Centralna banka
U V O D:
Centralna (emisiona ili novčanična) banka predstavlja banku poslovnih banaka i
ostalih finansijskih institucija. Nastaju od tzv. privilegovanih banaka koje su imale pravo
emitovanja novčanica, uporedo sa razvojem robno-novčanih odnosa u zemljama koje
su bile na pragu industrijalizacije.
Prva centralna banka je nastala u Švedskoj 1656. godine, a najveći uticaj na
kasniji razvoj centralnih banaka je imala Bank of England osnovana 1694. godine.
Ona neposredno reguliše i usmerava monetarno-kreditne tokove u svakoj zemlji,
čime utiče na dinamiziranje i stabilizaciju privrednih aktivnosti zemlje. To je neprofitna
institucija koja ima monopolski položaj u obavljanju svojih funkcija.
To je neprofitna institucija koja ima monopolski položaj u obavljanju svojih
funkcija. Kao institucija koje stoji na vrhu bankarskog sistema (banka banaka), ima
glavnu ulogu u organizovanju, usmeravanju i regulisanju monetarnih kretanja.
Centralne banke moraju imati relativno nezavistan položaj jer je ona nosilac
vrhovne monetarne suverenosti.
Centralna banka je nadležna za vođenje monetarne politike, u čijoj osnovi je
kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.
Kroz ovaj rad možemo naučit:
-
pojam i karakteristike centralne banke
-
koje su funkcije centralne banke
-
organizaciju banaka, vlasnički aspekt i upravljanje
-
stepen autonomije centralne banke
-
kako funkcioniše Evropska centralna banka.
1
Pojam i karakteristike centralne banke
Centralna (emisiona ili novčanična) banka predstavlja banku poslovnih banaka i
ostalih finansijskih institucija.
Nastaju od tzv. privilegovanih banaka koje su imale pravo emitovanja novčanica,
uporedo sa razvojem robno-novčanih odnosa u zemljama koje su bile na pragu
industrijalizacije.
Prva centralna banka je nastala u Švedskoj 1656. godine, a najveći uticaj na
kasniji razvoj centralnih banaka je imala Bank of England osnovana 1694. godine.
Do danas su formirane u gotovo svim zemljama sveta koje imaju monetarnu
suverenost, mada postoje i izuzeci (Luksemburg i Hong-Kong nemaju centralne
banke). Luksemburg je još 1983. godine formirao Monetarni institut, dok je Hong-Kong
ulogu centralne banke poverio dvema poslovnim bankama.
Neke zemlje imaju tzv. centralne banke u prelaznom obliku, koje obavljaju samo
neke funkcije (Sejšeli, Maldivi, Fidži).
Ona neposredno reguliše i usmerava monetarno-kreditne tokove u svakoj zemlji,
čime utiče na dinamiziranje i stabilizaciju privrednih aktivnosti zemlje.
To je neprofitna institucija koja ima monopolski položaj u obavljanju svojih
funkcija
Kao institucija koje stoji na vrhu bankarskog sistema (banka banaka), ima glavnu
ulogu u organizovanju, usmeravanju i regulisanju monetarnih kretanja
Sa druge strane, ekonomsku suverenost jedne zemlje određuje i njena
monetarna suverenost, zato CB mora imati relativno nezavistan položaj jer je ona
nosilac vrhovne monetarne suverenosti.
Monetarna suverenost označava u savremenim uslovima suvereno pravo države
da reguliše sva pitanja koja se odnose na emitovanje novca i vođenje monetarne
politike od strane CB, u funkciji postizanja krajnjih ciljeva
Dakle, monetarnu suverenost ne može imati u rukama niko drugi mimo CB.
2

6. Funkcija garanta likvidnosti bankarskog sistema;
7. Funkcija upravljanja deviznim rezervama, spoljnim dugom i
deviznim kursem.
Emisiona funkcija:
Emisiona funkcija centralne banke podrazumijeva emisiju novca (papirnog i
kovanog).
Pristup emisiji novca znači da na osnovu monetarne politike treba odrediti
objektivnu meru likvidnosti bankarskih i poslovnih subjekata u odvijanju finansijskih
transakcija.
Primarnom emisijom, banke pomoću odgovarajućeg instrumentarijuma
monetarnog regulisanja, brže dolaze do neophodnog novca za tzv. sekundarnu emisiju.
Sa druge strane, novac u savremenim uslovima ima ulogu potraživanja
nebankarskih subjekata od bankarskog sistema, tako da ulogu u tom mehanizmu imaju
kako centralna banka posredstvom primarne emisije, tako i poslovne banke obavljajući
sekundarnu emisiju. Ipak, centralna banka u tome ima odlučujuću ulogu obzirom da
emituje primarni novac koji služi kao osnova za sekundarnu emisiju poslovnih banaka.
Funkcija sprovođenja monetarne politike:
Centralna banka je nadležna za vođenje monetarne politike, u čijoj osnovi je
kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.
Sa druge strane, monetarna politika je politika koju vodi centralna banka, s
namerom da utiče na monetarne i realne agregate, kamatne stope i devizni kurs, a sve
u cilju postizanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike (stabilnost cijena, ekonomski
rast, puna zaposlenost i uravnotežen platni bilans), pri čemu se akcenat stavlja na
stabilnost cijena
Dejstvo centralne banke u sprovođenju monetarne politike podrazumijeva
odgovarajuće rukovanje tzv. instrumentima monetarne politike (sredstva i metode koje
primjenjuje centralna banka sa ciljem održavanja adekvatnog nivoa, mase i strukture
novca i kredita).
4
Funkcija bankara države:
Ova funkcija se odnosi na usluge koje centralna banka pruža državi, čime ona
deluje kao bankar države.
Funkcija bankara države obuhvata sledeće usluge koje centralna banka
pruža državi:
-
Deponovanje sredstava koja pripadaju državi i pozajmljivanje
novčaih sredstava državi;
- Služi kao fiskalni posrednik (agent) i jemac države;
5
Instrumenti
Instrumenti
monetarne
monetarne
politike
politike
Kvantitativni
Kvantitativni
instrumenti
instrumenti
Kvalitativni
Kvalitativni
instrumenti
instrumenti
Politika obaveznih rezervi
Politika obaveznih rezervi
Politika eskontne i uopšte
Politika eskontne i uopšte
ka
ka
m
m
atne stope
atne stope
Politika otvorenog tržišta
Politika otvorenog tržišta
Regulisanje kredita centralne
Regulisanje kredita centralne
banke
banke
poslovnim bankama
poslovnim bankama
Regulisanje uslova kredita
Regulisanje uslova kredita
Selektivna kreditna politika
Selektivna kreditna politika
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti