Socijalna medicina
SOCIJALNA MEDICINA
- SKRIPTA -
BEOGRAD
2002.
I-1. TEORIJSKI KONCEPT ZDRAVLJA
RAZVOJ SHVATANJA O ZDRAVLJU
Razvoj shvatanja o zdravlju menjao se kroz istoriju.
ANTIČKI PERIOD
Prva zabeležena shvatanja govore o zdravlju kao o stanju ravnoteže. U KINI je smatrano da ako
se naruši red stvari u prirodi, mora nastati bolest. U ANTIČKOJ GRČKOJ zdravljem se bave lekari, ali i
filozofi : ''
Zdravlje je harmonija koja je osnov svakog moralnog ponašanja
'' PLATON
''
Ne treba se moliti bogu za zdravlje – ono je u rukama samih ljudi
'' DEMOKRIT
HIPOKRAT :
Priroda ima neprekidnu težnju da održi stanje stabilnosti, pa se zato svojim snagama adaptira na
promene, kako bi održala tu ravnotežu – u toj ravnoteži čovek je zdrav ! Kada se ravnoteža naruši, javlja
se bolest.
BIOMEDICINSKI MODEL
Ovaj pristup se razvija od XVI veka. Dostignuća u fizici se primenjuju na '' mašinu ljudskog
tela'', koja '' radi po zakonima fizike''. ZDRAVLJE je odsustvo bolesti, perfektan rad mašine ljudskog
tela. BOLEST je prirodno stanje, a zdravlje je ''nešto što dolazi između dve bolesti'' kaže ova teorija.
Ovaj model je dugo bio na snazi. ''Čovek je mašinerija, a bolest je kvar koji lekar treba da otkloni! ''.
Pozitivne strane ovog metoda : Pomogao je ''naučnom čudu'',razvoju tehnologije...
Negativne strane : Doveo je do porasta troškova zdravstvene zaštite.
RANI SOCIOMEDICINSKI MODEL
Pokušano je da se ukaže na značaj ''eksternih faktora'' za zdravlje, ali je to bilo bez velikog
odjeka. Oslanjajući se na korene antičke medicine, naučnici su tvrdili da je distribucija bolesti zavisna
od socio-ekonomskih i kulturalnih uslova. (Npr. U ranom kapitalizmu – neadekvatna ishrana,
stanovanje, situacija, radni dan bez ograničenja – dovodili su do prerane smrti u radnoj populaciji.)
EPIDEMIOLOŠKI (PREVENTIVNI) MODEL
Zdravlje definiše kao ravnotežu agensa, sredine i domaćina.
AGENS
SREDINA DOMAĆIN
Agens deluje uvek negativno na zdravlje, domaćin se brani svojim zdravstvenim kapacitetom, a sredina,
kada je povoljna, pomaže domaćinu, a kada je nepovoljna, pomaže agensu. Ovaj model je dobar za
objašnjavanje zaraznih bolesti.
SUPERBIOLOŠKI (ADAPTACIONI) MODEL – Hans Seli 1946.
Zdravlje i bolest su rezultat uspešne ili neuspešne adaptacije na uslove sredine. Od bioloških
mehanizama za adaptaciju, koje oboleli poseduje, zavisi da li će doći do ozdravljenja (adaptacije) ili ne.
Pojedini faktori sredine deluju slabim intenzitetom, ali duže vremena. Čovek može da se prilagodi, ali
usled dugotrajnosti delovanja tih faktora vremenom dolazi do slabljenja adaptacionih mehanizama i
nastupa bolest.
SOCIO-EKOLOŠKI MODEL
Nastaje sa ekološkom erom u nauci. Smatra se da čovekovo zdravlje zavisi od zdravlja prirodne
sredine koja ga okružuje. Zdravstveno stanje individue je rezultanta odnosa dva univerzuma :
1.
Internog (telesnog)
2.
Eksternog (čini ga skup uticaja sredine)
Osnovna slabost ovog medela je što ova dva univerzuma posmatra odvojeno.
DEFINICIJE ZDRAVLJA
Ne postoji ni jedna homogena, sveobuhvatna laička ili naučna definicija zdravlja.
Zdravlje je teško definisati iz sledećih razloga :
1.
Zdravlje je normativni koncept i mnogo se teže objašnjava od bolesti koju je moguće
dijagnostikovati, lečiti, prognozirati...
2.
Zdravlje je jedinstveno dok bolesti ima više
3.
krakteristike zdravlja su nedovoljno proučene, a njegovi merljivi elementi nedovoljno
determinisani.
Ima više definicija zdravlja :
''Zdravlje je produkt harmoničnih odnosa čoveka i njegove okoline.''
''Zdravlje je kapacitet, potencijal, aktivnost, nešto što čoveku omogućava samoispunjenje.''
Javlja se i pojam ''lična, individualna odgovornost'' pod kojom se podrazumeva primena svih saznanja i
tehnika za koje je potvrđeno da doprinose poboljšanju zdravlja.

-stanovnik predgrađa živi u nehigijenskim i neekološkim uslovima, te
dolazi do raznih drugih problema : prenaseljenost, teškoće u transportu i komunikacijama, jonizujuće
zračenje, radon kao građevinski materijal, povećan broj beskućnika...
3. Zagađena okolina
Tehnološki razvoj i industrijalizacija su primarni ciljevi ukupnog razvoja niza zemalja. Cena za to su
promenjeni uslovi životne i radne sredine , koji neposredno uticu na zdravlje: zagađenje vazduha, vode,
zemljišta i radne okoline.
U gradovima koncentracija SO
2
je veća od dozvoljene. Zemlje razvijeno sveta čine niz
organizovanih napora da smanje zagađenje: ispravnost vozila, bezolovni benzin.
U selima zagađenja izazivana sredstvima neophodnim za poljoprivredu i ekonomsku profit
(đubrenja, prskanja i sl.) akutna i hronična trovanja.
Opasno đubre toksični i radioaktivni otpaci – veliki zagađivači!
FAKTORI SOCIJALNE SREDINE
Socijalna sredina je svojstvena samo čoveku.
Ona organizovanim oblicima delovanja u društvu (dogovorima, konvencijama) deluje u smislu
modifikovanja svih drugih faktora:
Elementi socijalne sredine:
1.
jezik – informisanje
2.
soc. institucije - brak, porodica, zakoni, obrazovanje
3.
ekonomske institucije
4.
ideološko-vrednosni sistem: vrednosti, model, moral, politika
5.
kulturološki sistem: verovanja, običaji, navike i sl.
1.
Ekonomski faktori
Povezanost niskog eko-standarda sa nizom indikatora – zdravlja (visoka stopa smrtnosti odojčadi, kratak
životni vek)
Porast eko-standarda u nerazvijenim zemljama je jako spor!
U razvijenim zemljama,razlike u nivou zdravstvenog stanja su teritorijalne, ali se javljaju i među
grupama ljudi.
2.
Kultura i obrazovanje
Veza između zdravlja i kulture, odnosno tradicije, navika, običaja, religije i celokupnog duhovnog
bogatstva naroda je opisana veoma tačno!
Teško se menja ono što je ukorenjeno i što se prenosi sa kolena na koleno u nerazvijenim zamljama:
ishrana, porođaj, nega deteta i sl. – obavezna za sve, bez iindividualizacije, koja raste sa rzvojem zemlje.
Obrazovanje pokazuje neposrednu povezanost sa zdravljem: visok mortalitet odojčadi, povezan
sa majčinim obrazovanjem.
3. Stil života
-
opšti način života
-
nastaje interakcijom uslova života u širem smislu i individualnih obrazaca ponašanja
-
on je individualni izbor jedinke – i može se menjati, mada na njega utiču i eksterni faktori
-
individualni izbor ima uticaja u sl. oblastima:
- pušenje
- konzumacija alkohola i droge
- način ishrane
A: pušenje
-
najpoznatiji od rizik-faktora u populaciji
-
prema SZO 1/3 svih smrti je u vezi sa pušenjem
-
mladi puše, jako rano počinju, muškarci pre i više nego žene
U našoj zemlji –50% muškaraca i više puši!
B: alkohol i alkoholizam
Postoji konflikt :
Interesi eko-političke sfere Interesi javno-zdravstvene sfere
Slično pušenju, s tim što se ovde javlja potreba da se razgraniči :
-
socijalna konzumacija
-
zloupotreba alkohola
Visoka povezanost nesreća i povreda je sa konzumacijom alkohola !
C: narkomanija
Teško je proceniti broj narkomana i povremenih korisnika droge. Kada se u toj populaciji pojavio HIV –
u razvijenim zemljama su formirani programi za prevenciju i lečenje sadašnjih narkomana.
D: ishrana
Ishrana jako utiče na zdravlje:
Infektivne i parazitske bolesti su u vezi sa problemima ishrane
* u nerazvijenim zemljama - nedostatak hrane (neadekvatnost) kao uzrok obolenja (kretenizam i
oštećenja mozga dece).
* u razvijenim zemljama - preobilna ishrana dovodi do gojaznosti i posledica koje iz toga proizilaze.
4. Nezaposlenost i zdravlje
Nezaposlenost izaziva:
-
pad životnog standarda
-
gladovanje, loša ishrana
-
preranu smrt
U okviru porodice proučava se uticaj nezaposlenosti na :
-
raspodelu resursa
-
zdravlje članova
-
podrška porodice nezaposlenom čoveku.
5. Socijalna podrška i zdravlje
Socijalna mreža – broj ljudi sa kojima pojedinac komunicira, koji ga okružuju i na koje se može
osloniti kada mu je potrebna emotivna i praktična pomoć
Socijalna podrška – kvalitet više od socijalne mreže: ''informacija koja dovodi pojedinca da
veruje da je voljen, da neko o njemu brine, da je poštovan i da je deo neke grupe''
Socijalna podrška – nedostatak - socijalna podrška povećava prijemčivost za određene bolesti;
Pozitivna strana - može da smanji izlaganje stresnim situacijama.
I – 3. POTREBE,ZAHTEVI I KORIŠĆENJE U ZDRAVSTVU
Ljudske potrebe- njihovo proučavanje i održavanje je u porastu
''Bogatstvo čoveka leži u bogatstvu njegovih potreba''
Potrebe:
-
nedostajanja (zadovoljavanje njih sprečava da se javi bolest)
-
postojanja, rašćenja (zadovoljavanje pomaže da se održi zdravlje)
Hijerarhija ljudskih potreba po Maslovu :

-
može preferirati druge oblike lečenja : alternativna medicina
Zahtev se upućuje se zdravstvenoj službi; starost i pol su bitne determinante zahteva za uslugama z.
službe.
Postoje – primarni zahtevi (upućuje ih pojedinac)
– izvedeni zahtevi (upućuje ih z. služba) na svaki prvi pregled u proseku dođe dva ponovna
pregleda.
Zahtev - realizovan
-
nerealizovan , što zavisi od faktora :
- ekonomskih (cena)
- fizičkih (dostupnost)
- kulturnih (nepoznavanje jezika)
-prethodno iskustvo
KORIŠĆENJE
-
predstavlja realizovan zahtev
-
u svetu stalno raste
-
može se dovesti u vezu sa :
1)
povećanim obimom prava na zdravstvenu zaštitu
2)
sve složenije medicinske usluge
3)
demokratske promene – sve više starih koji imaju sve veće zdravstvene potrebe
-
korišćenje se može smanjiti:
1)
sužavanjem prava na zdravstvenu zaštitu
2)
uvođenjem participacije (lično učešće korisnika u plaćanju zdravstvenih usluga
3)
povećanjem efektivnosti i kvaliteta zaštite
4)
orjentisanjem na preventivu
EPIDEMOLOŠKI PRISTUP U PROCENI ZDRAVSTVENIH POTREBA:
Tri sfere (tri kruga) :
1)
Profesionalno definisane potrebe
2)
Zahtevi
3)
Korišćenje usluga
b.
kada se u potpunosti preklope: 1) i 2), potrebe se uzražavaju i zdravstvena služba im
izlazi u susret u vidu korišćenja usluga
c.
mogu da se preklope 1) i 3) : prinudna hospitalizacija
d.
mogu da se preklope 2) i 3) : hipohondrija
I – 4. PROCENA ZDRAVSTVENOG STANJA STANOVNIŠTVA
Zdravstveno stanje stanovništva predstavlja osnovu za objektivnu identifikaciju prioriteta, stimulisanje i
preispitivanje ciljeva zdravstvene politike strategijom tehnologije u zdr. zaštiti.
Zdravstveno stanje je :
''opis i/ili merenje zdravlja pojedinca, grupe ili celokupne populacije prema prihvaćenim standardima uz
pomoć zdravstvenih indikatora''.
CILJEVI procene zdravstvenog stanja stanovništva su:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti