Periodni sistem elemenata

Uvod:

Periodni sistem elemenata je tabelarni prikaz hemijskih elemenata, koji su složeni po elektronskoj konfiguraciji, atomskom broju i drugim hemijskim svojstvima. Elementi su prezentirani po redu povećanja atomskog broja (broj protona). Standardni oblik tablice obuhvaća 18 × 7 mrežu ili glavno tijelo elemenata. Tablica također može biti rastavljena u četiri pravokutna bloka: s-blok na lijevoj strani, p-blok na desnoj strani, d-blok u sredini, a f-blok ispod toga. Redovi tablice se nazivaju periode; a stubovi s-, d- i p-bloka nazivaju se grupe. Budući da, po definiciji, periodni sistem uključuje ponavljajuće trendove, bilo kakva slična tabelica može se koristiti za oderđivanje odnosa između svojstava elemenata i predvidjeti svojstva novih, još ne otkrivenih elemenata. Kao rezultat toga, periodni sistem u standardnom obliku ili nekom drugom, pruža koristan okvir za analizu hemijskih reakcija, i takve tablice se naširoko koriste u hemiji i drugim znanostima.

 
Historija:

Prvu tablicu hemijski jednostavnih tvari dao je 1789. francuski hemičar Antoine-Laurent Lavoisier (1743.-1794.) u knjizi “Traité Élémentaire de Chemie”. U tom klasičnom djelu Lavoisier se pobrinuo za jezgrovita objašnjenja kako svog rada tako i onog njegovih prethodnika Aristotela. Razjasnio je razliku između elemenata i spojeva i pomagao u smišljanju modernog sustava hemijske terminologije. Njegova tablica elemenata, jednostavnih tvari koje se ne mogu dalje rastaviti i iz kojih je sva druga materija napravljena, sadržavala je 33 elementa podijeljena u četiri skupine: plinove, nemetale, metale i zemlje. Ironično je, obzirom na njegov veliki doprinos obaranju flogistonske teorije, da je među elemente svrstao toplinu i svjetlo. Lavoisierovo je ime nerazdvojivo povezano s postavljanjem temelja na kojima leži moderna znanost: smatra se da je za hemiju uradio ono što je Isaac Newton (1642.-1727.) uradio za fiziku.