SAOBRAĆAJNO OBRAZOVANJE I VASPITANJE
KAŽNJENIH VOZAČA
(Seminarski rad)
Predmet: Upravljanje ponašanjem vozaća u saobraćaju
UVOD
Saobraćajni prekršaji su slučajni događaji koji najčešće nastaju kao posledica nepoštovanja
saobraćajnih propisa učesnika u saobraćaju i predstavljaju ozbiljan problem u sistemu
bezbjednosti saobraćaja. Među učesnicima u saobraćaju najčešći prekršioci su vozači motornih
vozila različitih profila. Njihovo ponašanje је izuzetan društveno opasan, a naučno kompleksan
problem za čije rješavanje јоš uvijek ne postoje adekvatne metode, jer praktična iskustva ukazuju
da se rješavanje ovog problema ne postiže na pravi način primjenom kaznenih mjera zbog
njihovog prevashodno represivnog karaktera. Višebrojna istraživanja su ukazala da kaznena
politika u saobraćaju treba, osim represije, da ima i preventivni karakter, ali i vaspitni uticaj na
kažnjene vozače, kojima treba pružti mogućnost rehabilitacije sa ciljno promjenjenim stavovima
i ponašanjem.
Jedan od funkcionalnih ciljeva sistemskog kažnjavanja vozača u saobraćaju je da se vozači, којi
nepoštuju propise iz oblasti Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima kategorišu
kao nebezbjedni vozači ili agresivni i da se u postupanju sa takvim vozačima primjene metode
unapređenja njihovog ponašanja. Zbog toga je danas aktuelan problem „PROMJENE
STAVOVA“ unapređenja ponašanja vozača i determinisanje metoda saobraćajnog obrazovanja i
revaspitanja kažnjenih vozača. Jedan broj vozača često pravi prekršaje u saobraćaju. Uzroci
prekršaja sigurno su različiti. Detaljne analize saobraćajnih prekršaja mogu korisno poslužiti za
selekciju vozača kojima je potrebno dopunsko saobraćajno obrazovanje, kao i za preduzimanje
drugih mjera u saobraćaju. Prije sprovođenja programa za promjenu stavova vozača neophodno
je analizirati prekršaje koje prave vozači, ali i uzroke zbog kojih vozači prave prekršaje. Nakon
toga, cilj je stručno izdvojiti grupe vozača koji učestvuju u saobraćaju sa različitim uspijehom,
odnosno sa različitim brojem učinjenih prekršaja. Na izdvojene grupe vozača potrebno je
djelovati različitim i odgovarajućim akcijama u cilju promjene stavova vozača.
NAČINI POBOLJŠANJA PONAŠANJA VOZAČA
2
3. djelovati na vozače koji često prave teške saobraćajne prekršaje pružanjem stručne pomooći u
cilju shvatanja rizika u saobraćaju, razvijanja znanja, stavova i promjene ponašanja ka
bezbjednom učešću u saobraćaju.
Za realizaciju ovih ciljeva neophodno je:
- sistemom kaznenih bodova, koji upravo ima najviše uticaja na ovu grupu vozača, kroz različite
seminare, razgovore, oduzimanje vozačke dozvole, kurseve, ponavljanje testova I druge aukcije
djelovati na poboljšanje vozača,
- sistemom osiguranja urediti visoke premije osiguranja za ovu grupu vozača u cilju
destimulisanja nebezbjednog ponašanja.
4. uočiti i stručno izdvojiti jako malu grupu vozača koji često prave teške prekršaje i te vozače
koji nemaju namjeru da promjene stavove i ponašanja isključiti iz saobraćaja.
ZoOBS [12] , kojim je propisano preuređenje i unapređenje bezbjednosti saobraćaja, a u skladu
sa propisima i standardima zemalja EU, takođe predstavlja akciju BiH usmjerenu ka unapređenju
bezbjednosti saobraćaja i poboljšanju ponašanja vozača između ostalog. Sprovođenje programa
za poboljšanje ponašanja vozača dalo bi očekivane pozitivne rezultate, te je neophodno
analizirati prekršaje koje vozači prave i uzroke zbog kojih vozači prave prekršaje, a zatim
stručno izdvojiti grupe vozača koji sa različitim uspjehom učestvuju u saobraćaju i na njih
djelovati različitim akcijama.
Da bi program za poboljšanje ponašanja vozača uopšte funkcionisao, neophodno je da se ostvare
sledeće pretpostavke:
- promjeni smisao vozačke dozvole,
- uspostavi odgovarajuća organizacije poslova,
- stručno planira sistem prinude,
- stručno planira i vodi dugotrajna kampanje,
- zakonska podrška postupcima za unapređenje ponašanja vozača,
- sistem kaznenih bodova,
- dobra i ažurna baze podataka i
- podrška državnih organa.
4
