Bilans stanja i uspeha
VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ŠABAC
Predmet: Osnovi računovodstva
BILANS STANJA I USPEHA
-Seminarski rad-
Profesor:
Student:
Dr Miroslava Petrevska
Šabac, 2016
SADRŽAJ

2. BILANS STANJA
Bilans stanja predstavlja pregled sredstava i izvora sredstava privrednog subjekta na
određeni dan. Naziv bilans stanja potiče od latinske reči –
bilancio
- vaga sa dva tasa. On
određuje statističku sliku stanja ekonomskih resursa. Njegova struktura sredstava daje sliku
materijalnog stanja, a struktura izvora sredstava daje sliku finansijskog stanja privrednog
subjekta. U sadržinskom smislu bilans stanja obuhvata celokupnu imovinu preduzeća sa jedne
strane i sve obaveze kao i trajni kapital sa druge strane.
Bilans stanja ima dve perspektive koje se nazivaju
aktiva i pasiva
. Aktiva je odraz
aktivne mase. Pasiva je odraz neaktivne mase. Bilans stanja predstavlja vrednost aktive i pasive u
određenom trenutku. Bilans stanja se sastavlja na osnovu stvarnog stanja aktive i pasive,
utvrđenog inventarom. To je tabelarni prikaz sredstava i izvora sredstava određenog preduzeća
na određeni dan. Bilans je dvostruki prikaz jedne iste stvari. Na njegovoj levoj strani, u aktivi,
iskazana su sredstva prema svom sastavu, prema konkretnim oblicima, razvrstanim prema svojoj
funkciji u preduzeću (osnovna i obrtna sredstva). Na njegovoj desnoj strani, pasivi, obuhvaćena
su ista ta sredstva prema načinu pribavljanja, odnosno prema izvorima. Usled toga, leva strana
(aktiva) i desna strane bilansa (pasiva) moraju uvek biti u bilansnoj ravnoteži. Ona se ogleda u
tome što je vrednost svih pozicija na levoj strani iskazanih u aktivi jednaka vrednosti svih
pozicija iskazanih na desnoj strani bilansa u pasivi i osnovna bilansna jednačina može se
prikazati odnosom AKTIVA = PASIVA, što izražava kvantitativnu ravnotežu leve i desne
strane. Ako bilans stanja nije u ravnoteži , on praktično ne postoji.
Najčešće se bilans definiše kao dvostrani tabelarni pregled kojim se grupisano i sumarno,
u vrednosnom izrazu prikazuju sva imovina preduzeća i izvori finansiranja te imovine (izvori
sredstava) u jednom određenom trenutku. Iako u praksi bilans ne mora da ima formu dvostranog
tabelarnog pregleda, prethodna definicija je za didaktičke i školske svrhe veoma zahvalna.
Bilans se sastavlja na osnovu inventara. Inventar je detaljan popis sredstava i izvora
sredstava preduzeća. Inventar je sastavni deo knjigovodstvene evidencije. Nastaje kao rezultat
popisivanja (inventarisanja) svih sredstava i izvora sredstava preduzeća u određenom trenutku.
Početni bilans se sastavlja na osnovu početnog inventara.
Dakle, i inventar i bilans prikazuju
sredstva i izvore sredstava preduzeća na određeni dan, s tim što inventar prikazuje sredstva i
obaveze pojedinačno po količini i vrednosti, dok bilans prikazuje sredstva i izvore sredstava
samo vrednosno, i to grupisano (zbirno).
Bilans stanja može se sačiniti u svakom trenutku. Najčešće se bilansi sastavljaju pri
osnivanju, u toku poslovanja (tekući bilans) i u slučaju likvidacije. Bilans osnivanja se sastavlja
pri osnivanju privrednog društva. Tekući bilansi ili međubilansi su izraz redovnog godišnjeg
poslovanja.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti