FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

Računarske mreže

SEMINARSKI RAD

januar 2012.

0

SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................1

1.2. Istorija računarskih mreža..................................................................................2

2. OSI SLOJEVI........................................................................................................... 4

2.1. Aplikacijski sloj (Application)..........................................................................5

2.2. Prezentacijski sloj (Presentation).......................................................................5

2.3. Sesijski sloj (Session)........................................................................................5

2.4. Transportni sloj (Transport)...............................................................................6

2.5. Mrežni sloj (Network).......................................................................................6

2.6. Data-Link sloj....................................................................................................6

2.7. Fizički sloj (Physical)........................................................................................7

3. PODJELA RAČUNARSKIH MREŽA....................................................................7

3.1. Podjela računarskih mreža po veličini...............................................................7

3.2. Podjela računarskih mreža prema arhitekturi....................................................8

3.3. Podjela računarskih mreža prema vrsti..............................................................9

4. TOPOLOGIJE MREŽA......................................................................................... 10

4.1. Fizičke topologije............................................................................................ 11

4.2. Logička topologija........................................................................................... 14

5. ZAKLJUČAK.........................................................................................................14

LITERATURA...........................................................................................................15

background image

2

1.2. Istorija računarskih mreža

Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940.  godine kada 

je George Stibitz  iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je 

poslao   instrukcije   sa   njegovog   Model   K   iz   Darthmouth   univerziteta   u   Novom 

Hampshireu   na   njegom  

Complex   Number   Calculator

  u   New   Yorku,   te   također 

primio rezultate istim putem. Tek 1964.  godine, istraživali sa Dartmoutha su izumili 

glavnu mašinu sa dijeljenim vremenom (

time sharing

) sa priključenim terminalima.

1

Već od prvih dana pa sve do danas, Internet je proslavio mnogo "rođendana", ali koji 

je pravi teško će se složiti i najbolji poznavaoci istorije informatike. Neki tvrde kako 

je to 1961. kad je dr. Leonard Klajnrok na univerzitetu MIT prvi put objavio rad o 

packet-switched tehnologiji. Neki navode 1969  godinu kao godinu rođenja Interneta 

jer je tada Ministarstvo odbrane SAD-a odabralo 

Advanced Research Project Agency 

Network

,   poznatiju   kao   ARPANET,   za   istraživanje   i   razvoj   komunikacija   i 

komandne mreže koja će preživeti nuklearni napad. Sedamdesete godine donele su 

nekoliko   veoma   važnih   otkrića   koja   su   obeležila   razvoj   Interneta   kakvog   danas 

znamo, a potom se dogodilo i odvajanje ARPANET-a iz vojnog eksperimenta u javni 

istraživački projekt.

2

Verovatno je najvažniji trenutak bio 1983.   kad je tadašnja mreža prešla sa NCP-a 

(

Network Control Protocol

) na TCP/IP (

Transmission Control Protocol / Internet 

Protocol

), što je značilo prelazak na tehnologiju kakva se i danas koristi.

Packet-switched

 

tehnologija   opisuje   slanje   podataka   u   malim   zapakiranim 

jedinicama   podataka   zvanim  paket.   Paketi   se   usmjeravaju   po   mreži   koristeći 

odredišnu adresu koja je sadržana u paketu. Put kojim paket dolazi od izvora do 

odredišta nije bitan. Bitno je da svi paketi stignu na odredište. Djeljenje podataka za 

slanje u pakete omogućuje se da se iste komunikacijske veze dijele između većeg 

1

 

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarske_mre%C5%BEe

 (13.12.2011.)

2

 

http://sh.wikipedia.org/wiki/Internet

 (13.12.2011.)

3

broja korisnika mreže. Većina komunikacija na internetu koristi ovaj oblik slanja 

podataka.

Vinton Cerf koji je sa Robertom Kanom stvorio TCP/IP protokol, jednom je rekao: 

"

Stvorili smo protokol koji će se koristiti i u velikom mrežama s velikom brojem 

računara, protokol koji će nositi Internet budućnosti, što je značilo da mora biti 

fleksibilan kako bi različite mreže mogle funkcionisati u zajedničkom okruženju

". 

3

Naime   već   je   tada   bilo   jasno   kako   će   Internet   biti   velika   mreža   sastavljena   od 

velikog broja manjih mreža. Ali tada je prelaz na TCP/IP bio kontraverzan: neki 

delovi informatičke zajednice želeli su prihvatanje drugih standarda, a najviše se 

pominjao Open System Interconection Protocol (OSI). Vinston Cerf i Robert Kan 

počeli su rad na novom protokolu puno pre 1983. godine.  Tačno 10 godina ranije 

javila se ideja o novom protokolu, a sledećih godina su se razvijali i usavršavali 

detalji protokola koji će promeniti istoriju.

4

2. OSI SLOJEVI

OSI   model   je   apstraktni   opis   dizajna   protokola   računarskih   mreža, 

predstavljen   u   obliku   sedam   slojeva.   Razvijen   je   1984.   godine   od   strane 

Međunarodne   organizacije   za   standarde   (International   Organization   for 

Standardization (ISO)), koja je predstavljala oko 130 država. Sedam slojeva određuje 

različite etape kroz koje podaci moraju da prođu od jednog uređaja do drugog u 

nekoj računarskoj mreži. Postupak pakiranja podataka, od 7. sloja prema 1. sloju, u 

oblik pogodan za prijenos komunikacijskim vezama se naziva enkapsulacija. Odvija 

se na uređaju koji šalje podatke (izvor). Obrnuti postupak, od 1. sloja prema 7. sloju, 

kojim se iz bitova izgrađuje okvir, iz okvira uzima paket, iz paketa segment se naziva 

deenkapsulacija i odvija se na uređaju koji prima podatke (odredište). 

5

Osim  OSI  modela postoje i drugi slični modeli koji služe kao orjentir u razvoju 

mrežnih komunikacija. Veliki broj protokola je izgrađen prema TCP/IP modelu. 

3

 

http://nadjiodgovor.com/3074/uopste-o-internetu

 (13.12.2011.)

4

 

http://sh.wikipedia.org/wiki/Internet

 (13.12.2011.)

5

 

http://hr.wikipedia.org/wiki/OSI_model 

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti