PANEVROPSKI UNIVERZITET „ APEIRON “
FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Vanredne studije
Smjer „POSLOVNA INFORMATIKA“
Predmet:
OSNOVE TEORIJE SISTEMA I UPRAVLJANJA
ORGANIZACIONA FORMA SISTEMA
(seminarski rad)
Studenti: Profesor :
1
2. Pojam i značaj sistema
Sistem je skup međusobno povezanih elemenata koji djeluju kao cjelina
radi ostvarivanja određenog cilja. Svaki sistem karakterišu ulazi, proces
transformacije, izlazi i povratna sprega. Sistem predstavlja organizovanu
cjelinu sastavljenu od više međusobno povezanih i međuzavisnih elemenata
koji zajednički djeluju radi postizanja određenog cilja. Ti elementi nisu
izolovani, već su u stalnoj međusobnoj interakciji, pri čemu promjena u
jednom dijelu sistema može izazvati promjene u drugim dijelovima, kao i u
funkcionisanju sistema u cjelini. (Mikić, 2007)
Svaki sistem ima svoje osnovne komponente. Ulazi (inputi) predstavljaju
resurse koji ulaze u sistem, kao što su materijal, energija, informacije ili ljudski
rad. Proces transformacije je centralni dio sistema u kojem se ulazi obrađuju,
mijenjaju ili kombinuju kako bi se stvorila nova vrijednost. Izlazi (outputi) su
rezultati rada sistema i mogu biti proizvodi, usluge, informacije ili drugi efekti
koji se isporučuju okruženju. Povratna sprega omogućava sistemu da prati
rezultate svog djelovanja i, na osnovu dobijenih informacija, prilagođava svoje
funkcionisanje kako bi se postigli bolji rezultati ili ispravile eventualne greške.
Zamislimo sistem kao veliki tim ili slagalicu. Umjesto da se posmatra samo
jedan dio ili samo jedan igrač, sistemski pristup posmatra kako svi dijelovi ili
članovi tima rade zajedno. Također uzima u obzir kako se cijeli tim ili slagalica
povezuju sa vanjskim svijetom. Na taj način možemo bolje razumjeti zašto se
problemi dešavaju, šta bi se moglo dogoditi ako nešto preduzmemo i pronaći
načine da stvari lakše i pametnije riješimo.
Sistemski pristup se primjenjuje u različitim oblastima, kao što su ekonomija,
menadžment, informatika, biologija, sociologija i tehnika. Njegova primjena
doprinosi boljem planiranju, upravljanju i kontroli složenih sistema, jer
omogućava razumijevanje njihove strukture, ponašanja i razvoja kroz
vrijeme.
4
3.Funkcionalna obilježja sistema
Funkcionalna obilježja sistema predstavljaju način na koji se sistem ponaša
i djeluje u praksi, odnosno kako ostvaruje svoje ciljeve kroz proces
funkcionisanja. Ona se najčešće izražavaju kroz rezultate koje sistem postiže, a
koji su posljedica međusobnog djelovanja njegovih elemenata i podsistema.
Kroz ova obilježja može se procijeniti uspješnost, efikasnost i stabilnost
sistema.
Da bi sistem dobro funkcionisao i ostvario svoje ciljeve, svi njegovi dijelovi
moraju nesmetano sarađivati. Kada su dijelovi dobro organizovani i dobro
komuniciraju, sistem može mudro koristiti resurse, donositi dobre odluke i
uspjeti. Ako dijelovi ne rade pravilno zajedno, cijeli sistem neće funkcionisati
tako dobro, čak i ako su pojedinačni dijelovi dobri. "Obim kretanja" opisuje
koliko se sistem mijenja - bilo da se radi o malim ili velikim promjenama,
sporim ili brzim. Ponekad se promjene dešavaju sporo, a ponekad se dešavaju
iznenada. Ovo nam pomaže da shvatimo koliko sistem može rasti ili se
prilagođavati novim situacijama. "Smjer kretanja" sistema nam govori da li se
kreće ka svojim ciljevima ili skreće s puta. Pokazuje da li sistem raste i mijenja
se na pravi način da bi ostvario svoje planove ili se udaljava od njih. Također
pokazuje da li se sistem može promijeniti kada se stvari oko njega promijene.
"Intenzitet kretanja" se odnosi na to koliko brzo i snažno se promjene dešavaju
unutar sistema. Pokazuje da li sistem brzo i aktivno radi na svojim ciljevima ili
se kreće sporo. Ako se promjene događaju brzo, sistem možda troši mnogo
energije i resursa; ako se događaju sporo, moguće je da je zaglavljen ili da ne
koristi dobro svoju snagu. Sistem je poput tima koji radi zajedno na nekom
poslu. Način na koji se sistem ponaša i djeluje - šta radi i kako to radi - naziva
5
informacije i rade stvari u pravo vrijeme kako bi uspješno završili svoj
projekat.
5.Kvalitet sistema i organizaciona efikasnost
Kvalitet sistema i organizaciona efikasnost predstavljaju ključne
pokazatelje uspješnosti funkcionisanja svakog sistema. Kvalitet sistema se
može definisati kao sposobnost sistema da, u datim uslovima okruženja,
raspoloživih resursa i ograničenja, dosljedno ostvaruje postavljene ciljeve.
Visok kvalitet sistema podrazumijeva pouzdanost, stabilnost, prilagodljivost i
sposobnost sistema da odgovori na promjene i izazove iz okruženja.
7
