U V O D:

Centralna (emisiona ili novčanična) banka predstavlja banku poslovnih  banaka i 

ostalih finansijskih institucija. Nastaju od tzv. privilegovanih banaka koje su imale pravo 
emitovanja  novčanica, uporedo sa razvojem robno-novčanih odnosa u zemljama koje 
su bile na pragu industrijalizacije.

  Prva centralna banka je nastala u Švedskoj 1656. godine, a najveći uticaj na 

kasniji razvoj centralnih banaka je imala Bank of England osnovana 1694. godine. 

Ona neposredno reguliše i usmerava monetarno-kreditne tokove u svakoj zemlji, 

čime utiče na dinamiziranje i stabilizaciju privrednih aktivnosti zemlje. To je neprofitna 
institucija koja ima monopolski položaj u obavljanju svojih funkcija.

To   je   neprofitna   institucija   koja   ima   monopolski   položaj   u   obavljanju   svojih 

funkcija. Kao institucija koje stoji na vrhu bankarskog sistema (banka banaka), ima 
glavnu ulogu u organizovanju, usmeravanju i regulisanju monetarnih kretanja.

Centralne   banke   moraju   imati   relativno   nezavistan   položaj   jer   je   ona   nosilac 

vrhovne monetarne suverenosti.

Centralna banka je nadležna za vođenje monetarne politike, u čijoj osnovi je 

kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.

Kroz ovaj rad možemo naučit:

-

pojam i karakteristike centralne banke

-

koje su funkcije centralne banke

-

organizaciju banaka, vlasnički aspekt i upravljanje

-

stepen autonomije centralne banke

-

kako funkcioniše Evropska centralna banka.

1

Pojam i karakteristike centralne banke

Centralna (emisiona ili novčanična) banka predstavlja banku poslovnih  banaka i 

ostalih finansijskih institucija.

Nastaju od tzv. privilegovanih banaka koje su imale pravo emitovanja  novčanica, 

uporedo   sa   razvojem   robno-novčanih   odnosa   u   zemljama   koje   su   bile   na   pragu 
industrijalizacije.

Prva centralna banka je nastala u Švedskoj 1656. godine, a najveći uticaj na 

kasniji razvoj centralnih banaka je imala Bank of England osnovana 1694. godine.

Do danas su formirane u gotovo svim zemljama sveta koje imaju monetarnu 

suverenost,   mada   postoje   i   izuzeci   (Luksemburg   i   Hong-Kong   nemaju   centralne 
banke). Luksemburg je još 1983. godine formirao Monetarni institut, dok je Hong-Kong 
ulogu centralne banke poverio dvema poslovnim bankama.

Neke zemlje imaju tzv. centralne banke u prelaznom obliku, koje obavljaju samo 

neke funkcije (Sejšeli, Maldivi, Fidži).

 Ona neposredno reguliše i usmerava monetarno-kreditne tokove u svakoj zemlji, 

čime utiče na dinamiziranje i stabilizaciju privrednih aktivnosti zemlje.

To   je   neprofitna   institucija   koja   ima   monopolski   položaj   u   obavljanju   svojih 

funkcija

Kao institucija koje stoji na vrhu bankarskog sistema (banka banaka), ima glavnu 

ulogu u organizovanju, usmeravanju i regulisanju monetarnih kretanja

Sa   druge   strane,   ekonomsku   suverenost   jedne   zemlje   određuje   i   njena 

monetarna   suverenost,   zato   CB   mora   imati   relativno   nezavistan   položaj   jer   je   ona 
nosilac vrhovne monetarne suverenosti.

Monetarna suverenost označava u savremenim uslovima suvereno pravo države 

da   reguliše   sva   pitanja   koja   se   odnose   na   emitovanje   novca   i  vođenje   monetarne 
politike od strane CB, u funkciji postizanja krajnjih ciljeva

Dakle, monetarnu suverenost ne može imati u rukama niko drugi mimo CB.

2

background image

6. Funkcija garanta likvidnosti bankarskog sistema;

7. Funkcija   upravljanja   deviznim   rezervama,   spoljnim   dugom   i 

deviznim kursem.

Emisiona   funkcija:

Emisiona   funkcija   centralne   banke   podrazumijeva   emisiju   novca   (papirnog   i 

kovanog).

Pristup   emisiji   novca   znači   da   na   osnovu   monetarne   politike   treba   odrediti 

objektivnu   meru   likvidnosti   bankarskih   i   poslovnih   subjekata   u   odvijanju   finansijskih 
transakcija.

Primarnom   emisijom,   banke   pomoću   odgovarajućeg   instrumentarijuma 

monetarnog regulisanja, brže dolaze do neophodnog novca za tzv. sekundarnu emisiju.

Sa   druge   strane,   novac   u   savremenim   uslovima   ima   ulogu   potraživanja 

nebankarskih subjekata od bankarskog sistema, tako da ulogu u tom mehanizmu imaju 
kako centralna banka posredstvom primarne emisije, tako i poslovne banke obavljajući 
sekundarnu emisiju. Ipak, centralna banka u tome ima odlučujuću ulogu obzirom da 
emituje primarni novac koji služi kao osnova za sekundarnu emisiju poslovnih banaka.

Funkcija sprovođenja monetarne politike:

Centralna banka je nadležna za vođenje monetarne politike, u čijoj osnovi je 

kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.

Sa   druge   strane,   monetarna   politika   je   politika   koju   vodi   centralna   banka,   s 

namerom da utiče na monetarne i realne agregate, kamatne stope i devizni kurs, a sve 
u cilju postizanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike (stabilnost cijena, ekonomski 
rast,   puna   zaposlenost   i   uravnotežen   platni   bilans),   pri   čemu   se   akcenat   stavlja   na 
stabilnost cijena

Dejstvo   centralne   banke   u   sprovođenju   monetarne   politike   podrazumijeva 

odgovarajuće rukovanje tzv. instrumentima monetarne politike (sredstva i metode koje 
primjenjuje centralna banka sa ciljem održavanja adekvatnog nivoa, mase i strukture 
novca i kredita).

4

Funkcija bankara države:

Ova funkcija se odnosi na usluge koje centralna banka pruža državi, čime ona 

deluje kao bankar države.

Funkcija   bankara   države   obuhvata   sledeće   usluge   koje   centralna   banka 

pruža državi:

-    

Deponovanje   sredstava   koja   pripadaju   državi   i   pozajmljivanje 

novčaih sredstava državi;
-   Služi kao fiskalni posrednik (agent) i jemac države;

5

Instrumenti 

Instrumenti 

monetarne 

monetarne 

politike

politike

Kvantitativni 

Kvantitativni 

instrumenti

instrumenti

Kvalitativni 

Kvalitativni 

instrumenti

instrumenti

Politika obaveznih rezervi

Politika obaveznih rezervi

Politika eskontne i uopšte 

Politika eskontne i uopšte 

ka

ka

m

m

atne stope

atne stope

Politika otvorenog tržišta

Politika otvorenog tržišta

Regulisanje kredita centralne 

Regulisanje kredita centralne 

banke 

banke 

poslovnim bankama

poslovnim bankama

Regulisanje uslova kredita

Regulisanje uslova kredita

Selektivna kreditna politika

Selektivna kreditna politika

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti