Obrazovanje kao komponenta karijernog vođenja i savetovanja u tranzicionim periodima profesionalnog razvoja odraslih
Objavio minche90 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Psihologija
Objavio Mihana 18. oktobar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Kao što se raspoloženja i emocije manifestiraju u ponašanju, tako se njihov utjecaj odražava i na kognitivne procese, među kojima je dugoročno pamćenje dosad plijenilo najveću pozornost istraživača. Pamćenje je važno ne samo kao fenomen po sebi, već kao komponenta praktički svih procesa mišljenja: percepcija, socijalno prosuđivanje, rješavanje problema – svi ovise o dozivu i korištenju pohranjenih informacija. Iz toga slijedi da ako emocije utječu na kodiranje, konsolidaciju i/ili doziv informacija iz pamćenja, te zaboravljanje, time utječu na ogroman dijapazon mentalnih procesa (Haviland-Jones i Lewis, 2000).
Postoji mnogo načina na koje emocije mogu utjecati na pamćenje, a najpoznatiji fenomeni su:
a) ovisnost o emocionalnom stanju ili «state dependent memory» – odnosi se na pojavu da je dosjećanje bolje kad se nađemo u istom emocionalnom stanju kao i kad smo materijal učili, s tim da pritom nije bitno o kojem se afektivnom svojstvu radi (Zarevski, 2002).
Ucros (1989; prema Eysenck i Keane, 2000) je pregledao rezultate 40 objavljenih istraživanja ovog fenomena i pokazalo se da on nije jako izražen, već da postoji umjerena tendencija boljeg pamćenja materijala kad se raspoloženje pri učenju poklapa s onim pri dosjećanju, i da su efekti općenito jači kad su ispitanici u pozitivnom raspoloženju i kad se ljudi nastoje sjetiti osobnih događaja, za razliku od materijala kojem nedostaje osobni značaj.
b) podudarnost raspoloženja ili «mood congruity»- dosjećanje je najuspješnije kad se emocionalna obojenost materijala koji se uči sukladna sa raspoloženjem ispitanika u vrijeme učenja.
Tipična eksperimentalna procedura sastoji se u induciranju određenog raspoloženja, nakon čega slijedi učenje liste riječi ili čitanje priče koja ima emocionalno obojen sadržaj (Eysenck i Keane, 2000). Nakon što se raspoloženja ispitanika vrati u normalu podvrgava ih se testu dosjećanja riječi s liste ili sadržaja priče.
Bower i sur. (1981; prema Eysenck i Keane, 2000) rabili su takav nacrt u istraživanju podudarnosti raspoloženja. Ispitanici su hipnozom inducirani u tužno ili sretno raspoloženje, a zatim su čitali priču o dva studenta, Jacku i Andreu. Jack je opisan kao vrlo depresivan i bezvoljan, zbog problema u akademskom životu, s djevojkom i u igranju tenisa, dok je Andre vrlo sretan , zato što mu se život odvija po planu u svim navedenim područjima. Ispitanici su se više identificirali sa likom čije se raspoloženje podudaralo s vlastitim, te su se zapamtili više informacija vezanih uz taj lik.
c) podudarnost mišljenja ili «thought congruity» – ova pojava se može istraživati na više načina od kojih su dva najčešća. Prvi način je da se ispitanicima prezentira lista riječi sastavljenja od ugodnih i neugodnih riječi, zatim prolaze kroz postupke indukcije raspoloženja, a nakon toga ih se testira za dosjećanje. Pretpostavka je da će se ispitanici uspješnije dosjećati ugodnih riječi ako su prošli indukciju u pozitivno raspoloženje, i obrnuto – indukcija u negativno raspoloženje rezultirat će boljim dosjećanjem neugodnih riječi.
Druga metoda je da se ispitanike zatraži da se dosjete autobiografskih sjećanja nakon što su prošli postupak indukcije raspoloženja, s tim da se pretpostavlja da će pozitivna raspoloženja dovesti do većeg broja pozitivnih sjećanja, a negativna do većeg broja negativnih sjećanja (Eysenck i Keane, 2000).
Clark i Teasdale (1982; prema Eysenck i Keane, 2000) testirali su tom metodom depresivne pacijente u dva navrata, od kojih je u jednom dubina depresije bila veća nego u drugom, te je dobiveno više nesretnih sjećanja u situaciji izraženije depresije.
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.