Bukva (Fagus)
MATURSKI RAD
TEMA: BUKVA (FAGUS)
SADRŽAJ
1. UVOD I HISTORIJSKI RAZVOJ BUKVE.................................................................. 1
2. MORFOLOGIJA BUKVE..............................................................................................2
2.1 KORIJEN..................................................................................................................2
2.2 KORA.......................................................................................................................2
2.3 CVIJETOVI..............................................................................................................2
2.4 KUPULA..................................................................................................................2
2.5 SIJEME.....................................................................................................................2
2.6 LIST……………………………………………………………….……….….…...3
2.7 GRANČICE I PUPOLJCI……………………………………………..…...….…...3
3. VRSTE BUKVE………………………………………………………...........…….…..6
3.1 EVROPSKA BUKVA ( F. SILVATICA).................................................................6
3.2 MEZIJSKA BUKVA ( F. MOESLACA ).................................................................6
3.3 KAVKASKA BUKVA (F. ORIENTALIS)..............................................................7
4. UZGOJ I ODRŽAVANJE……………………………………….….…………....…….8
5. SADNJA I RAZMNOŽAVANJE………………………………….….……….……....8
5.1 REZNICE………………………………………………………….…………….…8
5.2 VKCINACIJA………………………………………………….….……….………9
5.3 METODA SJEMENA………………………………………….….……….………9
6. BOLESTI I ŠTETOČINE…………………………………………………….…...…. 10
7. PRIMJENA BUKVE…………………………………………………….…..........…. 10
8. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………….......... ....12
9. LITERATURA ……………………………………………………………..... …….. 13

2. MORFOLOGIJA BUKVE
2.1 KORIJEN
Sam korijenov sistem je tipično srcast. U početku se javlja jedan dobro razvijen i slabo
vertikalan korijen, srčanica, koja se razvija od četvrte do pete godine. Potom se razvijaju bočne,
jake žile, koje se daleko pružaju i često duboko prodiru u pukotine stijena ili se pak , na plitkom
zemljištu, pružaju daleko po površini; ponekad međusobno srastajući.
2.2 KORA
Kora je počev od 10. Godina starosti išarana lišajevima, koji se naseljavaju na izumrlim
dijelovima peridrme.
Kora bukve prepoznatljiva je po glatkom, svijetlosivom izgledu. Kako
stabla bukve sazrijevaju, kora postupno razvija male pukotine. Na zrelim stablima kora bukve
izgleda kao da ima grebene ili plitke pukotine koje vodoravno teku na dugom, ravnom deblu
stabla. U zimskim krajolicima stablo bukve prepoznatljivo je po lijepoj, srebrnasto-sivoj kori.
2.3 CVJETOVI
Cvjetovi su vrlo prosto formirani, sa malo primjetnim, prostim perigonom. Oprašivanje je
vjetrom. Muški cjetovi su sabrani u rese, nalaze se u lopastim cvastima koje vise na dugoj,
končastoj dršci. Ženski bukovi cvjetovi rastu u parovima bez peteljke i uspravno stoje iznad
visećih nakupina muških cvjetova. Žrnski su u dihazijama, tj. sa po dva cvijeta. Ukupni izgled
cvjetova bukve je žućkastozelen.
2.4 KUPULA
Kupula, u doba zrenja ploda, je duga bez drške 13-35 mm i otvara se prvi vrhu sa četiri režnja.
Plod, bukvica, bude dug 16 mm; trougaon je u presjeku, smeđe boje. Zri krajem septembra i
početkom novembra, kada se otvara kupula, plod iz nje ispada. Obična bukva počinje imati
plod u starosti od 40 do 50 godina. Bukvica je po okusu slična lješnjaku i smatra se ukusnijom i
slađom od hrastova žira. Starije bukvice su gorkog okusa zbog velike količine tanina.
2.5 SJEME
Bukvica redovno sadrži samo jedno sjeme, sa lepezasto složenim kotiledonima buduće mladice
i drugim dijelovima klice. U jednom kilogramu ima oko 4000 plodova bukve; klijavost im je
oko 65% i traje do sljedećeg proljeća tj. oko pola godine.
2.
2.6. LIST
Lišće je dosta varijabilno i stoji u dva reda te daje jaku sijenku. Ono je elipsoidno-objajasto.
Obično je najšire iznad polovine dužine lista i kratko zašiljeno ka vrhu i duže ka osnovi. Broj
nerava varira od 5 do 12, najčešće ih ima oko 8 do 10 pari. Po obodu list je talasav ili rijetko i
malo nazubljen. U početku trepavičasto- dlakav po obodu, tijekom jeseni mijenja boju iz
zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove.
2.7. GRANČICE I PUPOLJCI
Grančice bukve su dosta tanke i dugorasti nose na sebi naizmjenično u dva reda raspoređene
pupoljke i lišće. Pupoljci su dugi oko 1.5 cm , vretenasti, zašiljeni, vrhom odstojeći od grančica.
Ljuspe pupoljaka su obično u četiri reda raspoređene, ima ih oko dvadeset i smeđe su boje.
Slika br. 2. Korijen bukve
Slika br. 3. Kora bukve
3.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti