ZAVRŠNI  RAD

Primena računarskog paketa 

„PC Crash“ prilikom veštačenja 

saobraćajnih nezgoda sa pešacima

Predmet: Tehnika bezbednosti i kontrole saobraćaja

oktobar 2016

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA 

STRUKOVNIH STUDIJA NIŠ

Primena računarskog paketa “PC Crash” prilikom
veštačenja saobraćajnih nezgoda sa pešacima

SADRŽAJ

1. UVOD...............................................................................................................- 2 -
2.   FENOMENOLOGIJA   I   ETIOLOGIJA   SAOBRAĆAJNIH   NEZGODA   SA 

UČEŠĆEM PEŠAKA....................................................................................................... - 4 -

2.1. FENOMENOLOGIJA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA SA UČEŠĆEM PEŠAKA..................- 4 -
2.2. ETIOLOGIJA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA SA UČEŠĆEM PEŠAKA...............................- 5 -
2.3. STATISTIČKI PREGLED STANJA BEZBEDNOSTI PEŠAKA U REPUBLICI SRBIJI ZA 2014
 

GODINU.......................................................................................................................................- 7 -

3.   PROGRAMSKI   PAKET   „PC   CRASH“   I   NJEGOVA   PRIMENA   U 

VEŠTAČENJU SAOBRAĆAJNIH NEZGODA SA PEŠACIMA..................................- 9 -

3.1. UPOZNAVANJE SA PROGRAMSKIM INTERFEJSOM PROGRAMA PC CRASH.........- 11 -
3.2. POČETNA PODEŠAVANJA PROGRAMA.................................................................- 13 -
3.3. ODABIR I PODEŠAVANJE VOZILA..........................................................................- 14 -

3.3.1. Vehicle Geometry – geometrija vozila...........................................................- 17 -
3.3.2. Karakteristike vešanja....................................................................................- 18 -
3.3.3. Putnici i teret.................................................................................................- 19 -
3.3.4. Priključno vozilo.............................................................................................- 21 -
3.3.5. Oblik vozila.....................................................................................................- 22 -
3.3.6. Kontrola stabilnosti........................................................................................- 23 -
3.3.7. Podešavanje pneumatika...............................................................................- 24 -
3.3.8. Podešavanja pogonskog motora vozila.........................................................- 25 -

3.4. PODEŠAVANJE KARAKTERISTIKA PEŠAKA.............................................................- 26 -

3.4.1. Prosti modeli pešaka......................................................................................- 26 -
3.4.2. Model pešaka korišćenjem multibody sistema.............................................- 26 -
3.4.3. Pojedinačna tela pešaka................................................................................- 28 -
3.4.4. Zglobovi između pojedinačnih tela pešaka....................................................- 29 -
3.4.5. Opruge/amortizeri.........................................................................................- 32 -
7.4.6. Ostala podešavanja pešaka...........................................................................- 32 -

3.5. DINAMIKA KRETANJA VOZILA...............................................................................- 34 -

3.5.1. Početna pozicija i početna brzina vozila........................................................- 35 -
3.5.2. Faze u kretanju vozila....................................................................................- 36 -
3.5.3. Definisanje putanja vozila..............................................................................- 37 -
3.5.4. Linije preglednosti.........................................................................................- 38 -

3.6. ODREĐIVANJE DALJINE ODBAČAJA PEŠAKA.........................................................- 38 -

background image

Primena računarskog paketa “PC Crash” prilikom
veštačenja saobraćajnih nezgoda sa pešacima

1. UVOD

Čovek je tokom svog postojanja uvek bio ugrožen, ali su se izvori vremenom menjali. 

Ranije je čoveka više ugrožavalo različite prirodne pojave kao što su: oluje, gromovi, 

poplave, suše i tako dalje. Međutim svojim delovanjem, a pre svega svojim radom čovek je 

uspeo da se donekle zaštiti od prirodnih uticaja. Ipak stare izvore opasnosti zamenili su 

novi, a oni su proizvodi ljudskog rada. Jedan od proizvoda koji ugrožava svog kreatora je i 

prevozno sredstvo koje se koristi u saobraćaju.

U periodu kada se pretežno koristila zaprega kao prevozno sredstvo pešaci su najviše 

stradali tako što bi bili pregaženi ili priklješteni i to naročito u naseljenim mestima, ali o 

tome nema jasnih statističkih podataka.

Međutim kada je čovek svojoj snazi dodao i snagu prirode došlo se do toga da i 

najbeznačajniija   nesmotrenost   može   prouzrokovati   nesagledive   posledice.   Nažalost, 

ljudski rod nije uvek u stanju da vlada energijom koju je sam stvorio.

Za jedan vek svog postojanja vozilo sa SUS motorom je prouzrokovalo veće probleme 

nego niz drugi socijalnih faktora starih nekoliko vekova. [1]

Samim učestvovanjem čoveka u saobraćaju stvaraju se određeni odnosi kako između 

učesnika,   ako   i  između   čoveka  i   tehnike.   Iz   tih   odnosa,   a   s  obzirom   na  ograničenost 

prostora, javljaju se raznovrsni problemi, od kojih je najvažniji problem bezbednosti tog 

sistema i zbog toga svi učesnici su stalno izloženi rizicima koji se mogu pretočiti i u 

saobraćajnu nezgodu. 

Međutim rešenje netreba tražiti u sputavanju saobraćaja tim pre što njegovo sputavanje 

znači sputavanje privrede,a time i normalno funkcionisanje društva. Saobraćaj prestavlja 

intezivnu komunikaciju i njegovo izbacivanje iz društva vratilo bi društvo unazad. 

Saobraćaj je potrebno pratiti, slediti i podsticati, pa ipak se štetne posledice ne mogu 

prihvatiti, već je potrebna humanija primena tehnike. Dakle stvaranje uslova za bezbedno i 

i uredno funkcionisanje saobraćajnog sistema prestavlja osnovni cilj kome trebamo težiti.

Prema podacima prezentovanim u „Global status report on road safety 2015“, a koje 

publikuje  „World   Healt  Organization“,   navodi   se   da  su   gotovo   polovina  poginulih   na 

putevima u svetu upravo najugroženiji učesnici – motociklisti, biciklisti i pešaci. Što se 

tiče konkretno pešaka Srbija je na evropskom proseku po broju poginulih pešaka sa svojih 

27% u odnosu na ukupan broj poginulih lica. Povrede nastale u saobraćajnim nezgodama 

Primena računarskog paketa “PC Crash” prilikom
veštačenja saobraćajnih nezgoda sa pešacima

2

predstavljaju veliki zdravstveni problem kako lokalnih zajednica tako i sveta, a pogotovo u 

slabo i srednje razvijenim zemljama (2). Prema studiji Centra za transport Univerziteta u 

Londonu   u   Northamptonu   prosečno   na   100   miliona   km   pešačenja   (lica   starijih   od   5 

godina) nastrada 411 pešaka ili na 100 miliona prelazaka preko puta (kolovoza) nastrada 

66 pešaka [1].

Saobraćaj postavlja najmanje zahteve upravo prema ovim učesnicima, pa ipak postoji 

određena   ne   srazmernost   između   unošenja   rizika   u   saobraćaj   i   izloženosti   tom   riziku. 

Pešaci sami po sebi unose manje rizika nego što su sami izloženi, što znači da su izloženi i 

rizicima koji unose drugi učesnici u saobraćaju, a tu se pre svega misli na vozače motornih 

vozila.

Velika razlika postoji u strukturi korisnika i stepenu rizika na putu i na površinama 

koje služe samo pešacima. Kod pešaka ne postoji nikakva selekcija (u pogledu godina 

starosti, zdravstvenog stanja, saobraćajnog obrazovanja) kao što je to slučaj sa ostalim 

neposrednim korisnicima puta. Svako lice bez obzira na uzrast, pripremu za saobraćaj ili 

zdravstveno stanje može da se uključi u saobraćaj u svojstvu pešaka. Za njih ne postoji 

nikakva obavezna i organizovana priprema za učešće u saobraćaju. Ponašanje na putu 

spada u visokonormirane oblasti, dok na površinama za kretanje pešaka to nije slučaj. Za 

stradanje pešaka je značajna činjenica što su oni najslabije zaštićena kategorija učesnika u 

saobraćaju. U slučaju nezgode vozilo ostvaruje kontakt direktno sa telom pešaka. Telo 

pešaka nije samo u nepovoljnoj situaciji zato što direktno ostvaruje kontakt sa čvrstim 

materijalom od koga je vozilo napravljeno, nego i zbog veće kinetičke energije koje stvara 

brzina i masa vozila.

PC Crash prestavlja moćan program za simulacju saobraćajnih nezgoda i to pokrivajući 

veći   broj   različitih   situacija.   Ovaj   program   koristi   najsavremeniji   hardver   i   softver   na 

tržištu, što omogućava rešavanje sve zahtevnijih proračuna i to na personalnom računaru. 

Takođe, ovaj program je razvijen na Microsoft Windows – ovoj platformi kako bi bio što 

kompitabilniji sa ostalim programima. U okviru samog programa sadržano je nekoliko 

različitih   modela   uključujući:   moment   impulsa,   inercionalno   baziran   sudarni   moment, 

kinematički model za realne simulacije putanja i jednostavne kinematičke modele koji se 

koriste u vremensko – prostornoj analizi. Za maksimalan učinak, rezultati simulacije se 

mogu prikazati u razmeri, 3D pregleda i bezbroj dijagrama i tabela.

background image

Primena računarskog paketa “PC Crash” prilikom
veštačenja saobraćajnih nezgoda sa pešacima

4

2. FENOMENOLOGIJA I ETIOLOGIJA SAOBRAĆAJNIH 

NEZGODA SA UČEŠĆEM PEŠAKA

2.1. FENOMENOLOGIJA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA SA 

UČEŠĆEM PEŠAKA

Pešaci su najbrojnija i najheterogenija kategorija neposrednih učesnika u saobraćaju. 

Za razliku od drugih učesnika, u ovoj kategoriji nepostoji nikakva selekcija (u pogledu 

godina starosti, zdravstvenog stanja, saobraćajnog obrazovanja). Svako lice bez obzira na 

nivo   svog   znanja   o   saobraćaju,   psihovizičkog   stanja,   mogućnosti   i   potreba   može   se 

uključiti u saobraćaj. Za njih ne postoji nikakva obavezna i organizovana priprema za 

učešće u saobraćaju.

Kretanje   pešaka   je   specifično   u   odnosu   na   ostale   učesnke   u   saobraćaju.   Osnovna 

karakteristika ovih učesnika se ogleda u prosečnoj brzini slobodnog kretanja, koja zavisi 

od pola, starosti, motivacije, atmosferskih uslova, stanja kolovoza. Upravo zbog njihove 

brzine dolazi do neke vrste potcenjivanja ovih učesnika u saobraćaju od strane ostalih 

učesnika što u krajnjoj liniji ugrožava njihovu bezbednost.

Bezbednost pešaka zavisi od:

urbanista, 

komunalaca,

uređenja pešačkog saobraćaja,

mogućnost   društva   da   stvori   povoljnije   uslove   za   njihovo 

kretanje,

pravnih normi, 

a najviše od samih pešaka i 

vozača motornih vozila.

Pešaci su po pravilu najugroženija i najnezaštićenija kategorija učesnika u saobraćaju. 

U slučaju nezgode vozilo ostvaruje kontakt direkno sa telom pešaka. Međutim, samo telo 

pešaka   nije   u   nepovoljnom   položaju   samo   zbog   toga   što   direkno   osvaruje   kontakt   sa 

karoserijom vozila, već i zbog ogromne kinetičke energije koju dobija od vozila.

Želiš da pročitaš svih 52 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti