Analiza dela:  

Norman P. Beri, Uvod u modernu političku teoriju, Službeni glasnik, Beograd, 

2006, Poglavlje I, str. 13 – 45

Važnost značenja pojmova

 

 

             U društveni naukama, naročito u  

političkoj nauci

, da bi se objasnile različite društvene 

pojave i različiti društveni događaji, kao i to da se nakon toga iznesu određena predviđanja i 
prognoze neophodno je razjasniti osnovne pojmove i važnost značenje samih pojmova.  

Pojam 

se može definisati kao misao o biti odnosno suštini onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim 
karakteristikama onoga o čemu mislimo.

       Jedan od najvecih problema i jedna od najvecih poteškoca koja prožima predmet 

političke 

teorije

, odnosno samu političku filozofiju jeste upravo problem značenja odnosno razjašnjavanja 

pojmova.  I to nije problem kojim je izložena samo naučna strana, odnosno problem sa kojim se 
susreću politički filozofi, već je problem kome je izložena i ona druga strana  kome je taj naučni 
sadržaj  namenjen, a to je čitalački auditorijum

1

.

       Norman Beri

2

, u prvom poglavlju svog autorskog dela 

Uvod u modernu politicku teoriju 

pokušava da stavi akcenat bas na ovaj problem u 

političkoj filozofiji, 

a to je važnost značenja 

koju  imaju  pojmovi.  Da  bi se neka teorija potvrdila  ili  opovrgnula,  da bi  se utvrdila  njena 
istinitost i tačnost, najpre se mora poći od 

jezika

, odnosno od razjašnjavanja pojmova, kako bi se 

znalo na šta se dati argumenti i tvrdnje odnose. 

      Problem nije samo taj da mnogi pojmovi kojima se objašnjavaju različite društvene pojave 
nisu precizno određeni po svom značenju, već je i taj što u sebi nose 

dvosmislenost

. To je ono 

što karakteriše većinu reči  koje se učestalo upotrebljavaju u naučnim debatama i raspravama o 
politici   i   društvu.   Dvosmislenost   ostavlja   prostor   za   razna   tumačenja.   Dvosmislenost   kod 

poezije

  na primer, može da se posmatra kao poželjna stvar, stvar koja daje na vrednosti jer 

poezija  i ne treba baš sve da kaže već da ostavi prostor čitaocu da se razmahne svojom maštom. 
Ali sa druge strane, postoji i ona druga dvosmislenost, kao što je neutvrđena činjenica koja može 
da izgradi pogrešan rezultat, a to je slucaj u 

nauci

. Takva neprecizna ili dvosmislena zanečenja 

pojmova koji se koriste u političkoj nauci, umesto da objasne i pomognu razumevanju društvenih 
pojava oni će voditi u deformaciju i izobličavanju tih istih pojava.

1

 

Auditorijum

 je   naziv   za građevinu ili   deo   građevine   (dvorana)   namenjen   smeštaju   osoba   koje   su   došle   da 

prisustvuju nekoj javnoj manifestaciji kao što je predavanje, koncert ili pozorišna predstava. U prenesenom obliku 
predstavlja sinonim za publiku.

2

 

Norman Patrik Beri

 (1944–2008.) bio je engleski   filozof, poznat kao veliki zagovornik i pristalica klasičnog 

liberalizma.

            Zamislimo   jednu   intelektualnu   raspravu   ili   debatu   dva   politička   filozofa   o   najboljem 
mogućem uređenu države, pri čemu se njihovo razumevanje odnosno tumačenje pojma države 
bitno razlikuju. Očigledno da bi rasprava išla u nedogled, bila bi beskonačna i bez ikakvih 
zaključaka, zato što jedan drugog ne bi bili u mogućnosti da ospore, a to opet iz razloga što o  
istom pojmu imaju različita shvatanja. Tu se zapravo radi o njihovom različitom tumačenju, 
odnosno o različitoj

 interpretaciji

3

 

istog pojma. 

             Sa druge strane, o ovom problemu postoje i drugačija mišljenja i stanovišta od gore 
navedenog, a među takvima je i mišljenje istaknutog političkog filozofa  

Karla Popera

, koji 

smatra da preterini fokus na razjašnjavanju značenja pojmova nije potreban, jer to i nije toliko 
bitno, zapravo, bitno je to na šta se ti pojmovi odnose i šta oni objašnjavaju. Ovakav način 
razmišljanja može se smatrati jednom vrstom napada na 

esencijalizam

4

      Mi smo takođe mišljenja da je razjašnjavanje pojmova bitno, jer ako osnovni pojmovi koji 
objašnjavaju   neku   društvenu   pojavu,   nisu   razjašnjeni,   postavlja   se   pitanje   kako   je   moguće 
razumeti samu pojavu koja je predmet objašnjavanja, i sve ostale probleme koje ta društvena 
pojava sa sobom nosi. U daljem tekstu eseja kao primer iznetog stanovišta posluziće pojam 

terorizma

5

, tačnije koji su problemi u pojmovnom određenju i definisanju fenomena terorizma  i 

šta za posledicu imaju različita tumačenja ove pojave.

Problem nejasnoće i različite interpretacije pojma terorizam

 

 

       Definisanje pojma terorizma, a sa ciljem da se shvati i razume njegovo značenje, predstavlja 
jedno polje prepuno polemika, kontraverzi i subjektivnih konotacija, gde čak u jednom momentu 
počinje   više   da   liči   na   umetnost   nego   na   nauku.   Decenijama   unazad   problem   definisanja 
terorizma   predstavlja   izvor   nesporazuma   i   među   državama,   zbog   čega   sve   do   danas   nema 
zajedničkog stava o univerzalnoj definiciji ovog fenomena, a kratak pogled na literaturu u vezi 

3

  Reč 

interpretacija

 (fr. 

interprétation

, eng. 

interprétation

) potiče iz latinskog jezika i znači tumačenje, izvođenje, 

izlaganje. Koreni interpretacije vezuju se za tumačenje religijskih spisa kao što je bila Biblija.

4

 

Esencijalizam

 je učenje koje smatra da je za razumevanje društvenih pojava potrebno proniknuti u samu njihovu 

suštinu   (bit,   prirodu)   koja   se   nalazi   iza   njihove   spoljašnje   manifestacije.   “Carstvo   spoznaje”   (spoljašnja 
manifestacija) i “carstvo biti” (prava priroda stvari). 

5

 

Terorizam

 (iz latinskog 

terror,   terroris

strava

 ili 

užas

)

 

je   smišljena   upotreba   nezakonitog nasilja ili   pretnje 

nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se 
postigli ciljevi koji su uopšteno političkiverski ili ideološki.

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti