UNIVERZITET U KRAGUJEVCU

Marketing plan opštine Tivat

Seminarski rad iz predmeta: Marketing 

menadžment

univerzitet u kragujevcu

Mentori:
Prof.dr. Vladimir Senić
Milica Popović

Studenti:
Mina Veličković 33/2015
Mirjana Pribičević 83/2015
Ajla Šemsović 81/2015
Nikola Trakić 106/2015

Vrnjačka Banja, maj 2017.godine

1. Uvod

Tivat   se   nalazi   u   centralnom   delu   bokokotorskog   zaliva,   ispod   lovćenskog   ogranka   Vrmca 

(710m), koji se proteže sa severoistočne strane grada. Nasuprot se proteže tivatski zaliv, koji 

ujedno predstavlja i najveći od četiri zaliva u Boki Kotorskoj. Tivat zahvata površinu od 46km

2

od kojih oko 5km

 izlazi na otvoreno more. Ima oko 15.000 stanovnika. Duž obale Tivta nižu se 

male atraktivne luke, uvale i brojne plaže, čija površina iznosi oko 30.000 m

2

. Svojim položajem 

u bokokotorskom zalivu i sa svojom turističkom ponudom,Tivat je upisan u turistučke karte kao 

vrlo atraktivna turistička destinacija.

1

  Pored navedenog, Tivat ima veoma povoljne klimatske 

uslove, gde prosečna godišnja temperatura iznosi 15°C i predstavlja najsunčaniji grad u Boki 

Kotorskoj, sa 2446,2 sunčana sata u toku godine. Padavine su retke, i uglavnom su u vidu kiše, 

ostale su retka pojava. Ovakvi klimatski uslovi čine Tivat atraktivnom destinacijom tokom čitave 

godine.

2

  Na teritoriji opštine Tivat nalazi se glavni aerodrom na crnogorskom primorju, što je 

svakako izuzetno značajna stvar u pogledu dostupnosti ovog grada turistima iz celog sveta. Pored 

aerodroma, Tivat ima jako dobru poziciju zbog blizine granice sa Hrvatskom i BiH, kao i zbog 

bilizine drugih gradova u Crnoj Gori i turističkih destinacija, kao što su na primer Kotor, Herceg 

Novi, Budva. Međutim, ono što Tivat u potpunosti diferencira u odnosu na ostale turističke 

destinacije   jeste   luksuzna   marina    

Porto   Montenegro,  

koja   je   ujedno   i   prva   takve   vrste   na 

Jadranu. Pored same marine, u okviru istog projekta izgradnjeni su brojni luksuzni apartmani na 

samoj   obali   mora,   restorani,   kafići,   butici   najeksluzivnijih   svetskih   dizajnera,   frizerski   i 

1

 Turistička organizacija Tivat (2017).  Tivat info. [ Internet]. Dostupno na: 

http://www.tivat.travel/tivat-city-info/

 

[pristupljeno 12.maj 2017]

2

Opština Tivat (2016).  Gradski info.  [ Internet] . Dostupno na: 

http://opstinativat.com/index.php?

option=com_content&view=article&id=44&Itemid=153&lang=me

  [pristupljeno 12.maj 2017]

background image

2. Situaciona analiza

Cilj   ove   faze   jeste   analiziranje   makro   okruženja   (PEST)   i   mirko   okruženja   (SWOT)   Tivta. 

Turizam je aktivnost koja zavisi od okruženja i zbog toga je održivost zdravog, atraktivnog 

okruženja preduslov za optimizaciju razvojnog potencijala turizma.

4

2.1 Analiza makro okruženja (PEST analiza)

Makro okruženje se sastoji od većih društvenih snaga koje utiču na sve aktere u mikrookruženju 

preduzeća. Jedan od najjednostavnijih i najpostojanijih okvira za analizu eksternog okruženja je 

PEST model, koji podstiče analizu političkih, ekonomskih, socijalnih i tehnoloških faktora.  

5

 

Postoje brojne varijante PEST modela, a u okviru ovog rada detaljnije ćemo analizirati političko 

– pravno, ekonomsko, demografsko, kulturno – socijalno, tehnološko i prirodno okruženje.

Političko – pravno okruženje

Poznavanje političko – pravnog okruženja i stabilnost istog  je od suštinske važnosti za uspeh, jer 

ukoliko ne poznajemo zakone i ukoliko politička situacija u zemlji nije stabila, to može ozbiljno 

ugroziti opstanak bilo kojeg preduzeća, pa i same destinacije. Crna Gora se može okarakterisati 

kao bezbedna i politički stabilna država, koja ima izuzetan potencijal za dalji razvoj, pre svega 

zbog svesti koje ova država ima i o njenoj usmerenosti i orijentaciji ka napretku. Crna gora 

značajna   sredstva   ulaže   prevashodno   u   turizam,   zatim   u   razvoj   saobraćajne   infrastrukture, 

energetike   i   poljoprivrede,   što   stvara   dobru   i  povoljnu   klimu   za   investitore.   U  cilju   jačanja 

4

 

Senić R. i Senić V. (2016), Marketing menadžment u turizmu,  Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet za hotelijerstvo 

i turizam u Vrnjačkoj Banji, str.82

5

 Isto.

konkurentnosti,   tj.privlačenja   stranih   direktnih   investicija   realizovano   je   nekoliko   uredbi 

(   Uredba   o   biznis   zonama;   Uredba   o   podsticaju   direktnih   investicija),   programa   (   Program 

podsticanja   razvoja   klastera;   Program   povećanja   regionalne   i   lokalne   konkurentnosti   kroz 

usaglašavanje sa zahtevima međunarodnih standara poslovanja)

6

 i izmenjeno je nekoliko zakona, 

kako   bi   Crna   Gora   imala   povoljnu   pravnu   regulativu,   kako   za   domaće,   tako   i   za   strane 

investitore. Stranom investitoru je omogućeno da investira u bilo koju oblast industrije i da 

slobodno prenosi finansijska sredstva, imovinu i ostala dobra, uključujući dobiti i dividende. Oni 

uživaju nacionalni tretman, što znači da imaju potpuno isti status kao i domaći investitori. Od 

svoje   nezavisnosti   (2006.godine),   Crna   Gora   je   potisala   preko   20   sporazuma   o   ekonomskoj 

saradnji;   26   sporazuma   o   uzajamnoj   promociji   i   zaštiti   investicija;   sporazume   o   slobodnoj 

trgovini i sporazume o stabilizaciji i pridruživanju.

7

Ekonomsko okruženje

Crna   Gora   je   u   prethodnih   nekoliko   godina   očuvala   makroekonomsku   stabilnost   i   izašla   iz 

recesije koja je okarakterisala 2012.godinu, tako da se trenutno nalazi u fazi oporavka. Ostvaren 

je prosečan godišnji ekonomski rast od oko 3%.  Strane direktne investicije u periodu od 2013 – 

2015.godine iznosile su 1,3 milijarde evra, na godišnjem nivou. Povećani su prihodi državnog 

budžeta za 19% u 2015.godini, u odnosu na 2012.godinu. Istovremeno, započet je i nastavljen 

veliki broj krupnih razvojnih projekata važnih za ekonomski razvoj. Turistički prihodi rastu po 

stopi   od   7,1   %,   kao   posledica   širenja   turističke   ponude   i   povećanja   broja   turista   sa   višim 

standardom. Porez na dobit iznosi 9%, dok je stopa poreza na dohodak fizičkih lica 9%, odnosno 

11% za lica sa mesečnim primanjima iznad 720 evra u bruto iznosu. U primeni su dve poreske 

6

 Ministarstvo ekonomije Crne Gore (2016). Investiciona klima u Crnoj Gori [Internet]. Dostupno na: 

http://investmentlocations.me/investiciona-klima/

 [pristupljeno 12.maj 2017]

7

 Isto.

background image

104 tokom 2011.godine, gde se vidi trend porasta doseljenih lica u odnosu na prethodne godine, 

što se može pripisati poboljšanim uslovima života u Tivtu. Prosek starosti stanovništva u Tivtu 

za 2011.godinu iznosio je 38 godina (muškarci 37; žene 39)

12

, što je više u odnosu na prethodne 

godine, a to se može pripisati činjenici da dinamika života i sve veći broj obaveza i odgovornosti 

savremene   žene   sve   više   utiče   na   odlaganje   procesa   reprodukcije   i   povećanje   udela   starijih 

fertilnih žena u ukupnom broju fertilnih žena, a pored toga dolazi i do smanjenja udela mlađih.

Kulturno – socijalno okruženje

Identitet određene turističke destinacije gradi se, pre svega na njenoj kulturnoj raznolikosti i 

očuvanju   svih   onih   vrednosti   koje   duhovno   obogaćuju.   Bogatstvo   i   raznolikost   kulturno   – 

istorijske baštine Tivta čine brojni arheološki i sakralni spomenici kulture, etnološki spomenici 

kulture i dr. To se ogleda kroz ostatke kulturno – istorijskog i duhovnog nasleđa ovog grada, tj. 

kroz sačuvane spomenike kulture, umetnička dela i duhovnu baštinu (istorijske priče, anegdote, 

legende). Porede toga, navike, običaji i sistem vrednosti i moralna načela Crnogoraca sačinjavaju 

jedinstvenu životnu filozofiju. Ovde postoji snažan osećaj pripadnosti, koji je specifičan za ovo 

podneblje i izraženo je visoko poštovanje tradicionalnih vrednosti, tolerancija i skladni odnosi 

između stanovništva.

13

Tehnološko okruženje

Život bez tehnolgije danas je nezamisliv, ona se nalazi svuda oko nas i dotiče skoro svaki aspekt 

naših   života.   Ono   što   je   posebno   važno   jeste   da   se   nova   tehnološka   dostignuća   razvijaju 

12

 Opština Tivat(2016). Strateški plan opštine Tivat 2012 – 2016. [Internet]Dostupno na: 

http://opstinativat.com/cg/images/stories/Vijesti/DOKUMENTA/2013/strateski%20plan%20tivta%202012-2016.pdf 

[pristupljeno 12.maj 2017].

13

 Kaluđerović, M. (2015). Sociološki činioci razvoja održivog turizma u Crnoj Gori. Magistarski rad, Tivat: 

Fakultet za mediteranske poslovne studije

Želiš da pročitaš svih 32 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti