Informacioni sistemi

Informacioni sistemi

Informacionom sistemu mozemo pristupiti sa 2 aspekta- 1.Fazno{linearni pristup}, 2.Prototipski

LINEARNI PRISTUP
1. Klasichni razvoj- mi ovdje razvijamo IS od prve, pochetne faze, kada zavrshimo prvu, prelazimo na drugu, I sve tako do poslednje faze, I ne mozhemo preci na neku drugu fazu u koliko nismo preshli sve predhodne.Veliki nedostatak klasichnog pristupa je taj u koliko se javi neka greshka, mi moramo proci kroz sve faze da bi nashli tu greshku, a to mozhe zahtjevati dosta vremena , novca.Da bi se rijeshio taj problem napravljen je drugi pristup- 2. Pseudostrukturni razvoj – ovdje u koliko se javi greshka mi mozhemo pogledati da li se ona nalazi u predhodnoj fazi ili nekoj od predhodnih, a u koliko je ni tako ne mozhemo naci, idemo iz pochetka, od pochetne faze, I trazhimo.Postoji I treci pristup – 3. V model razvoja IS-ma – I on predstavlja razvoj IS-ma fazno, ali na kraju svake faze vrshimo testiranje, ako da smanjujemo moguscnost pojavljivanja greshke u narednoj fazi, samim tim shot smo svaku vec testirali. Opet to ne mora znachiti 100% da se greshka nece pojaviti, do toga uvijek mozhe doci.
Svi procesi su na chekanje, dok se ne prodje kroz sve faze, I to mozhe da traje vrlo dugo, I da bude jako skupo.
Moramo imati 5 glavnih faza – 1.Planiranje 2.Analiza 3.Dizajn 4.Implementacija 5.Odrzhavanje

1.PLANIRANJE
Ovdje planiramo kako ce izgledati nas IS u skladu sa ciljevima, misijom, vizijom, finansijskim sredstvima, kadrovima, okruzhenjem… Neki smatraju da planiranje ne bi trebalo da postoji kao faza, jer mi mozhemo napraviti plan, ali u narednih 15 godina mozhe se promjeniti toliko toga da stvari ne budu u skladu sa nashim planom.Oni koji podrzhavaju plan kao fazu govori da nam je plan potreban kako bi osvarili nashe ciljeve u buducnosti, I napraviti plan kako ce se IS ponashati kada dodje do promjena.
Taj plan je dio strateshkog plana preduzeca.

2.ANALIZIRANJE
1.Moramo analizirati nash poslovni sistem,tj. Preduzece, da identifikujemo shta je to u preduzecu shto mora da radi pod IS-om, koja su to podruchja, organizacione jedinice, procesi u okviru org. jed., instrukcije…
2.Moramo izvrshiti I analizu postojeceg IS-ma, koji ce da identifikuje sve prednosti I nedostatke IS-,a, da bi smo znali shta da se ochekuje od novog IS-ma, na koje stvari da se fokusiramo.
3.Moramo izvrshiti I analizu korisnichkih zahtjeva(popis, formulacija, ocjena, I odabir svih korisnichkih zahtjeva).
U analizi uchestvujemo mi , ekonomisti I izvrshavamo je uz pomoc dijagrama. Tu nam treba dijagram za dekompoziciju procesa koji ce nam pokazati koji su ti procesi koji postoje u svim sektorima, koji su to podprocesi koji postoje u svakom procesu, da pokazhu vezu izmedju procesa, I koji proces prenosi neke nasledne osobina na drugi.Za ovu dekompoziciju najcheshce se koristi dijagram stabla.
Druga kategorija dijagrama koja se ovdje koristi su dijagrami za modelovanje podataka (IR dijagrami) koji nam sluzhe da prikazhemo povezanost svih entiteta, tj. Za prikaz svih podataka koji cerkulishu kroz nash poslovni sistem, da pokazhu kakva je komunikacija izmedju tih podataka.
Treca kategorija dijagrama su dijagrami tokova podataka, koji pokazuju sve tokove, dokumenta izmedju procesa.
Pored ovih dijagrama koriste se I dij. Balona, kruzhica koji pokazuju povezanost atributa nekog elementa.
Identifikacija korisnichkih zahtjeva se odvija u 4 koraka-
1.Razgovaramo sa korisnikom, otkrivamo njegove zahtjeve, formulishemo ih, I pojmovno obrazlozhimo.
2. U koliko imamo ogroman broj zahtjeva to moramo nekako sistematizovati, razgranichiti po pojedinim obrazcima(zahtjevi vezani za marketing, finansije…)