17. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
567
Zlatko Šafarić
Dario Novak
Davorin Babić
ANALIZA OCJENA STUDENATA IZ APLIKATIVNOG
DIJELA PROGRAMA KOLEGIJA KINEZIOLOŠKA
METODIKA U AKADEMSKOJ 2006./07. GODINI
1. UVOD
Kineziološka metodika je znanost koja proučava zakonitosti odgoja i obrazovanja
u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi (Findak, 1999). Temeljni uvjet za strukturiranje
plana i programa iz Kineziološke metodike predstavlja plan i program TZK-a za djecu
predškolske dobi, učenike osnovne i srednje škole i studente. Program Kineziološke
metodike je strukturiran s dva aspekta, jednog
teorijskog
sa zadaćom upoznavanja
s metodičkim zakonitostima, njihovim teorijskim i praktičnim aspektima i drugog
aplikativnog
, koji ima za zadaću osposobljavanje studenata za praktično izvođenje
svih organizacijskih oblika rada. Teorijski dio obuhvaća, uz održavanje teorijskih
predavanja i izradu različitog metodičkog materijala, dok aplikativni dio obuhvaća
posredno i neposredno sudjelovanje studenata u izvođenju odgojno – obrazovnih
programa u svim razinama školstva. Unutar ovog dijela programa u osnovnim
školama razlikuju se javna, individualna predavanja i stručno - pedagoška praksa
studenata.
Javna predavanja jedan su od oblika praktično – obrazovnog rada u sklopu
redovite nastave. Cilj je javnih predavanja da studenti izvode sat tjelesne i zdravstvene
kulture uz nazočnost nastavnika Kineziološke metodike i studenata iz skupine kojoj
pripada. Individualna predavanja su jedan od oblika praktično – obrazovnog rada
koji se provodi izvan redovite nastave. Cilj je ovih predavanja da studenti povećaju
broj samostalnih izvođenja sati tjelesne i zdravstvene kulture. Studenti izvode
individualna predavanja uz nazočnost nastavnika – mentora. Stručno – pedagoška
praksa u školama jedan je od oblika praktično – obrazovnog dijela koja ima za cilj
da se studenti upoznaju s cjelokupnim odgojno – obrazovnim procesom, odnosno sa
svim organizacijskim oblicima rada koje se provode u osnovnoj školi. Studenti izvode
stručno – pedagošku praksu u suradnji s nastavnikom – mentorom, odnosno školom
s kojom su uspostavili osobni kontakt (Findak, Neljak, Šafarić, 2003.).
Cilj ovog istraživanja je utvrditi stanje ocjena kod studenata i studentica VI.
semestra treće godine Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj
2006./07. godini.
STRUČNI RADOVI IZVAN TEME
568
2. METODE RADA
Uzorak varijabli čine javna i individualna predavanja, te stručno-pedagoška
praksa. Suradnici koji sudjeluju u provedbi svih studentskih obveza dobro su
instruirani za ocjenjivanje rada studenata i studentica. Sve aktivnosti koje studenti i
studentice realiziraju morale su biti ocjenjene brojčano od 1 do 5.
Ukupan uzorak ispitanika sastojao se od 209 studenata (158 studenata i 51
studentica) redovito upisanih u VI. semestar treće godine studija u akademskoj
2006./07. godini.
Za potrebe analize korišten je programski paket
Statistica for Windows 7.0
, a
izračunati su osnovni deskriptivni statistički parametri: aritmetička sredina (AS) i
standardna devijacija (SD), te pojedinačne frekvencije (f) i postotak (%).
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Tablica 1.
Osnovni deskriptivni statistički parametri za sve ispitanike (N = 209), studente
(N = 158) i studentice (N = 51)
Obveze
studenata/ica
AS±SD
ukupno
AS±SD
studenti
AS±SD
studentice
Javno predavanje
3,66±0,64
3,56±0,56
3,98±0,76
Individualno predavanje
4,40±0,65
4,39±0,66
4,41±0,63
Pedagoška praksa
4,86±0,34
4,86±0,34
4,86±0,34
U Tablici 1. prikazani su osnovni deskriptivni statistički parametri za sve
ispitanike ukupno te posebno za studente i studentice. Mogu se uočiti razlike u
aritmetičkim sredinama svih varijabla koje su uključene u istraživanje. Primjerice,
prosječna ocjena studenata za javno predavanje (3,66), značajno se razlikuje
od individualnog (4,40), te od ocjene dobivene za obavljenu pedagošku praksu
(4,86). Kod studentica mogu se uočiti nešto više prosječne ocjene za javno (3,98) i
individualno predavanje (4,41) od istih ocjena kod studenata, dok za obavljenu stručno
- pedagošku praksu imaju istu prosječnu ocjenu kao i studenti (4,86). Razlog ovako
neujednačenim ocjenama može biti kriterij tijekom ocjenjivanja navedenih varijabli.
Naime, iako je kriterij ocjenjivanja unaprijed dogovoren sa suradnicima na kolegiju,
očito je da se zbog specifične prirode ocjenjivanja nije bilo moguće pridržavati svih
navedenih kriterija stoga su i dobivene očekivane razlike u ocjenama.
