Methanococcus

Trenutno je dostupna napredna tehnologija proizvodnje obnovljive energije. Međutim, da bismo 
krenuli ka održivijoj energetskoj budućnosti, moramo razmotriti kako da u potpunosti 
iskoristimo ogroman potencijal obnovljive energije, na primer, kroz tehnologiju koja 
transformiše snagu u nešto drugo. Odnosno da primenimo procese anaerobne digestije. Šta to 
zapravo znači? Uz pomoć mikroorganizama se vrši razlaganje bio-razgradivih materijala, pri 
čemu nastaje metan, što je značajno u dobijanju npr. bio-gasa. 

Methanococcus

 je jedan od 

mikroorganizama koji učestvuje u ovim procesima.

Karakteristike

Methanococcus pripada porodici  Methanococcaceae. To je 
metanogena, pokretna bakterija, nepravilnog kokoidnog oblika. 
Metanogeni mikroorganizmi proizvode metan u anaerobnim 
uslovima (uslovi bez prisustva kiseonika). Raznovrsni organizami 
poznati kao metanogeni, mogu preživeti u različitim okruženjima. 
Od slatke do slane vode. Nalaze se u močvarama, gde stvaraju 
močvarni gas, na dnu mora i okeana i u digestivnom traktu životinja 
i ljudi. Imaju nezamenljivu ulogu u tretmanu otpadnih voda. Neke 
od vrsta koje pripadaju rodu

 Methanoccocus 

su: 

M.aeolicis, M. 

halophilus, M.jannaschi, M.maripaludis, 
M.mazei, ,,M.thermophila’’, M. vannielii.

Primena i korisna uloga 

Methanococcus

Količina i vrsta organske materije u vodi, pored abiotičkih uslova životne sredine, u velikoj meri 
utiče na raznovrsnost i broj mikroorganizama. Okolnosti u jezerima za razvoj mikroorganizama 
variraju u zavisnosti od godišnjeg doba, jer su njihove površine znatno manje od morske vode. 
Nataloženi sitni pesak i organski ostaci u zoni bentosa, takođe poznatoj kao zona jezerskog 
mulja, prilično su obilni. 

Methanococcus 

učestvuje u humifikaciji i dehumifikaciji jezerskog 

mulja. Organski ostaci iz biljaka, životinja i planktona mogu se naći u jezerskom mulju. 
Mineralizacija organskih materijala se dešava u anaerobnim uslovima, a glavni produkt koji 
nastaje je metan "barski gas," koji se na površini izdvaja u vidu mehurića i odlazi u slobodnu 
vodu.                                                                                                                                        
Postoji više načina tretiranja otpadnih voda biološkim putem, ali jedan od najčešćih načina je 
prečišćavanje aktivnim muljem. Aktivni mulj se sastoji od organske materije i mikroorganizama, 
a najznačajnije su bakterije. Mulj za prečišćavanje je u flokulisanom-pahuljastom stanju. 
Mikroorganizmi se hrane organskim materijama i na taj način prečiste vodu. 90% biorazgradivih 
sastojaka se prevodi u gas, a samo 10% u biomasu.

Slika 1 Methanococcus jannaschii

Kao što je već spomenuto, 

Methanococcus

 ima veliku primenu u 

proizvodnj bio-gasa procesom anaerobne digestije. AD 
(anaerobna digestija) je bioproces koji se sastoji od četiri faze, a 
to su: hodroliza, acidogeneza, acetogeneza i metanogeneza. 
(Zheng i sur.,2014) . Ove faze se odvijaju istovremeno uz složeni 
skup mikroorganizama. Tokom hidrolize enzimi hidrolitičkih 
mikroorganizama razgradjaju složene organske materije (proteini, 
ugljeni hidrati i lipidi) do jednostavnijih molekula (aminokiseline, 
šećeri i masne kiseline). Nakon toga nastupaju acidogene 
bakterije pri čemu nastaju niže masne kiseline(buterna, 
propionska) i drugi proizvodi kao što su alkohol i mlečna kiselina. 
Zatim acetogene bakterije  prevode niže masne kiseline u sirćetnu 
kiselinu, ugljen-dioksid i vodonik. Iz nastalih supstrata u 
poslednjoj fazi metanogeni u procesu metanogeneze, proizvode 
bio-gas. Stvaraju metan iz acetata, vodonika i ugljen-dioksida. Uz 
to dodatno nastaje izvesna količina energije (toplota) i nove 
biomase. Samo je nekoliko vrsta sposobno razgraditi acetat u CH

i CO

2

 (npr. 

Methanococcus mazei

), dok su sve metanogene 

bakterije sposobne proizvesti metan iz CO

2 i

 H

2

.

 Među hidrogenotrofnim metanogenima, 

Methanococcus 

maripaludis

 je modelni organizam koji brzo raste, višestruko je 

sekvencioniran i može se genetski pratiti. Ima kapacitet da 
transformiše CO

2

 i H

2

 u gorivo (CH

4

), koristan ekološki izvor energije. Zbog produženog razvoja 

ćelija, ova konverzija se zapravo poboljšava kada slobodni azot služi kao jedini izvor azota.  
Pored toga, 

M. maripaludis

 može biti modifikovan da bi se stvorila druga korisna jedinjenja kao 

što su terpenoidi, vodonik, metanol i druge supstance.

Dakle, glavni proizvod anaerobne digestije je bio-gas, a njegovim prečišćavanjem se dobija 
biometan. Biogas se uglavnom koristi za proizvodnju električne i toplotne energije, a biometan je 
obnovljiva alternativa fosilnim gorivima, pa se i koristi u te svrhe. Kao ostatak od fermentacije 
dobija se đubrivo visokog kvaliteta.

 

Šematski prikaz anaerobne razgradnje

background image

Želiš da pročitaš svih 3 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti