Memorija racunara

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

PRAVNE NAUKE

BANJA LUKA

MEMORIJA RAČUNARA

(seminarski rad iz predmeta Pravna informatika)

Radila: Mentor:

Aleksandra Bajić, VII-58/12 Prof. dr Mladen Radivojević

_____________________________________________________________________________

U Banjoj Luci, 2012. godine

SADRŽAJ

SADRŽAJ........................................................................................................................................2

UVOD……………………………………………………………………………………………..3

1. MEMORIJE RAČUNARA……………………………………………………………………..4
2. RAM MEMORIJA……………………………………………………………………………..5
3. ROM MEMORIJA……………………………………………………………………………..6
4. PRIMARNA MEMORIJA……………………………………………………………………..7
5. SPOLJNA (SEKUNDARNA) MEMORIJA…………………………………………………...8

5.1 HARD DISK (tvrdi disk)…………………………………………………………….9
5.2. KOMPAKT DISK …………………………………………………………………10
5.3. DVD (optički disk)…………………………………………………………………11
5.4. FLOPPY disk (disketa)……………………………………………………………..13
5.5. MAGNETNA TRAKA……………………………………………………………..13

6. USB flash drajveri……………………………………………………………………………..14
7. ARHITEKTURA U RAČUNARSTVU………………………………………………………15

ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………16

LITERATURA…………………………………………………………………………………..17

UVOD

[2]

Memorije predstavljaju resurse u koje se smještaju i čuvaju podaci. Ovdje ćemo

predstaviti ROM (eng. Read Only Memory) ili memorija samo sa mogućnošću čitanja i RAM
(eng. Random Access Memory), odnosno memorija sa mogućnošću čitanja i pisanja ili
operativna memorija. RAM memorija privremeno smješta programe dok oni rade i čuva podatke
koji se koriste od strane tih programa. Kada isključite vaš računar ili kada se desi prekid
napajanja, sve što je smješteno u RAM-u je nepovratno izgubljeno, osim ako to niste sačuvali na
hard disku. Zbog promjenljive prirode RAM-a, mnogi korisnici računara su razvili naviku da
često čuvaju (snimaju) ono što rade. RAM čipovi mogu da budu fizički integrisani u matičnu
ploču u nekoliko oblika, o kojih izdvajamo SIMM (eng. Single In-Line Memory Module) i
DIMM (eng. Dual In-Line Memory Module).

SIMM-ovi imaju 72 pina ili kontakta, dok DIMM-ovi imaju 168 pinova i oni su danas

facto

standard u Pentium baziranim sistemima. Još jedna korisna osobina jeste tzv. Paritet

memorije, što u prevodu znači da imaju mogućnost detekcije greške kada računar automatski
prekida sa radom. Memorija sa paritetom je skuplja od memorije bez pariteta, ali je sistem
daleko pouzdaniji.

Brzina memorije, kao bitna osobina, kreće se od nekoliko destenina MHz, pa do preko

nekoliko stotina MHz i pravilo je, što je brža memorija to je i sistem brži. Međutim, vrsta
meorije koja se nalazi u sistemu zavisi od toga koji tip memorije sistematska ploča podržava.
Dogradnja memorije sistemu je jedna od najkorisnijih nadogradnji koju možete da uradite i jedna
od najjeftinijih, naročito ako se razmotre povećane mogućnosti Windows baziranih sistema. U
nekim slučajevima, dupliranje memorije može praktično da dvostruko poveća brzinu računara.

Sl. 1.1. RAM memorija

Marinković Tomislav, Todorović Dejan,

Računarski priručnik

, Banja Luka, 2003. godina, str. 21

[4]

Što se tiče ROM meorije, o njoj se može reći da služi za čuvanje podataka koji se

vremenski ne mijenjaju i u nju se ne mogu upisivati nikakvi drugi podaci, osim onih koji se
nalaze još od trenutka kada je čip proizveden (osnovni, matični podaci neophodni za pokretanje i
rad računara). Za razliku od RAM-a podaci u ROM-u ostaju i kada se računar isključi.

Sl. 1.2. ROM memorija

(tipičan primjer ROM čipa)

2. RAM MEMORIJA

Pod terminom „RAM“ se često smatraju memorije koje gube sadržaj po prestanku napajanja

(npr. nasuprot ROM memorijama), ali to nije neophodno jer skraćenica „RAM“ jedino označava
slobodu u redosledu pristupa.

RAM je kroz istoriju bio izrađivan na razne načine (bez posebnog redoslijeda):



mehanički (poluge, zupčanici, itd)



elektro-mehanički (

relejni

)