UNIVERZITET Fakultet za poslovne i
ZA POSLOVNE STUDIJE finansijske studije
BANJALUKA Bijeljina
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
FISKALNA EKONOMIJA I
MENADZMENT JAVNOG SEKTORA
CARINE
Student: Profesor:
Catic Haris Prof. dr. Zarko Ristic
Index broj:
3516/13
Bijeljina, april 2014. godine
Seminarski rad –carine
1. CARINE
Spoljno trgovinska razmjena, kao oblik međunarodne podjele rada, se sve više proširuje,
međunarodni ekonomski odnosi produbljuju, a svjetska trgovina postaje značajan faktor
razvoja nacionalnih ekonomija.
Robna razmjena se odvija po određenim zakonitostima koje vladaju na svjetskom tržištu,
bez obzira na ostvareni nivo produktivnosti u proizvodnji. Putem svjetskog tržišta
ostvaruje se prometni proces gdje se upoređuju sve različitosti u uslovima privređivanja na
domaćem tržištu. Na međunarodnom tržištu, iako se po pravilu nastupa sa robom koja
predstavlja najviši domet upotrebne vrijednosti, razlike u stepenu cjenovne konkurentnosti
su značajne. Savremeno svjetsko tržište ima razradena pravila kako se rješavaju razlike u
cijenama u robnoj razmjeni sa svijetom.
1.1. Pojam i značaj carine
Carina je određeni iznos u domaćoj valuti koji vlasnik robe plaća državi prilikom prelaska
robe preko državne granice.
1
Ona predstavlja najstarije i najprihvatljivije sredstavo
spoljnotrgovinske politike. Naziv carina se koristi za vrstu indirektnog poreza koji se
napaćuje u spoljnotrgovinskom prometu. Carine predstavljaju za duže vrijeme
nepromjenjiv instrument spoljnotrgovinske politike. To znači da se carine ne mogu brzo
mijenjati i bez odgovarajuće zakonodavne, u pravilu vremenski duge procedure.
Carine su jedan od najznačajnijih javnih prihoda. Javljaju se u starom Egiptu i starom
Rimu. U Grčkoj se pojavljuju u V. vijeku prije nove ere. U feudalnom periodu carine su
uglavnom bile prisutne u unutrašnjem robnom prometu i ubirale su se kretanjem roba iz
jednog u drugo mjesto. Naplaćivale su se u formi cestarina, mostarina itd.
2
U ovom periodu
carine su imale samo fiskalne a ne ekonomske ciljeve.
U modernom smislu, carina se smatra dažbinom (indirektnim porezom) koji se naplaćuje,
najčešće, na uvoznu robu u vidu određenog iznosa, a po utvrđenim carinskim stopama u
carinskoj tarifi, bilo u cilju zaštite domaće privrede, fiskalnih, socijalnih i drugih razloga.
Kod nekih zemalja postoji i carina koja se naplaćuje na robu koja se izvozi iz zemlje i to
najčešće, iz socijalnih razloga. Na primjer, naplatu ovakve carine u Indiji koja je uvedena
na žitarice i neke druge prehrambene artikle, kako bi se spriječio izvoz istih roba.
3
Na taj
način, omogućava se putem ove carine zadržavanje istih roba na indijskom tržištu, u cilju
prehranjivanja domaćeg stanovništva. Iz tih razloga, ovakve izvozne carine, nazivaju se i
socijalnim carinama.
Savremena carina ima ulogu prije svega da zaštiti domaću proizvodnju i da joj omogući
adekvatniji i uspješniji razvoj. Ovo je iz razloga, što se sa naplatom carine na robu koja se
uvozi u carinsko područje jedne države smanjuje njena pretjerana konkurencija na tržištu
zemlje uvoza. Domaći kupac je motivisan, vrlo često, da se opredjeljuje za kupovinu
domaće robe, pod uslovom da je ista približnog kvaliteta ili čak i malo lošija od inostrane
uvozne robe, na koju je naplaćena carina. Ovo i zbog činjenice, da je domaća roba ne samo
što je jeftinija u odnosu na inostranu, nego i iz razloga što je često za nju obezbijeđen
adekvatniji i brži servis, a nekada i kupovina na kredit.
1
www.hr.wikipedia.org
2
Alijagić M., Klincov R.,
Međunarodna ekonomija,
Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2006., str.
107
3
www.poslovniforum.hr
4
Seminarski rad –carine
Carina pored tog primarnog dejstva, ima i sekundarnu ulogu, tj. da se ne može zanemariti
ni njen fiskalni efekat da ona predstavlja i značajan izvor prihoda država i njenog budžeta.
U ranijim periodima, ovaj je odnos bio obrnut, pa je primarna uloga carina bila fiskalna, a
sekundarna zaštita domaće proizvodnje. To se, međutim, može reći i danas za niz država,
azijskog i afričkog kontinenta, kod kojih su stope u carinskoj tarifi enormno visoke i kreću
se u rasponima od 150% - 300% (primjer, Sudan, Arapska Republika Sirija, Maroko i neke
druge), pa čak i kod nekih država američkog kontinenta (Brazil, Peru, Kolumbija, Bolivija)
gđe uvozne carinske stope prelaze procenat od 100%.
4
Fiskalna komponenta carina ogleda se u prikupljanju prihoda za ostvarenje javnih potreba,
mada je u praksi teško utvrditi šta dominira: ekonomsko-politička ili fiskalna komponenta
carine. U funkciji fiskalnog instrumenta osnovni nedostatak carina sastoji se u nestabilnosti
prihoda. Carinski prihodi su po pravilu zavisni od faktora, koje je često teško utvrditi,
budući da se javljaju kao posljedica primarne ekonomsko - političke funkcije carina, što
direktno utiče na njihove fiskalne efekte.
Pri razmatranju fiskalnog efekta carina, treba imati u vidu, da se carine kao prihod
relativno lagano ubiru i da carinski obveznici pružaju naplati carina relativno mali otpor,
obzirom da se iznos plaćene carine uračunava u cijenu uvezenog proizvoda i da ga carinski
obveznik po pravilu prevaljuje na konačnog potrošača. To se vrši u svim slučajevima
izuzev kada je carinski obveznik istovremeno i krajnji potrošač.
Prema naprijed navedenom, ciljevi uvođenja carina su različiti, ali su najvažniji sljedeći:
5
Fiskalni ciljevi.
Uvođenje carine imaju za cilj da se osiguraju potrebna javna
sredstva državi, odnosno društvenoj zajednici, tj. da se prikupe odgovarajuća
finansijska sredstva državi.
Ekonomski
ciljevi
. Uvođenje carina mogu biti raznovrsni i brojni. Prije svega,
domaća privreda se može štititi carinom, ili samo određena privredna grana od
spoljne konkurencije. Carinom se može povećati cijena uvoznoj robi, potencirati
razvoj određene grane, đelovati na strukturu troškova i raspođelu društvenog
proizvoda investicije i sl. Pri tome, ako je osnovni cilj uvođenje carina osiguranje
potrebnih novčanih sredstava za pokriće državnih tj. javnih rashoda, onda je
primaran fiskalni cilj uvođenja carine. Medutim, ako se carina uvodi zbog zaštite
domaće privrede onda je primaran ekonomski cilj uvođenje carine.
Socijalni ciljevi.
Uvođenje carine ogledaju se u tome da se kroz sniženje carina na
određene proizvode koji su bitni za životni standard određenih socijalnih grupa,
djeluje na pojeftinjenje tj. stimulisanje potrošnje.
Mišljenja finansijskih stručnjaka o mjestu i ulozi carina u ekonomskom i finansijskom
sistemu zemlje u značajnoj mjeri se razlikuju. Jedni ukazuju na negativne karakteristike i
osporavaju carine, dok drugi u carinama vide značajan instrument za realizaciju brojnih
ekonomskih i finansijskih ciljeva.
Oni koji osporavaju carine mišljenja su da:
6
carine ograničavaju razvoj međunarodne trgovine,
carine usporavaju rast produktivnosti rada, razvoj tehnike i tehnologije itd.,
carine vode održavanju visokih troškova proizvodnje,
4
www.poslovniforum.hr
5
Ibid
6
Ibid
5
