Upravljanje okolišem

Što je upravljanje okolišem?
Upravljanje okolišem je nova znanstvena disciplina koja nastoji ujediniti ekološke, ekonomske i socijalne ciljeve u jedinstven sistemski pristup. Svako od tih područja je pod utjecajem drugih i ono utječe na druga dva. Na temelju te discipline razvija se praksa odgovornog upravljanja okolišem. Ona teži zaštiti vrijednih ekoloških gospodarskih dobara, upravlja područjem ili tvrtkom na najprikladniji način, te poboljšava odnos između ljudi i njihova prirodnog okoliša. Nastoji učvrstiti važna načela održivog razvoja, koji traže da se okolišem upravlja kao sadržajem koji pripada sadašnjim i budućim generacijama. Upravljanje okolišem obuhvaća upravljanje svim sastavnicama biofizičkog svijeta, živim i neživim. To je nužno zbog međusobnih veza i mreže odnosa među svim živim vrstama i njihovim staništima. Okoliš također obuhvaća odnose ljudskog okoliša s biofizičkim okolišem, poput veza socijalnog,
kulturnog i ekonomskog okoliša. Dobro okolišno upravljanje povećava ekonomsku učinkovitost.

Kapacitet nosivosti ekosistema
U temelju upravljanja okolišem je pojam kapaciteta nosivosti. On pokazuje koliki broj organizama može podnijeti ili opsluživati neki okoliš, odnosno neki sustav s obzirom na hranu, stanište, vode i ostale potrebe, a da po njega ne nastupe značajne negativne posljedice. Prihvatni kapacitet okoliša može se razlikovati za različite vrste organizama i on se može mijenjati tijekom vremena zbog raznih čimbenika, uključujući dostupnost hrane, vode, uvjete okoliša itd. Ovisno o uvjetima u okolišu, kreće se veličina populacije neke vrste. Ako su uvjeti
povoljni (npr. dovoljno svjetlosti, vode, itd.) populacija se povećava. Ona se smanjuje kad se premaši kapacitet nosivosti. Kada je u pitanju ljudska populacija, odnosi su kompliciraniji, jer ulaze u igru i druga pitanja poput sanitarne i zdravstvene zaštite. Kretanje ljudske populacije odnosno broja stanovnika, izražava se u razlici između nataliteta i mortaliteta. Ta se razlika naziva prirodni prirast. Natalitet predstavlja broj rođenih na određeni broj stanovnika, a mortalitet broj umrlih na određeni broj stanovnika. Ako je broj rođenih veći od broja umrlih, prirodni prirast je pozitivan, a ako je broj rođenih manji od broja umrlih, prirodni prirast je negativan. Brzi rast stanovništva na Zemlji i nejednaka dostupnost sredstava za život povezuje se sa sve većim problemima okoliša i mogućnosti prehranjivanja stanovništva. Porast stanovništva rezultat je produženja životnog vijeka i lakše dostupnost resursa tijekom industrijske i zelene revolucije. Do 1960. broj svjetskog stanovništva dosegao je tri milijarde, a od tada se više nego udvostručio, budući je krajem listopada 2011. objavljeno da je na Filipinima rođen sedam-milijarditi stanovnik. Očekuje se da će do 2040. na Zemlji živjeti između 8 i 10,5 milijardi stanovnika.

Globalni ekološki problemi današnjice
Kao posljedice neprikladne i pretjerane upotrebe prirodnih resursa, nastalo je više problema koji su poprimili svjetski značaj: to su zagađenja tla, vode i zraka, pretjerana proizvodnja otpada, pojava stakleničkih plinova, oštećenje ozonskog omotača, klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, gubitak ljudskog zdravlja, itd. Pored njih, na području Bosne i Hercegovine su problemi neadekvatne urbanizacije i gradnje infrastrukture, zagađenje rijeka, isušivanje većih površina a potapanje drugih velikim akumulacijama za gradnju
hidrocentrala, uništavanje zaštićenih dijelova prirode, itd.