Matematika za ekonomiste

Uvod:
Iz potrebe da se napiše jedna stručna skripta koju smo na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, zvali Matematika za ekonomiste II i koja se sastojala iz: Privredne matematike i Financijske matematike pokušao sam da objasnim neke matematske račune koji bi trebao da zna svaki ekonomista. Ova se skripta u Republici Hrvatskoj nazvala Gospodarska matematika.
Skripta je rađena za bankare i ljude koji se bave izradom investicijskih projekata, a mogu je koristiti i učenici srednjih škola i studenti koji studiraju na ekonomskim fakultetima. Ona ukratko, kroz primjere, daje objašnjenja, kako se izračunavaju neke ekonomske kategorije, a najviše se bavi kamatnim računom. Prilikom pisanja skripte krenuo sam od same činjenice da se ljudi uče na primjerima iz prakse, te sam uradio mnogo zadataka kako bi se ova materija što bolje shvatila.
Skripta je podijeljena u dva velika dijela:

•  Privredna matematika
•  Financijska matematika

U prvom dijelu skripte se obrađuju procentni i kamatni računi kao uvod u složenije izračunavanje kamata, u drugom dijelu sam se bavio složenim kamatnim računom, tako da se moraju naučiti mnogi zadaci od samog početka kako bi se shvatili oni na kraju knjige. Možemo reći da je prvi dio (Privredna matematika) neotuđivi dio drugog dijela (Financijske matematike ).
U skripti sam pokušao objasniti i to kako se vrši amortizacija zajma u Excel-u. Excel je kao što znate program kojim se najčešće služe ekonomisti i uz njegovu pomoć se sada lako daju tabelarni prikazi amortizacije zajmova.
U zadnjem dijelu sam dao i jedan novi model obračuna kamata u uslovima inflacije. Ne znam da li će ikada taj model imati značaja na polju ekonomije, i da li će se primjenjivati u praksi, ali pošto se inflacija javljala : izmedju dva Svjetska rata u Njemačkoj, pa u novije vrijeme u Argentini, prije rata kod nas u bivšoj Jugoslaviji, te u Italiji i nedavno u Turskoj, te u skorije vrijeme u SAD-u i mnogim zemljama pokušao se pronaći jedan model za obračun kamata u uslovima inflacije. Neka to, ako ništa izučavaju budući ekonomisti, kao jedan od mogućih modela za obračun: uloga, renti i anuiteta u uslovima inflacije. Ako bi se ikada više inflacija pojavila, smatram da bi se ovim modelom mogla vršiti revalorizacija tj.ponovni obracun zajmova tako da ne bi dolazilo do krize u bankarstvu ,kao jednom od važnih institucija u tom privrednom lancu svake ekonomije. Na kraju skripte sam dao i tablične vrijednosti za cjelobrojne vrijednost stopa  od 1% do 20% za period od 30 godin. Da kažem i to već na početku knjige: ukoliko se dobro savlada izračunavanje ekonomskih veličina u financijskoj matematici, uz pomoć malo boljeg kalkulatora onda nam ove tablične vrijednosti nisu ni potrebne.