Topologija računarskih mreža
TEHNIČKA ŠKOLA “MIHAJLO PUPIN”
BIJELJINA
SMJER: ELEKTROTEHNIKA
ZANIMANJE:EKEKTROENEREGETIČAR
Maturski rad iz primjene računara
TEMA: TOPOLOGIJA RAČUNARSKIH
MREŽA
Mentor:
Kandidat:
Dragana Tukić Nikolić Dragoslav Tomić
Bijeljina, maj 2020. godine
Topologija računarskih mreža Dragoslav Tomić, IV
2
2
SADRŽAJ
Strana
.............................................................................................4
2. PLANIRANJE MREŽE I PROCJENA POTREBNIH KARAKTERISTIKA MREŽE
...............................................................................................7
................................................................................................10
.................................................................................................11
..............................................................................................13
...........................................................................................15

Topologija računarskih mreža Dragoslav Tomić, IV
2
4
1. POJAM I ZNAČAJ TOPOLOGIJE
Najjednostavnija ideja koja se javlja za povezivanje računara svodi se na
uspostavljanje zasebne veze (žice) između svakog para računara. Iako ovakvo rješenje
ima određenih prednosti gotovo nikad se ne primjenjuje u praksi jer je skupo.
Posljednjih četrdesetak godina razvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su one
zasnovane na nekoj vrsti zajedničkog (dijeljenog) komunikacijskog medija. Svaka LAN
tehnologija uspostavlja određenu strukturu međusobne povezanosti dijelova opreme, tj.
topologiju. Struktura međusobne povezanosti dijelova opreme (linija, čvorova, itd.)
rezultira sa nekoliko osnovnih topologija koje se zatim mogu kombinovati kako bi se
formirale kompleksnije topologije (hibridne topologije).
Ono što je kuljučno jeste da odabrana topologija mora osigurati veliku brzinu
komunikacije, treba u što većoj mjeri biti perspektivna, te srazmjerno jeftina.
Prije uspostavljanja lokalne mreže potrebno je upoznati se sa osnovnim
pojmovima vezanim uz računarske mreže, da bi se prilikom same implementacije mreža
optimalno kofnirugisala tj. uspostavila, što svakako u daljem radu olakšava upotrebu
same mreže. Takođe, ispravno osmišljena i uspostavljena lokalna mreža olakšava
administriranju, održavanje, proširenje mreže te samim time smanjuje troškove.
Mrežu računara definišemo kao skup samostalnih računara koji mogu međusobno
komunicirati tako da razmjenjuju poruke preko nekog medija za prenos podataka. Mreže
računara djelimo prema:
tehnologiji prenosa,
veličini i
topologiji.
Kada je upitanju tehnoligija prenosa možemo razlikovati dva tipa mreža, i to:
difuzijske mreže (eng. broadcast network) i
mreže od tačke do tačke (eng. point-to-point network).
Prema veličini računarske mreže se mogu podijeliti u četiri osnovne kategorije:
lokalne mreže (LAN),
gradske mreže (MAN),
rasprostranjene (globalne) mreže (WAN) i
internet.
topologije su:
magistrala,
zvijezda,
prsten i
razgranata.
Topologija računarskih mreža Dragoslav Tomić, IV
2
5
2. PLANIRANJE MREŽE I PROCJENA POTREBNIH
KARAKTERISTIKA MREŽE
Formiranje sopstvene mreže započinje onog momomenta kada dobro procjenimo
svoje potrebe. Drugim riječima, kada se prikupe potrebne infomracije, zatim odredi koja
vrsta računara klijenta i računara servera nam treba za formiranje mreže, izvršri procjena
potrebnih karatkeristika mreže, onda se dolazi do zaključka da li sami možemo sastaviti
malu mrežu u skladu sa svojim potrebama ili je potrebno da angažujemo stručnog
konsultanta koji bi nam pomogao u planiranju mrežne infrastrukture.
Da bi smo procjenili karakteristike mreže koja nam je potrebna, potrebno je zanti
vrstu resursa koju korisnici treba da dijele i njihovu fizičku lokaciju, kao i broj korisnika
mreže jer broj korisnika određuje koju ćemo vrstu mreže i koji mrežni operativni sistem
odabrati, kao i kojom vrstom servera ćemo ih povezati u mrežu.
Ukoliko bi smo proces razložili na korake to bi izgledalo na sljedeći način:
1. Koliko korisnika trenutno ima na mreži i da li svaki ima računar?
Maloj bazi korisnika sa par računara, potpuno odgovara mreža ravnopravnih
računara. Veći broj korisnika i klijentskih mašina određuje izbor mreža sa serverima.
2. Koji tipovi resursa trebaju korisnicima?
Ukoliko su to samo jedan štampač i nekoliko datoteka, možemo odabrati mrežu
ravnopravnih računara. Kada se traže specijalizovani resurski, kao što su baze podataka i
veći boroj štampača ili servera datoteka, potrebno je raditi u mrežnom okruženju
zasnovanom na serverima.
3. Gdje se nalaze korisnici?
Ukoliko su korisnici blizu, obično se biraju mediji koji se lako postavljaju, kao
što su kablovi, ili se tada možda mogu iskoristiti već instalirani električni ili telefonski
kablovi. Ukoliko se korisnici nalaze na različitim spratovima zgrade ili u različitim
zgradama povezivanje je dosta složenije. Ako imamo korisnike koji za pristup koriste
telekomunikacionu mrežu, mogu se koristiti specijalni seeveri, odnosno serveri za
daljinski pristup (engleski „remote access“ server odnosno RAS server). Oni
omogućavaju da se korisnici prijave na mrežu biranjem telefonskog broja.
4. Koliko će mreža rasti?
Ukoliko se očekuje porast broja korisnika i broja resursa one vrste kojima
korisnici žele da pristupe, mreže sa severima su ono što bi nam trebalo. Topologija
zvijezda predstavlja najpogodniju vrstu mrežne topologije ukoliko se predviđa porast
broja korisnika mreže.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti