1

1.

 Tehnologija proizvodnje jaja

   Odgajivač koji je nabavio dobre i zdrave kokši, treba da ima sve što je potrebno za 

njihovo držanje, pridržava se propisane tehnologije proizvodnje, živini da je kvalitetnu hranu, 

održava potrebnu higijenu i sprovodi zaštitu zdravlja kokoši. Rezultat u proizvodnji jaja najviše 

zavisi od ljudskog faktora.

Proizvodnja   jaja   počinje   s   useljavanjem   kokoši   u   objekat

1

  ili   u   kaveze   baterija   kod 

bateriskog sistema. Pre toga, a po završetku prethodnog proizvodnog ciklusa, objekte i opremu 

treba   temeljno   očistiti,   oprati   i   dezinfikovati,   a   po   mogućstvu   ostaviti   da   se   ‘’odmori’’. 

Neposredno pred useljavanje kokoši mora da se proveri funkcijonisanje opreme, u valove stavi 

hrana, a u pojilice voda. Ako je jato veće, kokice se dopremaju posebnim vozilom u transportnim 

kavezima. Prvo treba preduzetu mere da tek prispele kokice ne stradaju od toplog udara – u toku 

toplog   vremena   skinuti   ciradu   sa   bočnih   strana   vozila.   Vozila   sa   kokicama   treba   što   pre 

isprazniti, ali pažljivo postupati sa živinom. Useljavanje se odvija tako da se prvo pune kavezi 

najudaljeniji od ulaza u objekat, a na kraju oni najbliži ulazu.

Kada su sve kokice useljene, obilaze se svi kavezi i proverava se da li su sve kokice na 

nogama, da li jedu ili piju vodu. Ako se koriste pojilice – kapalice, pomoću prikladnog štapića 

dodirnuti u svakom kavezu jednu kapalicu dok voda ne počne da curi, kako bi se kokice uočile 

gde je voda.

Proizvodnja konzumiranih jaja na industrijski način počela je naglo da se razvija u SAD 

nakon   II   svetskog   rata,   a   nešto   kasnije   i   zapadnoj   Evropi.   Karekterišu   je   zatvoreni   objekti, 

veštačko   svetlo   i   ventilacija,   veliki   broj   visokoproduktivnih   hibridnih   kokoši   nosilja   u 

ograničenom   prostoru,   korišćenje   smeša   iz   fabrika   stočne   hrane,   antibiotici,   kokcidiostaci   i 

različiti stimulansi,  primena mnogih  preparata za preveniranje  i lečenje  bolesti  i  održavanje 

higijene u objektima i na farmi. 

Veliki  procenat  svetske proizvodnje  konzumnih  jaja odvija  se  u  kaveznim  sistemima 

držanja sa različitom gustinom naseljenosti, u razvijenim zemljama sveta značajna suma novca 

se   investira   u   nove   sisteme   držanja   kokoši   nosilja   (obogaćeni   kavezi,   ekstenzivan, 

poluintenzivan,   duboka   prostirka   i   organska   proizvodnja)   prvenstveno   poboljsavaju   dobrobit 

živine, a zatim i kvalitet jaja.

1

 “Feed Technology”, September 2009, Novi Sad, 124-136.

                                                                                           2

2.

Izbor kokoši nosilja

Za   proizvodnju   konzumnih   jaja   po   ovoj   tehnologiji   ne   koriste   se   hibridi   koji   se   koriste   u 

industrijskoj intenzivnoj proizvodnji. U našim uslovima mogu da se koristiti domaće nativne 

kokoši(golovrata kokoš), domaće populacije rasa Rodajland, Njuhempšir, Amrok, Plimutrok kao 

i melezi dobijeni ukrštanjem ovih rasa.

3.

Uslovi ambijenta i proizvodnje jaja

Da   bi   se   ostvarili   zadovoljavajući

2

  proizvodni   rezultati   u   ekstenzivnom   sistemu 

proizvodnje jaja, moraju se ispuniti određeni uslovi.

Temperatura

 – Za proizvodnju jaja optimlana temperatura iznosi 22˚C. Relativno visoka 

produktivnost ostvaruje se i u znatno širem rasponu temperature od 13-26˚C.

Ventilacija i vlažnost vazduha u objektu

  – Potrebe kokoši u svežem vazduhu obično se 

izražavaju po 1 kg njihove telesne mase – maksimalni normativ iznosi 4-5 m

3

 vazduha na sat po 

kg. Relativna vlažnost vazduha u prostoru sa nosiljima treba da iznosi 50-70%. U vreme jako 

suvih   toplih   dana   može   da   se   pristupi   polivanju   radnog   hodnika   vodom   ili   ovlaživanjem 

prostirke, kao i raspršivanje vodene magle u objektu i na ispustu.  Visoku vlašnost vazduha u 

hladnim zimskim danima teško je smanjiti.

Program   osvetljavanja

  –   ekstenzivan   sistem   držanja   kokoši   nosilja   predviđa   da   se 

prirodan dan može produžavati veštačkim svetlom, ali ukupno trajanje svetlosnog dana ne sme 

biti   duže   od   16   sati.   Prirodno   svetlo   obezbeđuje   se   otvorenim   stranama   objekta,   odnosno 

prozorima od plastične folije. Veštačko svetlo obezbeđuje se sijalicama jačine 4,5 W po m

2

.

Podni prostor i prostor na ispustu

 – Program predviđa najviše 7 kokoši na 1 m

2

 podne 

površine objekta i pristup kokoši na zatravljen ispust, površine najmanje 10 m

2

 po kokoši.

Hranidbeni prostor

 – Program predviđa za kokoši nosilje najmanje 13 cm hranidbenog 

prostora na hranilici-valovu ili najviše 20-25 kokoši na jednoj visećoj cilindricnoj hranilici.

Prostor za napajanje

  – Ako se za napajanje koriste pojilice-kapalice, jedna kapalica je 

dovoljana za 4-5 kokoši. U objektima dužinom radnog hodnika postavljanje su sa obe strane 

iznad valova linije pojilice sa niplama na svakih 24 cm. U blizini hranilica na ispustu predviđene 

su 4 pojilice sa niplama, pojedinačno dužine oko 2,5 m sa rezervoarom od 50 litara.

2

 http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija-2/mikrobiologija-jaja-i-proizvoda-od-jaja

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti