbjeđuje da se svakom čovjeku, kao neponovljivoj jedinki, 

obezbijede integritet i lično dostojanstvo. 

Razvoj nauke i tehnike stvorio je neslućene mogućnosti novih napada na 

duhovni i moralni integritet čovjeka. Autoritarni i diktatorski režimi, koji postoje i 

krajem XX vijeka, svoje podanike podvrgavaju najvećem stepenu kontrole, te se 

beskrupulozno miješaju u najintimnije sfere čovjekovog života, kao što su porodica, 

brak   i   njegov   um.   Razvoj   nauke   i   tehnike,   kompjuterizovana   obrada   podataka, 

genetski inženjering, mogućnost promjene pola itd., stavili su čak i najdemokratskije 

države u ozbiljnu kušnju, da posegnu u nešto tako sveto kao što je čovjekova ličnost 

i osobenost. Zato međunarodni insrumenti štite te najintimnije sfere čovjeka, koje se 

odnose na personalnost, ime, privatnost, čast i ugled ljudskog bića.

Pojam ljudskih prava se dakle odnosi na koncept koji se bazira na ideji da ljudska bića 

imaju   univerzalna   prirodna   prava,   ili   status,   nezavisno   od   pravne   jurisdikcije   ili   drugih 

određujućih   faktora   kao   što   su   državljanstvo   i   pol.   Kao   što   je   vidljivo   iz   Univerzalne 

deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija ljudska prava (makar u periodu poslije 

Drugog  svjetskog  rata,  su  konceptualno  zasnovana  na urođenom  ljudskom  dostojanstvu  i 

zadržavaju svoj univerzalni i neotuđivi karakter.

Postojanje, validnost i sadržaj ljudskih prava je i dalje predmet rasprava u filozofiji, 

pravnim i političkim naukama. Pravno, ljudska prava su definisana u međunarodnom pravu i 

u unutrašnjem pravu velikog broja država. Međutim, za veliki broj ljudi doktrina ljudskih 

prava   ima   i   vanpravni   karakter   i   čini   fundamentalnu   moralnu   osnovu   za   regulisanje 

savremenog geopolitičkog poretka. Ljudska prava se tako prikazuju kao demokratski ideali.

Ideja   ljudskih   prava   razvila   se   iz   ideje   prirodnih   prava,   neki   teoretičari   ne   prave 

razliku između ova dva pojma, dok ih drugi razdvajaju kako bi se izbjeglo asociranje na neke 

pojmove koji se tradicionalno povezuju sa doktrinom prirodnih prava.

5

Evropski sud za ljudska prava - ECHR je sudska institucija Savjeta Evrope osnovana 

1959. godine, za zaštitu prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim 

pravima (1950).

Sud je postao stalna institucija zaštite ljudskih prava u Evropi 1. novembra 1998 . 

godine, kada je stupio na snagu Protokol 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Prije 

uvođenja ovog protokola, sudsku funkciju je, pored Suda, obavljala i Evropska komisija za 

ljudska prava (1954). Protokol je ukinuo Komisiju, ali je ona nastavila sa radom do 31. 

oktobar   1999.   godine   radi   okončanja   tekućih   postupaka.   U   prve   tri   godine   samostalnog 

postojanja Evropskog suda za ljudska prava, broj sporova je uvećan za oko 130%. Tokom 

1988. godine bilo jeđevidentirano 5.979 predmeta, a 2001. godine 13.858. 

Pitanje reforme sudskog sistema otvoreno je 2000. godine, pa je Protokol 14 predložen 

kao   mehanizam   rasterećenja   Suda   i   unapređenja   njegoveđefikasnosti.   Protokol   predviđa 

prenos nadležnosti sa vijeća na sudije pojedince, smanjenje broja članova vijeća, pooštravanje 

uslova   pokretanja   međunarodnih   sporova.   Za   stupanje   na   pravnu   snagu,   potrebna   je 

ratifikacija   svih   država   članica   Saveta   Evrope.  Kritičari   novog   Protokola   14   tvrde   da   će 

ovakva rješenja nepovoljno uticati na individualnu zaštitu ljudskih prava. 

Sjedište   Suda   nalazi   se   u   Strasbourgu   u   Francuskoj.   Zgradu   Suda   je   projektovao 

Ričard Rodžers. Površina iznosi 280.000 m². Izgradnja je započeta1991, a dovršena 1994. 

godine.

U   narednim   dijelovima   ovog   rada   reći   ćemo   nešto   više   samom   Sudu   za   ljudska 

pravima,o ljudskim pravima uopšteno kao i neke izvode iz sudske prakseđevropskog suda za 

ljudska prava.

background image

7

Sazrela je svijest o univerzalnom karakteru ljudskih prava, ona se proširujudopunjuju i 

teži se ka internacionalizaciji istih,da bi svim ljudima sveta bilazagarantovana.To je dovelo do 

donošenja   prvih   univerzalnih   konvencija   oljudskim   pravima   koje   i   danas   utiču   na 

sadržaj ustava mnogih država sveta.Na međunarodnom nivou osnovne su Povelja Ujedinjenih 

nacija,   donijeta1945.   godine   i   Opšta   deklaracija   o   pravima   čoveka   iz   1948.   godine, 

a na području Evrope to jeđevropska konvencija za zaštitu ljudskih prava iosnovnih sloboda iz 

1950.Iako nisu bile pravno obavezujuće, deklaracije su bile prvi međunarodni pravni pokušaj 

da  se   ograniči  ponašanje   pojedinih   država   i   da  se one  privoleda  prihvate   obaveze   prema 

svojim   građanima   u   priznavanju   njihovih   ljudskih,   građanskih,   ekonomskih   i   socijalnih 

prava.

2

1.1.1 Kriterijum ličnih sloboda i prava

Kriterijum  prema kome se  ovu grupu svrstavaju slobode i prava je zaštita fizičkog i 

duhovnog integriteta čovjeka i njegove privatnosti. Ovo je najstarija grupa sloboda i prava. 

Prve deklaracije  i  povelje,  a  kasnije i  ustavi,  upravo  su  štitili  fizički  i moralni  integritet 

čovjeka, jer je njega najviše ugrožavala neograničena državna samovolja. Na ovim temeljima 

kasnije   su   dograđivana   sva   druga   prava   i   slobode.   Lične   slobode   i   prava   imaju   temeljni 

karakter i pripadaju svakom čovjeku kao pojedincu, bez obzira na njegov status u državi ili 

bilo koje drugo svojstvo.

3

Lična prava i slobode predstavljaju skupinu prava koja pripadaju ličnosti - pojedincu 

ili  pojedinki - kao ljudskom biću. Kao primjeri ličnih prava i sloboda su:

• pravo na život,

• pravo na privatnost,

• pravo na imovinu,

• pravo na slobodu,

• sloboda kretanja,

• sloboda nastanjivanja

2

 ARBAY R.: «Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine», Aybay publikacija u saradnji sa Fakultetom 

političkih nauka Univerziteta u Sarajevu – Centar za međunarodne odnose i strateške studije, 1998.

3

Trnka, Kasim, Ustavno pravo , Sarajevo: Fakultet za javnu upravu , 2006.

Želiš da pročitaš svih 43 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti