Izvori i posledice viška azota u zemljištu

Izvori i posledice viška azota u zemljištu
Uvod:
Ciklus azota predstavlja jedan od najvažnijih ciklusa, koji se odvijaju u ekosistemima.
Azot koriste živi organizmi da proizvedu veliki broj kompleksnih organskih molekula, kao što su amino-kiseline, proteini, nukleinske kiseline.
U većini ekosistema azot se prvenstveno nalazi u živoj i mrtvoj organskoj materiji. Ovaj organski azot se pretvara u neorganske forme, kada ponovo ulazi u biogeohemijski ciklus preko razlaganja.
U zemljištu, N se javlja u dva mineralna oblika –
amonijačni (NH4⁺ – N) i nitratni (NO3⁻ – N),
koji su pristupačni biljkama.
Međutim, kao zagađivači životne sredine
pojavljuju se samo nitrati.

Izvori viška azota u zemljištu:
Mineralna i organska đubriva

Organski materijali (stočarska proizvodnja)

Otpadne vode

Otpadni muljevi
Mineralna i organska đubriva:
Višak azota u zemljištu se može sprečiti, ukoliko
se budu poštovale sledeće mere:

Primena azotnih đubriva u skladu sa potrebama biljaka.
Primena sporodelujućih azotnih đubriva.
Izbegavanje primene azotnih đubriva u jesen i rano proleće.
Organski materijali:
Takođe višak azota u zemljištu mogu da
prouzrokuju i organski materijali, kao što su
izmet i urin životinja.

Pravilnim održavanjem, čuvanjem i primenom
organskog materijala sa stočarskih farmi se
može sprečiti zagađivanje zemljišta azotom.