Inflacioni mehanizmi i ekonomski rast
VISOKA TEHNOLOŠKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ŠABAC
SEMINARSKI RAD IZ EKONOMIKE
TEMA:
INFLACIONI MEHANIZMI I EKONOMSKI RAST
Mentor:
Student:
Dr Miroslava Petrevska
Mina Maletić, 5-10/2011
Dragana Ilić, 5-5/2011
Šabac, 2012.
SADRŽAJ
Uvod...............................................................................................3
Pojam, poreklo i razvoj inflacije.........................................................3
Vrste inflacije......................................................................................7
Uzroci inflacije....................................................................................8
Borba protiv inflacije...........................................................................8
Posledice inflacije............................................. .................................9
Ekonomski rast...................................................................................13
Ekonomske slobode i ekonomski rast................................................15
Zaključak............................................................................................18
Literatura............................................................................................19
2

Inflacione pojave su bile često vezane za pojave velikih ratova, jer u tim
situacijama dolazi do nestašice roba i snažnog rasta cena, a sve to usled preterane
emisije novca za finansiranje ratova.
„Jedan nepoznati pisac sa američkog juga opisao je inflaciju za vreme
Građanskog rata u Americi, u periodu od 1861. do 1865.godine, na način koji se često
citira u anglo-američkoj literaturi:“Nekada smo odlazili u dućan sa novcem u džepu, a
vraćali se sa korpom punom namirnica. Sada odlazimo sa korpom punom novca, a
vraćamo se sa namirnicama koje mogu da stanu u džep. Svega je nestalo – sem
novca. Cene su haotične, a privreda je dezorganizovana. Ručak koji je obično stajao
koliko i ulaznice za operu, sada košta dvadeset puta više. Posao često stagnira, jer
niko ne zna koliko da naplati. Posledica je da svako naginje nagomilavanju „stvari“ i
gleda da se otarasi „rđavog“ papirnog novca koji istiskuje „dobar“ metalni novac iz
cirkulacije. Rezultat: delimičan prelaz na trampu sa svim njenim nezgodama.“
Inflacija je naročito izražena u XX veku, a naročito za vreme i posle Prvog
svetskog rata kada mnoge zemlje prelaze na papirnu valutu. Iz tog razloga dolazimo
do zaključka da je osnov za inflaciju napuštanje zlatnog novca. Mada je inflacija
karakteristična za zemlje u ratu ona se javlja i u doba priprema za rat i posle ratova i
to na obe strane: i u zemljama pobednika i u zemljama poraženih.
Tokovi modernih inflacija su daleko složeniji, a uzroci dublji i raznovrsniji. Sami
izučavaoci inflacije daju svoje definicije svaki za sebe. Jedna od najstarijih definicija
koje se pominju glasi:
suviše novca juri premalo roba.
Najrasprostranjenije
definicije inflacije su one koje ističu da ona predstavlja stalni rast opšteg nivoa cena.
Povećanje cena može, u principu nastati usled povećanja efikasnosti novca ili usled
smanjenja ponude roba. Povećanje opticaja novca je najčešći uzrok inflacije u sistemu
papirnog važenja. Tu je uzročnik sama država koja u cilju pokrivanja svojih rashoda
izdaje papirni novac i zadužuje se kod Centralne banke. Povećanom količinom novca
država kupuje razne proizvode i usluge na tržištu i time dvostruko negativno deluje:
-
povećava opticaj i
-
smanjuje robne fondove.
Prema nemačkom istraživaču inflacije iz 1923.godine Kurtu Singeru, inflacija se
manifestuje u znatnom povećanju nivoa cena, koji nastaje usled naglog povećanja
novčane mase što je praćeno povećanjem bankarskih kredita. Naš ekonomski
stručnjak M. Vučković nasuprot tome tvrdi da inflacija može nastati i bez povećanja
novčanog volumena. „Ako paralelno sa povećanjem novčane mase raste i proizvodnja
i količina roba na tržištu, onda nema mesta zaključku da će nastupiti inflacija.“
Prof. Dr Miloš Simović,“Monetarne i javne finansije“, Ekonomski fakultet – Priština, 2000.godine
Prof. Dr Miloš Simović,“Monetarne i javne finansije“, Ekonomski fakultet – Priština, 2000.godine
4
Novija shvatanja inflacije baziraju se na čitavom lancu stanja i procesa u oblasti
tražnje, investicije, kupovnoj snazi ... Inflacija može da se ne ispolji povećanjem cena
roba, naročito ako država primenjuje administrativne mere, kao što su maksimiranje
cena, zavođenje racionalnog snabdevanja po propisanim cenama i sl. U takvim
uslovima doći će do oskudice u robi, što je proizvod smanjenja zaliha roba u trgovini,
na crnoj berzi i drugim špekulacijama. Takva forma inflacije naziva se inflacijom
novčane tražnje.
Od svih shvatanja inflacije, teorija inflacije novčane tražnje najviše zadovoljava,
jer daje najšire tumačenje suštine inflacije. Iako se inflacija manifestuje u porastu
cena, ipak se u startu ne može prihvatiti teorija inflacije cena jer postoje inflacije i bez
povišenja opšteg nivoa cena.
Slika 1.
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti