Programi pomoći budućim zemljama članicama EU i pristupni fondovi

UVOD

Cilj našeg seminarskog rada je da približi i pojasni kako funkcioniše program pružanja pomoći budućim zemljama članicama te fondovi EU. Kako bi to bilo lakše shvatiti potrebno je objasniti i djelovanje EU kao institucije te njene osnovne ciljeve. Većini je vrlo dobro poznato da je osnovni cilj osnivanja EU jačanje njenih zemalja članica u ekonomskom smislu te poticanje boljih međunarodnih odnosa naročito na teritoriji Evrope. Evropsko partnerstvo jedan je od instrumenata procesa stabilizacije i pridruživanja i služi kao svojevrsna kontrolna lista (checklista) prema kojoj se mjeri napredak zemalja zapadnog Balkana – potencijalnih kandidata u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Kako bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju EU kao cjeline bitna je što efikasnija konvergencija s postojećim zemljama članicama. Stoga je uspješno vođenje i upravljanje finansijskim sredstvima iz procesa pridruživanja nužno. Predmet su istraživanja ovog rada načini na koje se dolazi do sredstava predpristupnih fondova, na koji način i u kojoj ih je mjeri, kakva su iskustva prijašnjih zemalja koje su bile u statusu kandidata za ulazak u EU te koja prava i obveze očekuju zemlje kandidate u finansijskom smislu nakon što postanu punopravne članice.
Pretpristupni fondovi namijenjeni su pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU u političkim, gospodarskim i institucionalnim reformama potrebnim za ulazak u EU, kao i u pripremi zemlje kandidatkinje za učinkovitu provedbu i upravljanje Kohezijskom politikom EU. U pripremi zemlje kandidatkinje za programiranje, provedbu i upravljanje Strukturnim i Kohezijskim fondovima. U njima sudjeluju i zemlje potencijalne kandidatkinje dok ostalim slabije razvijenim zemljama (npr. uključenim u Politiku za susjedstvo) EU namjenjuje razvojnu pomoć.
Pretpristupna pomoć unutar pet komponenti IPA-e usmjeriti će se na sljedeće:
Komponenta Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija pomoći će financiranjem mjera izgradnje kapaciteta i institucija, u različitim područjima kao što su jačanje demokratskih institucija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i prava manjina, reforma javne uprave, ekonomska reforma, te razvoj civilnog društva.
Komponenta Prekogranična suradnja potpomagati će u prekograničnoj, transnacionalnoj i regionalnoj suradnji sa zemljama članicama EU i onima koje nisu članice. Pomoć unutar ove komponente imati će za cilj promicati dobre međususjedske odnose poticati održivi razvoj.
Komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala imaju za cilj potpomagati u političkom razvoju kao i u pripremama za uvođenje i provedbu Kohezijske politike zajednice, osobito vezano uz Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fonda te Europski socijalni fond.
Komponenta Ruralni razvitak ima za cilj potpomagati održivu prilagodbu poljoprivrednog sektora i ruralnih područja. Ona će također pripremiti buduće zemlje članice za provođenje pravne stečevine EU (acquis communautaire) vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku i uz to vezane politike.
Aktivnosti koje treba poduzeti unutar pet komponenti biti će pobliže koordinirane i biti će međusobno usklađene do najveće moguće mjere. Mjere izgradnje institucija komponente I mogu se u tom smislu staviti na raspolaganje kako bi potpomogli uvođenje i rezultate koji se trebaju postići unutar ostale četiri komponente. Bliska suradnja i koordinacija će se tražiti i od ostalih donatora.