BERZE I BERZOVSKO POSLOVANJE
Knjige - Sejmenović: BERZE I BERZOVSKO POSLOVANJE, AKCIONARSTVO I HOV (plava knjiga je bolja) i TRŽIŠTE
NOVCA I KAPITALA
BERZE – Brokerske kuće
Kod nas postoje: Banjalučka (od 09.05.2001) i Sarajevska (SASA od 3.09.2001)
Berza je tržište! (organizovani prostor na kome se nešto kupuje i prodaje)
Tržište je organizovn prostor na kome se nešto kupuje i prodaje.Tržište dijelimo na
primarno
(prve kupovine i
prodaje-prva emisija) i
sekundarno
( druga i naredne emisije).
Berze spadaju u sekundarno tržište.
Postoje: 1.Tržište roba i usluga
2.Tržište radne snage
3.Financijsko tržište
FINANSIJSKO TRŽIŠTE
Novčano
Trž.kapitala Devizno tržište.
trž.novca
primarno
dugoročni
krediti i
HoV preko
1god
dospijeća
trguje se devizama
kupuje i
prodaje
kratkoročne
HoV i krediti
do 1god
prva
emisija
HoV
DEFINICIJE berze:
1.
Berza
je organizovano mjesto i prostor na kome se obavlja kupovina i prodaja odredjenih vrsta roba,
odnosno to je poslovni prostor na kome se trguje berzanskim materijalom.
2.
Berza
se najčešće definiše kao prostor na kome se trguje dugoročnim finansijskim instrumentima.
3.
Berza
predstavlja
organizovano sekundarno tržište
Hartija od vrijednosti sa potpuno preciznim i strogo
utvrđenim pravilima trgovanja, pravilima prijema tržišnog materijala na berzi kao i potpuno preciznim
kriterijumima koji regulišu uslove i način za prijem u članstvo na berzi.
Berzansko tržište
, u odnosu na druga tržišta,
se razlikuje
po:
1. Mjestu trgovanja
2. Predmet trgovanja
3. Pravilima trgovanja
4. Učesnicima trgovanja
5. Vrsti trgovanja
1.Mjesto trgovanja:
na berzi je precizno, tačno odredjeno; danas su to posebne prostorije specijalno opremljene
za takvu vrstu trgovine (zakonom odredjeno npr zgrada/objekat u BL ili SA)
Propisano je tačno vrijeme u koliko berza počinje i završava, kao i roba koja udje da bi se s njom trgovalo.
Sa krilaticom„Uvijek na istom mjestu i u sa ispostavilo kao pogrešno tj. Uvidjelo se da nema zarade pa je došlo do
promjene u „Svugdje i u svako vrijeme“
Razvojem informatike – trgovina se obavlja elektronskim putem.
2.Predmet trgovine
:
Finansijska novčana sredstva:
-novac,- hartije od vrijednosti(HoV),- devize,
Roba-
mora biti
standardizovana, tipizirana – roba kod koje se tačno zna kvalitet i kvantitet i samo ona
roba koja ispunjava sve uslove standardom propisane.
Roba se kupuje i prodaje bez uzorka. U početku nije bilo propisa nego se trgovalo „na riječ“ t.j isključivo na
„ugled“ i „poštovanje“koji su bili svi standardi i propisi.
3.Pravila trgovanja:
Pravila po kojima se trguje na berzanskom tržištu obuhvataju pravila koja se odnose na:
Sam proces trgovine (na koji način, kako?)
Na Odnose samih učesnika u trgovanja,
Na Postupak prijema tržišnog materijala na berzi,
Na Postupak i vrijeme izdavanja naloga,
Na Pravila i metode trgovanja,
Na Proces uparivanja/izjednačavanja ponude i tražnje
Uparivanje/izjednačavanje je:
Ponuda: Prodavac će ponuditi veću količinu robe ako je cijena veća, dakle pokušat će prodati više.
Tražnja: Kupac će kupovati manje ako je cijena visoka, maximalno kupuje kad je jeftinije.
Broker kupuje ili prodaje po unaprijed datoj cijeni tj. nalogu.
4.Učesnici trgovanja su:
-Emitenti-
koji izdaju hartije od vrijednosti i
-
Berzanski posrednici
-koji realizuju kupoprodaju-BROKERI i DILERI
Onaj ko je zainteresovan za kupoprodaju popunjava nalog i daje ga berzanskom posredniku koji odrađuje posao.
Berzanski posrednici
mogu biti:
brokeri i dileri
Brokeri
-su ljudi koji rade u tuđe ime i za tuđi račun,a pojavljuju se na primarnom tržištu tj.prilikom prve kupovine
i prodaje a8prve emisije). Brokeri su vezani za primarno tržište, a posebno za primarno tržište kapitala.
Za svoj rad broker ima svoju proviziju, paušal ili sl. ovisno o radu brokerske kuće. On odgovara kupcu za svoj rad
(primarno tržište kapitala)
Dileri
-su ljudi koji rade za svoje ime i za svoj račun. Oni rade za sebe.Bave se drugom i svakom daljom trgovinom
(sekundarno tržište kapitala). Ovo je zastupljno 80%.
Prodavci i kupci se vide i komuniciraju na običnom tržištu, dok na berzanskom tržištu emitenti i kupci se uopšte ne
vide, izmedju njih su ljudi koji odradjuju poslove i za jedne i za druge – to su BERZANSKI POSREDNICI. Oni realizuju
kupo-prodaju tj trgovinu na berzanskom tržištu.
Napomena: Vrijednost jedne akcije zavisi od efikasnosti poslovanja preduzeća. (priča o dionicama fabrike duhana
- 2 čovjeka stari i mladi primjer).
5.Vrste trgovanja:
Primjenjuju se 2 načina berzanskog trgovanja, kada se za kriterij uzima vrijeme za koje se obavlja kupo-prodaja na
berzanskom tržištu, na bazi vremena imamo:
PROMPTNO trgovanje (promptni način) ili dnevni, način trgovanja gdje se kompletna procedura trgovanja
odradiu roku od 5 dana.
TERMINSKO trgovanje (terminski način) jeste trgovanje gdje se proces trgovanja odvija duže od 5 dana,
samim tim ima veći efekat i veću praktičnu primjenu.
ISTORIJSKI RAZVOJ BERZI
Berza-kao tržište,po većini autora je nastala polovinom XV vijeka, u Belgiji u gradu Brižu. U tom mjestu postojala je
kafana određene porodice VAN DER BURSE, gdje su se okupljali , družili i razmjenom mišljenja počeli su se
sklapati poslovi.
Na početku se trgovalo izmedju porodica „na riječ“, pa su se uključili prijatelji, pa prijatelji prijatelja itd.
Npr. Lloyds insurance (UK) – najpoznatije osiguranje na svijetu je nastalo sličnim sistemom.
Po njihovom prezimenu je i nazvana BURZA ili BERZA.
Preteča današnjih berzi su :
-vašari(mjesto gdje su se okupljali ljudi koji su nudili i oni koji su tražili robu) , poslije vašara nastaju
-sajmovi (imaju uzorak ali se ne vrši kupovina)
