Dr Popović Goran

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

EKONOMIJA  EVROPSKE  UNIJE 

 

MAKROEKONOMSKI ASPEKTI I ZAJEDNIČKE POLITIKE

 

(skraćena verzija 

-

 skripta

)

 

 

 
 
 
 
 

Recenzenti:

 

 

Prof. Dr. Rikalović Gojko 

Dr. Vukmirica Vujo, profesor emeritus 

Prof. Dr. Zakić

-

Vujatović Zorka 

 
 
 
 
 

Di

zajn:

 

 

Trninić Milkan 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 
 

background image

 

postojećeg  kapitalističkog  načina  proizvodnje,    a  da  ne  govorimo  koliko  takve  transakcije  mogu  unijeti 

nemira u ionako krhke komunitarne odnose.  

N

e  treba  zanemariti  ulogu  Sav

j

eta  u  spoljnoj  politici,  odbrani,  bezb

j

ednosti  i  posebno

  u  rješavanju 

najaktuelnijih međunarodnih problema.   

 

Formacijiski, Evropski savj

et čine preds

j

ednici država ili vlada zemalja članica a

 na njegovim sjednicama 

mogu prisustvovati i ministri inostranih poslova,  ali  i  po 

jedan  član 

Komisije  u zavisnosti od tema koje se 

razmatraju. Zasjedanja Savj

eta su načelno određena usvajanjem Jedinstvenog evropskog akta i to najmanje 

dva puta godišnje. Zbog praktičnih razloga

, zasjedanja Savj

eta se održavaju krajem polugodišta kada

 dolazi 

do smjena predsj

edavajućeg Sav

jeta Evropske unije (odnosno Savj

eta ministara) a

 prema principima rotacije 

predsj

edavajućeg  ove  institucije.  Preds

jedavanje Savjetom se dodjeljuje predsj

edniku  države  članice  ili 

njenom predsjedniku vlade, 

uvažavajući princip šestom

j

esečne rotacije.

  

Sljede

ća simplificirana klasifikacija pokazuje kako Savjet obavlja izvršne funkcije iz svoje nadležnosti:

  

 

Kod  reformi  Ugovora  (a  to  su  fundamentalna  pitanja)  Evropski  savjet  utvrđuje  ključne  dugoročne 
smjernice i ciljeve zajedničkih politika EU, prenoseći pri tome nadležnosti Komisiji da bi se planirana 

politika mogla realizovati. 

 

Savjet utvrđuje srednjoročne prioritete u sektoru zajedničkih politika i kao važno međuvladino tijelo 
koordinira  i  vrši  superviziju  zacrtanih  zajedničkih  politika  EU,  i  posebno,  stanja

  makroekonomskih 

politika na nivou zemalja članica.

 

 

Zemlje  članice  imaju  odgovornost  provođenja  usvojenih  zajedničkih  politika  a  time  i  primjenu 
zakonodavstva EU u tim oblastima. Za stalnu komunikaciju na relaciji između Komisije i država članica 
zadužene  su  Komisija  i  njihove  vlade.  Ta  komunikacija  je  veoma  važna  za  efikasno  funkcionisanje 
Zajednice,  posebno  u  slučajevima  divergentnih  pogleda  njenih  članica  (što  nije  rijedak  slučaj)  u 
odnosu na neka krupna unutrašnja pitanja, načine rješavanja ekonomskih problema ili globalnih geo

-

politčkih pitanja.

3

Ali, pogledajmo agendu ekonomskih pitanja koja je ova institucija razmatrala na jednom od svojih 

zasjedanja  (krajem  prve  polovine  2001.  god.  pod  predsjedavanjem  Švedske).  Na  tom  skupu  šefova  vlada, 

pored ostalog je: 

   

 

Potvrđeno

 

opredjeljenje  Unije  za  provođenje  dogovora  o  liberalizaciji  svjetske  trgovine  u  okviru 

Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

 

 

Potvrđeno  opredjeljenje  za  napredak  transatlanske  ekonomske  saradnje,  posebno  prema  pitanjima 

privrednog razvoj

a i trgovine, a u vezi sa prethodno održanim samitom EU i SAD. 

 

 

Razmatranje smjernica ekonomskih politika država članica i utvrđivanje stepena ostvarenog razvoja.

 

 

Usvojena strategija održivog razvoja.

 

 

Pored  ovih,  utvrđeni  su  prijedlozi  i  donešene  brojne  odluke  i  pozivi  prema  članicama  EU  od 

strateškog, opšteg ili drug

og značaja.    

 

Iz  navedenog  primjera  se  mogu  uočiti  dimenzije  i  struktura  ekonomskih  problema  koje  razmatra 

Evropski savjet.  I na kraju, u administrativno-

tehničk

om smislu predsj

edavajućeg Sa

vjeta servisira Generalni 

sekretarijat Savj

eta ministara. Obaveze preds

j

edavajućeg se odnose na izv

ještavanje Evropskog parlamenta o 

svim relevantnim  odlukama  donešenim  u  prethodnom  periodu, izvještaje sa 

održanih  zasjedanja

  i godišnji 

izveštaj o funkcionisanju Unije. Iako Evropski savj

et  nema  ingerencije  u  zakonodavnoj  oblasti

on  može 

donij

eti važne,

 

čak

 i fundamentalne odluke, koje nerijetko mogu uticati i na donošenje zakona ili propisa sa 

zakonskom snagom u drugim  institucijama  EU. Stoga je komunikacija Savjeta sa Evropskim parlamentom, 
Savjetom Evropske unije i drugim komunitarnim 

institucijama  od  presudnog  značaja  za  valorizaciju  ideja, 

inicijativa i drugih impulsa opštepolitičkog karaktera.        

 

                                                 

3

 

Npr. Velika Britanija i Njemačka nemaju u potpunosti harmonizovane stavove u odnosu na Irak i Iran. Karakterističan je i sluč

aj priznanja 

Kosova, u kojem nije bilo apsolutnog jedinstva svih čl

anica EU itd.       

 

1.2. Savjet EU 

Savjet Evropske unije, ili prema još 

korišćenim 

starim nazivom Savjet ministara, 

je najznačajniji organ 

odlučivanja u 

EU. Za razliku od Evropskog savjeta on je stalno zakonodavno tijelo Zajednice. Kao komunitarni 

izvršni organ posjeduje i 

prava iz normativne oblasti. 

Njegova snaga proizilazi upravo iz ove dvostruke uloge, 

kako  zakonodavne, tako  i izvršne, što se 

može  veoma  rijetko  pronaći  kao  kombinacija

  funkcionisanja 

savremenih  društveno  ekonomskih  i pravnih 

sistema.  Uloga,  značaj  i  rezultati  koje  postiže  ova  hibridna

 

institucija  EU  opravdavaju ovo organizaciono rješenje.  EU  se razvija 

harmonično,  normalno  funkcioniš

e  i 

uglavnom ostvaruje zacrtane ciljeve itd. Komunikacije 

država članica prema Zajednici i obrnuto

, odvijaju se 

bez značajnijih problema

 

ili poteškoća

Štaviše, one se sve više unapređuju, ne samo organizaciono, već i sa 

tehničkog stanovišta. 

Zato Savjet Evropske unije u odnosu na Evropski savj

et predstavlja instituciju rastućeg 

autoriteta, iako 

treba reći da

 Evropskom savjetu još uvijek pripada epitet najvišeg tijela u Zajednici. 

Najvažniji 

zadaci Savjeta Evropske unije su u koordinaciji ekonomskih aktivnosti na nivou Zajednice i kod njenih 

članica, 

potpisivanje trgovinskih ugovora i ugovora o pridruživanju, usaglašavanje i vođenje spoljnopolitički

h poslova, 

bezb

jednosne politike itd.  Savjet  je  institucija  Unije  koja je 

zadužen

a  i  za donošenje strateških rješenja  iz 

domena  spoljne  politi

ke  i  bezbjednosti,  kako  sa  aspekta  zauzamanja  zajedničkih  pozicija,  tako  i  realizacije 

zajedničkih akcija. Iako Unija ulaže značajne napore na afirmaciji svoje spoljnopolitičke pozicije, ona

 još uvijek 

na svj

etskoj  političkoj  sceni  ne  zauzima  m

j

esto  koje  odgovara  njenoj  ekonomskoj  moći.

4

Amsterdamskim  Ugovorom  generalni sekretar Savjeta Evropske unije  je  promovisan  u Visokog 

predstavnika za za

jedničku  spoljnu  i  bezb

jednosnu politiku, 

čime  se  jasno  da

lo 

do  znanja  da  Unija  želi 

osnažiti vlastitu poziciju na

 svj

etskoj političkoj sceni

.

  Ipak,  E

U  ulaže 

napore da 

bi  se  kao  nezaobilazn

politički  faktor  afirmi

sala 

u  mnogim  kriznim  situacijama,  posebno 

na 

Balkanu, Bliskom istoku, Africi itd. 

Aktuelna kriza je pokazala da se bez aktivne uloge Unije ovi problemi ne 

mogu kvalitetno globalno rješavati.

 

5

Savjetu je dodj

eljena izuzetno važna uloga u ekonomskoj oblasti, obzirom da upravo ova komunitarna 

institucija 

"obezb

j

eđuje usklađivanje opštih ekonomskih politika država članica...te raspolaže ovlašćenjima za 

donošenje  odluka...i  svojim  odlukama  prenosi  ovlašćenja  na  Komisiju  radi  provođenja  propisa  koje  donosi 

Savjet."

   

6

                                                 

4

 

Bivši ambasador SAD u SR Jugoslaviji Wiliam 

Montgomeri je u jednom od svojih intervjua rekao da EU 

na globalnom nivou predstavlja 

ekonomskog 

džin

a, ali i vojno-

političk

og "pigmejca." 

5

 Ugovor iz Amsterdama nadogra

đuje

 odnose u Uniji poslije Mastrihta. Usvojen je i potpisan 1997. god. a na snagu stupio 1999. god. 

Iako je kod 

njegovog donošenja bilo nesuglasica i kontroverzi, posebno o ulozi EU u oblasti zajedničke spoljne i bezb

jednosne politike, 

članice su ipak 

postigle visok stepen saglasnosti.  

6

 Ove norme su regulisane 

član

om 

202

. Ugovora o Evropskoj zajednici. 

 

Posebna ovlašćenja se odnose na kreiranje 

i kontrolu strateških pravaca u monetarnoj politici, što je 

bilo izraženo u

 

konačnoj

 implementaciji ekonomske i monetarne Unije. Pored navedenih aktivnosti, Ugovor iz 

Mastrihta dodijelio je Savjetu kontrolnu funkciju 

evropskog sistema centralnih banaka.   

            

Savj

et  Evropske  unije  je  sastavljen  isključivo  od  predstavnika  država  članica  na  ministarskom  nivou. 

Ministri  imaju  ovlašćenja 

u  preuzimanju 

obaveza  za  vlade  država  članica.  Dakle,  ministri  imaju  dvostruku 

ulogu u ovom tijelu. Internu, koja se svodi na 

učešće

 u kreiranju rješenja koja doprinose napretku Zajednice, 

ali i povratnu, koja se svodi na ingerencije koje kao visoki  funkcioneri Unije imaju prema vladama 

držav

članic

a  koje 

predstavljaju.  Obzirom  na  visoka  ovlašćenja  i  posebno,  mogućnost  da  preuzmu  obaveze  za 

države iz kojih su delegirani,

 ministre ne mogu predstavljati drugi funkcioneri. Ovdje 

treba

 napomenuti i to 

da se Savjet formira u skladu sa temom  koja je predmet razmatranja

.  Zato  su  kombinacije  sastava Sav

jeta 

adaptirane konkretnim 

pitanjima koja se nalaze na dnevnom redu (npr. ekonomska pitanja, finansije i budžet, 

harmonizacija  u  fiskalnom  sektoru,  socijalna  pitanja,  problemi  zajedničke 

poljoprivredne politike, 

održivi  i 

regionalni razvoj, industrija, saobraćaj, opšti poslovi, prijem novih članica, problemi 

u zdravstvu, nauci i kulturi 

itd.

)

. Za razliku od funkcionisanja Evropskog savjeta koji nije stalno tijelo Zajednice, Savjet Evropske unije ima 

visoka  ovlašćenja  u  pravosuđ

u  i unutrašnjim  poslovima

.  Rad  Sav

jeta Evropske unije na  ovim pitanjima se 

intenzivira, kako preporukama i prijedlozima mjera ili konvencija, tako i konkretnim djelovanjem na pojedinim 
pitanjima u koordinaciji 

sa državama članicama. Neke složene tematske c

jeline zahtijevaju da se rješavanjem 

problema bave dv

ije 

različite garniture Sav

jeta. Uglavnom, u skladu sa 

potrebama za razmatranjem različitih 

pitanja formira se 

između 

15  i 

20

 

personalnih  kombinacija  Sav

jeta Evropske unije,  koje  svoje aktivnosti 

formalizuju na oko stotinu sjednica u toku jedne godine.  

background image

 

Aktuelni plan predsjedavanja je napravljen 1996. god. za period do 2020. god. U njemu se pazilo na 

ravnomjerniju distribuciju predsjedavanja od strane velikih zemalja Unije.  

 

Ovu  instituciju  servisira  generalni  sekretarijat  u  čijoj 

se  funkciji nalaze Komitet  stalnih predstavnika 

COREPER

,

9

 

Budžetski komitet i Specijalni komitet za poljoprivredu. Sav

jet Evropske unije u svome djelokrugu 

rada donosi regulative i 

uredbe sa obavezom svake zemlje članice da ih prim

jenjuje, te donosi uputstva koja 

su 

obavezujuća

 za zemlje 

kojima su upućene

.

10

Tako npr. prema odred

bama Ugovora iz Mastrihta Sav

jet Evropske unije odluke iz 

oblasti 

monetarne 

politike može donositi

 prema preporukama Evropske centralne 

banke

 

(ECB)

 poslije konsultacija sa Evropskim 

parlamentom i  K

omisijom,  što  je  regulisano  članom  107

.  Ugovora o Evropskoj  zajednici. Ugovorom su 

regulisani  odnosi  Komisije  i  Evropskog  parlamenta.  Parlament  može  podsticati  Komisiju  na  izradu  akata 
kojima  se  provode  obaveze  i  zadaci  iz  Ugovora  na  nivo

Unije  (član  192

Ugovora).  Ipak,  Komisija,  kao 

embrion buduće vlade

 EU ima širok manevarski prostor za djelovanje

, igrajući ključn

u ulogu u realizaciji vizije 

i ideje  o ujedinjenoj Evropi i kao takva predstavlja "srce institucionalnog sistema Evropskih zajednica."

 Ipak, postoji autonomnost u prona

laženju

 modusa njihovog 

izvršenja.  Odluke,  kao  način  sprovođenja  politik

Zajednice  obavez

ne su  za 

subjekte  i  nivoe  n

a koje se 

odnose, dok su preporuke i mišljenja uglavno

m neobavezujući dokumenti

koji se donose kada nije moguće 

postići kosenszus. 

 

Ipak, m

išljenja  i  preporuke  često

 

mogu  biti  u  funkciji  nagovještavanja

  donošenj

a  obavezujućih

 

regulativa i uredbi. 

 

 

1.3. Evropska komisija 

Evropska  komisija  je  važno  zakonodavn

o, izvršno, dij

elom  čak  i  (kvazi)sudsko  t

ijelo Unije.  Ona je 

izuzetno 

važn

a  za  funkcionisanje  Unije  i predstavlja njen centralni organ. Iako je sa aspekta osnovnih 

demokratskih načela

, ali i prema savremenim ustavnim doktrinama rij

eč o neobičnoj koncentrac

iji ingerencija 

u  jednom  funkcionalnom  organu,  Evropska  komisija  predstavlja  respektabilnu  i  sa  praktičnog  aspekta 

jedinstvenu  komunitarnu  instituciju.  Iako s

loženi

ji  ili 

hibridni  oblici  organizovanja  institucija  u

  EU  nisu 

rijetkost, ova forma organizovanj

a je po mnogo čemu specifična.

  

Nastanak 1965. god. fuzijom nekih izvršnih organa Zajednice i 

budućnost  koja  će 

Evropskoj komisiji 

odrediti  konačne

  konture  organizovanja i dati joj 

odgovarajući  arsenal  ingerencija,  po  mnogo  čemu  su 

specifični.

 Od odluke da 

li će se 

EU kretati 

u pravcu federalizacije ili će uticaj vlada zemalja članica 

evropske 

integracije usmjeravati prema konfederalnom 

oblik

u organizovanja, 

zavisiće buduće ingerencije i reforme ov

institucije.  Tako 

obja

šnjavamo  privremenost nekih rješenja  u organizaciji  Evropske komisije. Ipak, 

treba 

naglasiti da Komisij

a u ovom trenutku ima važnu misiju nadnacionalnog organa koj

i daje 

pokretačku snagu 

procesima evropskih integracija.  

Današnje  ingerencije  i  aktivnosti  koje  provodi  Komisija  daju 

joj  za pravo da se u  "real

nom  životu" 

tretira i ponaša kao "vlada Zajednice". Ona izvršava operativne zadatke u Uniji uz 

ovlašćenja koja prevazilaze 

ingerencije vlada njenih 

članica. Na t

ij

elima Komisije se usvajaju odluke obavezujuć

eg karaktera. Broj odluka i 

uredb

i je enormno visok, pa se u EU stvaraju i negativne percepcije o Evropskoj komisiji kao 

ultrabirokratskom t

ij

elu. Na njenu adresu se upućuju i brojne kritike zbog nedovoljne politčke odgovornosti. 

Hijerarhijski, viši organi u odnosu na Komisiju su Evropski  savjet i Savjet Evropske unije,  kojima su prema 

odredbama  Ugovora  o  Evropskoj  uniji  dod

ij

eljene  ključne  ingerencije  u  razvoju  ekonomskog  sistema  i 

monetarnoj sferi, ali i 

najviša ovlašćenja u 

sektoru spoljne i 

bezb

jednosne politike.  

11

                                                 

9

 

COREPER skraćeno od Committee of Permanent Representatives (Komitet stalnih predstavnika).

 

10

 Evropski Savjet je promovisao 

"otvoreni metod koordinacije", sistem kolektivne koordinacije i nadzora nad zajedničkim politikama EU. 

Ovakav  pristup  je  formalizovao  Evropski  savjet  u  Lisabonu  2000.  god.  posebno  kroz  nadgledanje  makroekonomske  politike  i 

zapošljavanja, razvoj preduzetništva, socijalne i penzione politike. Odstupanja nacionalnih politika podrazumijevaju apele, upozorenja, pa 

čak i primjenu sankcija od strane EU (npr. slučaj "probijanja" budžetskih limita u Grčkoj).        

 

11

 

O institucionalnoj ulozi Komisije u EU vidjeti u: J.V. Louis & M. Waelbroeck, La Commission au Coeur du systeme institutionne

l des 

Communautes europeennes, Universite de Bruxelles, Bruxelles, 1989. 

 

Evropska komisija podnosi zakonske prij

edloge, pokreće programe i

 projekte, te kreira druge mjere za Savjet 

Evropske unije. Isto tako, preko nje se 

nadgleda provođenje zakona i 

ustavne regulative. Komisija participira u 

pripremi akata za Savjet Evropske unije. Poslije usvajanja takvih dokumenata Savjet, striktno konsenzusom, 

Želiš da pročitaš svih 140 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti