Postoperativna nega na hirurgiji
VISOKA MEDICINSKA ŠKOLA STRUKOVNIH
STUDIJA „MILUTIN MILANKOVIĆ“
ZAVRŠNI RAD
Beograd, 2018.
VISOKA MEDICINSKA ŠKOLA STRUKOVNIH
STUDIJA „MILUTIN MILANKOVIĆ“
ZAVRŠNI RAD
Zdravstvena nega postoperativnih bolesnika na
odeljenju kardiohirurgije
Predmet: Zdravstvena nega u hirurgiji
Mentor:
Student:
Mr Sc Lidija Milenović Danica Redžić
Br. indeksa: S 73/2015
Studijski program:
strukovna medicinska sestra-tehničar

2.2.8. Traheobronhijalna aspiracija
.................................................................................17
2.2.10. Nega i previjanje hirurških rana
...........................................................................18
2.3.1. Kardiopulmonalno cerebralna reanimacija
...........................................................20
Rezultati anketnog ispitivanja poštovanja procedure rada i znanja medicinskih
1
SAŽETAK
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svetu. U
Srbiji, gotovo svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne
medicinske sestre igraju ključnu ulogu u proceni stanja kardiovaskularnog sistema, praćenju
hemodinamskih funkcija i poboljšanju postoperativnog ishoda pacijenata. Cilj postoperativne
nege je sprečavanje nastanka komplikacija, promovisanje zarastanja hirurškog reza i
vraćanje pacijenta u stanje zdravlja. Postoperativna nega podrazumeva procenu, dijagnozu,
planiranje, intervenciju i evaluaciju ishoda.
Postoperativna nega bolesnika na kardiologiji obuhvata nekoliko značajnih postupaka, među
kojima su monitoring vitalnih parametara, mehanička ventilacija, oksigenoterapija,
plasiranje centralnog i perifernog venskog katetera, te održavanje prohodnosti
(heparinizacija), uzorkovanje krvi za dijagnostičke procedure, plasiranje gastrične sonde
putem kojeg se vrši ishrana pacijenta, nega kod traheobronhijalne aspiracije, sprečavanje
nastanka dekubitusa, nega usne duplje, nega i previjanje hirurških rana, te
kardiopulmonalno-cerebralna reanimacija u slučaju srčanog zastoja.
U Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu sprovedeno je empirijsko istraživanje koje
uključuje anketno ispitivanje medicinskih sestara i tehničara, na klinici za kardiohirurgiju i
na klinici za anesteziju i intenzivnu terapiju, kako bi se prikupili primarni podaci o znanju
zaposlenog medicinskog osoblja o postoperativnoj nezi pacijenata na ovim klinikama, te o
tome da li medicinsko osoblje poštuje proceduru rada. Cilj ovog istraživanja je unapređenje
znanja, poboljšanje zdravstvene nege, sprečavanje nastanka komplikacija, te promovisanje
brzog oporavka pacijenta.
Ključne reči:
kardiovaskularne bolesti, postoperativna nega, medicinske sestre i tehničari,
kardiohirurgija, intenzivna terapija

3
1. UVOD
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih sudova, i predstavljaju vodeći uzrok
morbiditeta i mortaliteta u svetu. U Srbiji, gotovo svaka druga osoba umire od
kardiovaskularnih bolesti. Prema epidemiološkim podacima Instituta za javno zdravlje, u
2011. godini, kardiovaskularne bolesti su bile odgovorne za 53,9% svih smrtnih slučajeva u
Srbiji, te za 52,4% u 2015 godini. Prema Evropskom društvu za kardiologiju, Srbija se smatra
državom sa visokim rizikom. Prema nacionalnom istraživanju zdravstvenog stanja u Srbiji,
sprovedenom u 2013. godini, najčešći riziko faktori za nastanak kardiovaskularnih oboljenja
bili su: pušenje (34,7%), hipertenzija (31,3%), gojaznost (21,2%) i smanjena fizička
aktivnosti (11,3%).
Terapijski pristup kardiovaskularnim bolestima može biti klinički ili hirurški. Hirurgija je
indikovana kada je verovatnoća preživljavanja veća pomoću hirurškog tretmana nego pomoću
kliničkog tretmana.
Kardiološke hirurške procedure su među najčešćim i najkomplikovanijim
oblicima operacija širom sveta, a postoperativni period karakterišu kompleksni izazovi. Među
faktorima koji određuju krajnji klinički ishod, postoperativna nega je od velike važnosti.
Obzirom da je lečenje pacijenata sa kardiovaskularnim obolenjima dosta složeno, institucija
mora ponuditi specijalizovane materijale, kao i multidisciplinarni tim sa tehničko-naučnim
stručnjacima i veštacima, koji treba da se sastoji od kliničara, kardiologa, elektrofiziologa,
kardiohirurga, vaskularnih hirurga, anesteziologa, kardiologa, nutricionista, fizioterapeuta,
psihologa i zdravstvenog osoblja.
Kardiovaskularne medicinske sestre igraju ključnu ulogu u proceni stanja kardiovaskularnog
sistema, praćenju hemodinamskih funkcija i poboljšanju postoperativnog ishoda pacijenata.
Cilj postoperativne nege je sprečavanje nastanka komplikacija, promovisanje zarastanja
hirurškog reza i vraćanje pacijenta u stanje zdravlja. Postoperativna nega podrazumeva
procenu, dijagnozu, planiranje, intervenciju i evaluaciju ishoda. Obim potrebnog
postoperativnog zbrinjavanja zavisi od pre-hirurškog zdravstvenog stanja pojedinca, te od
vrste operacije.
http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/
10665/128038/9789241507509_eng.pdf;jsessionid=D13193E84E1D347996A541DDCCED4E26?sequence=1
(18.05.2018.)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti