Sapuni
Sapuni predstavljaju metalne soli viših masnih kiselina. U
užem smislu riječi sapuni su samo alkalne soli ovih
kiselina, jer se jedino one koloidno rastvaraju u vodi i
mogu se upotrijebiti kao sredstvo za pranje. Baš iz tih
razloga sapuni su našli primjenu u svakodnevnom životu,
zbog čega se i u velikoj mjeri koriste.
Sredstva za održavanje čistoće tijela i odjeće kod starih
naroda bila su različita. Najčešće se tada koristila glina,
pepeo nekih biljaka koji se pjeni, sokovi biljaka. Poznato
je da su za sapune znali još i stari Egipćani. U prvo
vrijeme sapun se radio od masti, ceđa i kreča. Međutim,
industrijska proizvodnja sapuna razvija se početkom 20.
stoljeća, tek nakon pronalaska Leblanove sode.
Sapuni se koriste kao sredstvo za pranje i čišćenje u
domaćinstvima i industriji i njihova se upotreba zasniva
na osobini da se oni koloidno rastvaraju u vodi i na taj
način smanjuju površinski napon između vode ili masti ili
drugih nečistoća, što omogućuje bolje namakanje kože ili
tkanine. Na ovaj način se prljavštine lako uklanjaju, a
masti i ulja se emulgiraju i tako odstranjuju. Alkalni
sapuni se međutim, hidroliziraju, a oslobođene alkalije
rastvaraju masti i ulja. Sapun prilikom pranja se dobro
pjeni, što dokazuje da je dobar emulgator, a stvorena
pjena sprečava taloženje oslobođenih čestica nečistoća.
Osim za pranje i čišćenje, sapuni imaju i veliku primjenu
u industriji koža, tekstilnoj industriji, metalurgiji,
kemijskoj industriji itd.
U industriji sapuna se danas koriste dva postupka:
1) saponifikacija masti i ulja
C
17
H
35
– COO – CH
2
CH
2
–
OH
C
17
H
35
– COO – CH + 3NaOH = 3C
17
H
35
COONa + CH –
OH
C
17
H
35
– COO – CH
2
CH
2
–
OH
2) karbonatna saponifikacija, tj. neutralizacija slobodnih
masnik kiselina
2C
15
H
31
COOH + Na
2
CO
3
– 2C
15
H
31
COONa + H
2
O
+ CO
2
Proizvodnja sapuna
Sirovine za izradu sapuna obuhvaćaju: masnoće, alkalije,
pomoćna sredstva. Masnoće za proizvodnju sapuna
uglavnom su ulja i masti. Od ulja dolaze u obzir samo
ona koja nisu podesna za ishranu, uglavnom tehnička
ulja biljnog i životinjskog podrijetla i to: laneno,
kukuruzno, repino, ricinusovo i dr. kao i ulja iz tijela i
organa morskih sisavaca. Masti se češće upotrebljavaju
kao biljne, palmina i kokosova mast i hidrirane i
sintetičke masti koje nastaju uvođenjem vodonika pod
pritiskom u tekuća ulja (hidrirane masti) i oksidacijom
parafina. Kao dodatak kod jeftinih vrsta sapuna koristi se
kolofonij koji sadrži smolne kiseline.
Alkalije potrebne za saponifikaciju su: alkalni hidroksidi
(natrijhidroksid NaOH) za izradu tvrdih sapuna, a
kalijhidroksid KOH za izradu mekih sapuna. Osim toga,
koristi se amonijska voda Na
2
CO
3
, ili potaša K
2
CO
3
kao
sredstva za saponifikaciju slobodnih masnih kiselina.
