Odlomak

Proslov

Politologija je u našem stoljeću stekla zavidnu znanstvenu legitimaciju, a politološka je literatura u svijetu danas već nepregledna. Uvodi u politologiju također su brojni; teško je navesti
čak i dio takvih publikacija objavljenih, primjerice, u Saveznoj Republici Njemačkoj, (1) koju možemo smatrati uzornim primjerom europske politologije, a podjednako obilnu izvornu i
sekundarnu literaturu nalazimo i u američkoj politologiji.  Može li se prionuti ozbiljnom studiju ma koje znanosti bez uvoda, prolegomene ili propedeutike? Kako shvatiti sastavnice politologije ako ne pođemo od definiranja strukture politologije, građevnih blokova znanosti i njihovih strukturnih elemenata te odnosa s drugim znanostima i disciplinama? – To su neka od pitanja koja su autora ponukala da se lati nezahvalna posla sastavljanja ovog Uvoda u politologiju, nezahvalna ponajprije zato što se u nas, na Zagrebačkom sveučilištu, politologija uči i poučava već više od tri desetljeća (od godine 1962.), ali se unatoč tome dosada nitko nije prihvatio rada na sličnom poslu.  Potrebu za Uvodom u politologiju za potrebe sveučilišne nastave autor je posebno osjetio kada je studentima Hrvatskih studija (Studia Croatica), gdje predaje Uvod u politologiju, trebalo preporučiti štivo koje će im omogućiti upoznavanje i razumijevanje osnova politologije. Činjenica da takva uvoda u politologiju hrvatskoga autora nije bilo i spoznaja da bi odabir ma kojeg naslova iz inozemne produkcije samo odgodio zadaću sastavljanja našeg politološkog uvoda, samo su ga potaknule da prione provedbi jednog otprije zamišljenoga projekta. Naime, autor ga je još od ranih osamdesetih godina poput mučne znanstvene prtljage vukao sa sobom zajedno s dvojbama i pitanjima o politološkoj struci, smislu i valjanosti studija politologije (pitanjima osobito mučnim u doba kada je mnogom uhu politologija zvučala kao ideologija) i mjestu politologije u nas i u usporedbi s tada nedostižnom europskom i američkom politologijom. Kasniji studijski boravci na elitnim njemačkim i austrijskim sveučilištima, fakultetima i institutima (Goettingen, 1988., Bonn 1991., Heidelberg, 1994. i Beč 1994.) omogućili su autoru da dublje spozna suvremeno stanje znanosti, njezinu sveučilišnu prezentaciju, istraživačke mogućnosti i trendove te da, na izvorima izobilne literature i izvanredne informacijske prezentacije, ponovno promisli svoja stajališta. Premda su se neka od njih u međuvremenu djelomice ili potpuno izmijenila, susret s politologijom u drugim znanstvenim i sveučilišnim sredinama samo ga je iznova uvjerio da je politologija znanstvena disciplina kojoj i u nas treba posvetiti sažet i pregledan prikaz povijesti istraživanja i naučavanja, metoda i pojmova, strukture i položaja u korpusu društveno-humanističkih znanosti – jednom riječju, ono što nazivamo uvodom u znanost odnosno znanstvenu disciplinu.  Lativši se, dakle, nezahvalna ali i poticajna projekta sastavljanja Uvoda u politologiju, autor se nastojao držati nekih u nas i u svijetu usvojenih i afirmiranih postavki, prije svega općeprihvaćene Unescove paradigme i istovrsnih djela uglednih autora. Uvid u slične uvode u politologiju pokazao je da se gotovo beziznimno drže Unescove definicije politologije i da prema njoj izlažu strukturu politologije. Politologija se u tim uvodima definira kao znanost o politici koja se, pojednostavljeno rečeno, sastoji od političke teorije, unutrašnje politike i vanjske politike.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Političke nauke

Više u Skripte

Komentari