Pedeset jednostavnih stvari koje Ti (pojedinac) možeš uraditi kako bi sačuvao planetu Zemlju

Univerzitet „Sv. Kliment Ohridski“, Bitola

Republika Makedonija

Fakultet za bezbednost

ESEJ

Pedeset jednostavnih stvari koje Ti (pojedinac) možeš uraditi kako

bi sačuvao planetu Zemlju

Autor:

Mentor:

Mr Srna Sudar

Prof. Dr. Kiril Temkov

Br. indeksa: 00221419 Predmet: Etika

Podgorica, 16.02.2015.g

„Nekolicina ne može uraditi ništa da zaustavi velike naftne tankere da plove

čistim vodama.

Svi mogu uraditi po nešto, svaki dan, da bude manje takvih tankera (da se koristi manje

nafte). Niko od nas

ne može zatvoriti ozonsku rupu iznad Antartika. Svi mi možemo pomoći

da se spriječi njeno širenje na naseljena mjesta, tako što ćemo smanjiti upotrebu hloro-

fluorougljenika (CFC)“ -

Pedeset jednostavnih stvari koje Ti možeš uraditi kako bi sačuvao

planetu Zemlju,

The Earthworks Group, SAD , 1989.

Da li je svaki pojedinac svjestan i upoznat kakav može biti i koliko je važan taj

pojedinačni, a udruženi doprinos da se sačuvaju vrste, šume, rijeke, da se obnovi ozonski

omotač,  da  se  smanji  količina  proizvedenog  otpada,  da  se  štedi  električna  energija  i  time
smanji pritisak na resurse, smanji pritisak na  samu  industrializaciju? Ako ne postoji takvo
saznanje, a mišljenja sam da ne postoji dovoljna svijest, kultura    i  znanje  o „malim“

stvarima/akcijama, kojima svako od nas daje doprinos očuvanju Zemlje, očuvanju naše vrste,

očuvanju čovječanstva, potrebno je podići svijest, znanje i mobilisati svakog pojedinca.

Shvatajući kako se sa određenim naporom može postići mnogo, i dosegnuti svako, ljudi is
NRDC-a (Nacionanog savjeta za odbranu resursa/National Resource Deefense Council,
SAD) su sakupili i objavili pedest

praktičnih savjeta u knjizi „

Pedeset jednostavnih stvari

koje Ti možeš uraditi kako bi sačuvao planetu Zemlju“,

The Earthworks Group, SAD , 1989.,

kako se svaki od postojećih problema, sa kojima se čovječanstvo suočava, može umanjiti,
ukoliko svaki pojed

inac sazna i primjeni određene obrasce ponašanja ili određene

jeftine

/ekonomične tehnike i proizvode koji doprinose ublažavanju ili čak umnogome

rješavanju datih problema

Danas se mnogo govori i

polemiše o zagađenosti životne sredine, o načinu, brzini i

postotku nestanka vrsta i resursa (eksperti kažu da 0.01 do 0.1% svih vrsta nestaju svake
godine

neophodnih za čovjekov opstanak, o negativnim uticajima industrijalizacije i razvoja

kako na neravnomjernu raspodjelu dobara (razvijene zemlje –

SAD, Njemačka, Norveška,

Velika Britanija, Australija s jedne strane, i vrlo siromašne zemlje na drugoj strani –

većina

zemalja Afričkog kontinenta, dio zemalja Bliskog istoka,, još poznato kao bogat “Globalni
sever” i siromašni “Globalni jug”.), tako i na uništenje prirode

(krčenje šuma, zagađivanje

rijeka i jezera, i samim tim smanjenje dostupnosti pojaće vode. i sl.) i narušavanje prirodnih
tokova i prirodnih sistema (prekid ili mijenjanje smjera morskih struja, stvaranje ozonskih
rupa, narušavanje lanaca ishrane prekomjernim izlovom

i korošćenjem vrsta, i sl.) za koje se

zna i smatra da imaju zaštitnu ulogu za čovjekov opstanak, i ne samo čovjekov - već same
planete Zemlje.

Danas, za rješavanje svakog pojedinačnog, gore navedenog problema, kao i

za preventivu i spre

čavanje budućih, postoje potrebne politike, strateški i zakonodavni okviri,

kao i globalni standardi. Postavlja se pitanje, važno

za zajedničko, udruženo i efikasno

djelovanje svih, i svakog od nas pojedinačno: Da li te politike, strategije, zakoni i standardi
koji se odnose na svakog od nas, mogu da promijene, podstaknu i probude svijest kod
pojedinca da

da doprinos globalnim naporima da se sačuva čovječanstvo - da se sačuva

Zemlja? Odgovor je (u ovom trenutku) NE, jer se oni bave politikama i okvirima, u kojima
standardi treba da se primjenjuju i na višem nivou doprinesu globalnim mjerama kojima treba

da se ublaže i ukoliko je moguće riješe problemi zaštite životne sredine i održivog korišćenja,

tj. trošenja resursa, kako bi čovječanstvo išlo naprijed, i dalje se razvijalo, ali u skladu i

jedinstvu sa prirodom, sa okruženjem koje mu omogućava da stvara, uči, radi, doprinosi i

Meadows Donella H., Randers J., Meadows D., „

The Limits to growth

“, Chelsea Green Publishing Company

and Earthscan, 2004.; United Nations World Commission on Environment and Development (WCED), „Our
common Future“ (Brundtland Report), 1987 (http://www.un-documents.net/our-common-future.pdf)

http://wwf.panda.org/about_our_earth/biodiversity/biodiversity/) (pristapljeno na 15.02.2015 g.)