UNIVERZITET„BIJELJINA“ 

FARMACEUTSKI FAKULTET

 

 

Analitika lekova 1

PRIMENA IR SPEKTROSKOPIJE U KONTROLI 

LEKOVA

 

Seminarski rad 

 
 
 
 
 
 
 
 
 

PREDMETNI PROFESOR:                                                                        STUDENT:

Doc. dr Jasmina Šljivić 

BROJ INDEKSA: 

 
 

Bijeljina, novembar, 2021.

Sadržaj

1.

Uvod..................................................................................................................................................1

2.

Teorijski osnovi IR spektroskopije................................................................................................... 2

3.

Infracrveni spektrometar...................................................................................................................4

3.1.

Princip rada FTIR spektrofotometra..........................................................................................4

3.2.

Značajni parametri pri snimanju spektra...................................................................................5

3.3.

Osnovni delovi FTIR spektrofotometra.....................................................................................5

4.

Transmisione metode........................................................................................................................6

4.1.

Tehnika snimanja spektara gasova............................................................................................7

5.

Tehnika snimanja čvrstih uzoraka u tabletama.................................................................................8

6.

Zaključak........................................................................................................................................10

7.

Literatura.........................................................................................................................................11

background image

2

2. Teorijski osnovi IR spektroskopije

Svaki   molekul   predstavlja   dinamičan   sistem   u   kojem   atomi   neprekidno   vibriraju.   Vibracije 
dvoatomskog   molekula   predstavljaju   se   kao   prosto   periodično   jednodimenziono   udaljavnje   i 
približvanje jezgara od njhovog ravnotežnog položaja xe duž linije veze. Slično istezanju i kompresiji 
elastične opruge ova vibracija sledi Hukov zakon (R. Hooke). Kod opisivanja molekulskih vibracija 
uvek   se   polazi   od   najjednostavnijeg   slučaja,   od   dvoatomnog   molekula   harmonijskog   oscilatora. 
Aproksimacija harmonijskog oscilatora ima smisla kada su amplitude vibracija molekula male. (slično 
rastezanju i savijanju elastične opruge).
Primenom Huk-ovog zakona dobija se sledeći izraz za frekvenciju vibracije dvoatomnog molekula:

=1/2π * √k/µ

Gde je μ-redukovana masa molekula (kg), a k-konstnta sile koja opisuje jačinu date hemijske veze 
(J/cm).
Konstanta sile ima vrednost približno 500 J/cm za jednostruku hemijsku vezu, dva puta tj. tri puta višu 
vrednost za dvostruku odnosno trostruku vezu. Energije molekulskih vibracija su reda veličine od 5 × 
10−22 do 2,5 × 10−19 J tj. od 0,003 do 1,55 eV. U infracrvenoj spektroskopiji najčešće se koriste talasni 
brojevi u jedinicama cm−1 , takođe se vrlo često koriste i talasne dužine u mikrometrima (μm). Na slici 
1.2 prikazan je opseg energija, frekvencija i talasnih dužina koji se koristi u infracrvenoj spektroskopiji.
Apsorbujući energiju zračenja iz infracrvene oblasti, organski molekuli pretvaraju ovu energiju u 
vibracionu energiju molekula. Zakonima klasične fizike, prema kojima molekulski oscilator može imati 
bilo koju vrednost energije, ne mogu se objasniti principi apsorpcije energije molekuskog oscilatora. Za 
potpunije   opisivanje   principa   interakcije   molekulskog   oscilatora   i   energije   zračenja   potreban   je 
kvantno-mehanički   pristup.   Prema   kvantno-mehaničkom   objašnjenju   principa   infracrvene 
spektroskopije, absorpcija IR zračenja je kvantizirana tj. dešava se u diskretnim nivoima. Molekulski 
oscilator   može   da   absorbuje   samo   one   frekvencije   zračenja   koje   se   poklapaju   sa   vibracionim 
frekvencijama unutar molekula. Kvantno-mehaničkim izračunavanjima definisani su uslovi pod kojima 
dolazi do interakcije infracrvenog zračenja i vibracija molekula, drugim rečima kvantna mehanika daje 
odgovore na pitanja zašto i kako nastaju nastaju infracrveni spektri i kakav je njihov izgled. Položaj i 
izgled   traka   je   definisan   energetskim   vibracionim   nivoima   molekula,   njihovom   naseljenošću, 
temperaturom i drugim faktorima.
Kvantno-mehaničkim   teorijskim   razmatranjima   definisani   su   sledeći   principi   infracrvene 
spektroskopije:

Vibraciona energija molekula kao harmonijskog tj. u realnom slučaju anharmonijskog oscilatora 
za   datu   frekvenciju   ν0   može   da   ima   samo   određene   diskretne   vrednosti   koje   zavise   od 
vibracionog kvantnog broja v (slika 1.3). Na osnovu kvantno-mehaničkih izraza za energiju 
definišu se osnovne frekvencije tj. osnovne trake u infracrvenim spektrima.

Prvi uslov za nastanak infracrvenog spektra nekog molekula je da molekul poseduje dipolni 
momenat. Samo one vibracije koje dovode do promene dipolnog momenta molekula će dati 
trake u infacrvenim spektrima.

Najverovatnija   razmena   energije   (pobuđivanje   vibracionih   nivoa   infracrvenim   zračenjem) 
dešava   se   između   susednih   vibracionih   nivoa,   najčešće   između   nultog   i   prvog   osnovnog 
vibracionog nivoa, ovi prelazi daju najintenzivnije trake u infracrvenim spektrima, takozvane 
osnovne trake. Osnovne trake se nalaze u srednjoj infracrvenoj oblasti od 400 do 4000 cm−1 .

Ukoliko dolazi do vibracionih prelaza između nesusednih nivoa tj. između nultog i viših nivoa 
definisanih vibracionim kvantnim brojevima 2, 3... nastaju overtonske trake (slika 1.4) koje su 
po   intenzitetu   duplo   ili   troduplo   slabije   od   osnovnih   i   ove   trake   se   pojavljuju   u   bliskoj 
infracrvenoj oblasti od 4000 do 12000 cm−1.

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti