Odlomak

UVOD
Seminarski rad obrađuje temu uvoza sa nekoliko aspekata:

  • prvi dio se bazira na pojmu vanjske trgovine, njegovu definiciju, zadatke, funkcije, karakteristike, faktore, kao i razlike i zajednička obilježja vanjske i unutrašnje trgovine.
  • u drugom dijelu je objašnjen pojam i značaj tražišta, kako domaćeg, tako i međunarodnog, te potrebe uvoza i izvoza. Objašnjeni su i pojmovi trgovinskog i platnog bilansa.
  • u trećem dijelu objašnjeni su pojam, oblici, učesnici i historijat uvoza, tabelarno je prikazan uvoz u svijetu, kao i pojam, uloga i značaj Svjetske trgovinske organizacije(WTO).
  • u četvrtom dijelu je opisan uvoz u BiH.
  • u posljednjem, petom dijelu, je opisan uvoz u Tuzlanskom kantonu

Ovu temu sam izabrao jer je vanjskotrgovinski deficit veoma aktuelna tema u Bosni i Hercegovini. Osnovni razlozi obrade ove teme su između ostalog struktura roba koja se uvozi u Bosni i Hercegovini, npr. uvoz vode, poljoprivrednih proizvoda, mesnih proizvoda, mliječnih proizvoda i sl., tj. onih proizvoda koje bi uz adekvatne mjere podsticaja i zaštite domaće proizvodnje, Bosna i Hercegovina bila u stanju dovoljno proizvesti.

 

 

 

GLAVNI DIO – VANJSKA TRGOVINA

Definicija:

Vanjska trgovina(VT) je privredna djelatnost koja obuhvata razmjenu roba i usluga sa inostranstvom, tj. ukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara između zemalja. To je ukupnost razmjene jedne zemlje s drugom .

U užem smislu vanjska trgovina obuhvata samo promet robe između privrednih subjekata iz različitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi državnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili više zemalja.
U širem smislu vanjska trgovina, uz međunarodnu robnu razmjenu, obuhvata i razmjena privrednih usluga, promet kapitala i ljudi (turizam) i prijenos vijesti (npr. poštanski promet).

 

 

 

Zadatak:
Zadatak vanjske trgovine: da posredovanjem u prometu organizira redovnu razmjenu između proizvodnje i potrošnje tj. osigurati ponudu robe u asortimanu i količini koju tržište traži, u vrijeme kada se traži te po cijeni i dr. uvjetima koje su kupci spremni prihvatiti.

 

 

 

Međunarodna i unutrašnja trgovina:
Međunarodna trgovina je ukupan obim razmjene između zemalja cijelog svijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tržištu. Vanjska trgovina se razvila usporedo s razvojem proizvodnih snaga pojedinih zemalja i porastom životnog standarda – postala je društveno nužna neovisno o društvenom, političkom ili privrednom uređenju država. Vanjska trgovina uključuje i obavljanje različitih usluga prema nalogu i za račun inostranih poslovnih partnera: skladišne usluge, bankarske, špediterske, transportne, turističke…
Poslovi vanjskotrgovinskog prometa predstavljaju sveukupnost razmjene roba i usluga sa inostranstvom.
Unutrašnja trgovina uvjetovala je razvoj društveno proizvodnih snaga u okvirima pojedinih nacionalnih privreda. Time se povećala i međunarodna razmjena roba. Njen nagli razvoj javlja se s kapitalističkim načinom proizvodnje, prelaskom na mašinsku proizvodnju praćenu standardizacijom, specijalizacijom i velikoserijskom proizvodnjom. Rast međunarnodne razmjene ide usporedo s povećanjem obima robne proizvodnje u svijetu. Međunarodna razmjena zemlje čine jedinstven svjetski privredni sistem (razmjena s inostranstvom se vrši na svjetskom tržištu).

 

 

 

Funkcija unutrašnje i vanjske trgovine:

Funkcija unutrašnje i vanjske trgovine je funkcija posrednika između proizvođača i potrošača i to interpersonalno, interlokalno i intertemporalno. Pritom trgovina trostruko posreduje:

1. Interpersonalno posredovanje: posredovanje trgovine između fizičkih i pravnih osoba u prometu, a sastoji se u nabavci robe od proizvođača i prodaji robe potrošačima. Prodaja nije ograničena mjestom i vremenom pa je to ujedno i interlokalno i intertemporalno posredovanje.
2. Interlokalno posredovanje: međumjesno posredovanje proizašlo iz regionalnih razlika u proizvodnji i potrošnji. Trgovina osigurava povezivanje i uravnoteženje ponude i potražnje u različitim dijelovima zemlje. S ovog aspekta imamo ututrašnju i vanjsku trgovinu.
3. Intertemporalno posredovanje: proizlazi iz vremenske neusklađenosti proizvodnje i potrošnje. Da bi se to minimaliziralo roba se nabavlja u velikim količinama, stvaraju se zalihe na skladištu i brine se o očuvanju njene upotrebne vrijednosti. Uzroci nesklada:

  • proizvodnja je sezonskog karaktera a potrošnja kontinuirana (polj. pr.)
  • proizvodnja je kontinuirana a potrošnja je sezonskog karaktera (građ. mat.)

Ove funkcije trgovina obavlja istovremeno s nabavkom, skladištenjem i prodajom robe. U svim spomenutim posredovanjima trgovina se pojavljuje kao “produžena ruka” proizvodnje, dakle, ne samo kao veza između proizvodnje i potražnje već i kao koristan sudionik koji u određenom smislu nastavlja proizvodni proces

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

2 replies on “Uvoz i uvoz u BIH”

sedi says:

Postovani

imala sam 30 kredita i popunila anketu i dobila jos 20 da bi mi sada prikazalo da imam 0 kredita a poslala sam vam i tri rada a nisam nista uradila. Molim vas da to ispravite.

Hvala

DubravkaD DubravkaD says:

Poštovana,
Krediti su Vam refundirani. Da li je sada sve u redu?
Radovi će biti objavljeni nakon što budu pregledani, pošto ne ide automatski i tada ćete dobiti kredite za njih nakon čega ćete moći da preuzimate druge radove sa sajta.
Pozdrav,
staging-studentirs.kinsta.cloud

Komentari