Sadržaj
Uvod
Razvoj novca kroz historiju
Uticaj novca na privredu
Zaključak
SAŽETAK
Cilj ovog rada je upoznati se sa pojavom koja obuhvata novac, njegovim funkcijama te
kakav se novac razvijao tokom historije. Znanost o novcu se odnosi na pojavu određenih
prirodnih karakteristika sa funkcijom koja je svoju suštinu zadržala od samog nastanka, pa sve
do danas. Ipak, svaki oblik novca nešto nam govori o određenom geografskom području i
vremenu u kojem se nalazi. Kako se novac razvijao, razvijale su se i njegove funkcije,
sukladno zahtjevima privrede u kojem se novac nalazio. Zahvaljujući novcu, historičari mogu
razabrati kakvo je stanje u toj privredi bilo, je li bilo obilja ili oskudice, sreće ili brige za
ljude, te uzroke i posljedice koje se vežu uz to. Prilikom izrade diplomskog rada korištena je
stručna literatura i internetske stranice.
1. UVOD
U mnogim diskusijama i dokumentima koji se odnose na novac, ekonomisti
pokušavaju dati jedinstvena definicija novca. Međutim, novac se ne može definisati
jedinstveno jer on jeste ona nema ekonomski značaj, ali je društveni fenomen takođe došao do
određenog stepena društveni razvoj, a istovremeno je stvoren kulturni fenomen za određena
ljudska bića potreban. Sve dok razvoj novca u istoriji ne nastane zbog potrebe da se nađe
praktičniji i jednostavniji način prometa i plaćanja. Novac se razvio tokom svoje historije
razvijao kroz više oblika, kao što su novac, kovanice, papirni novac, depozitni novac i u
današnje vrijeme se postepeno uvodi elektronski novac. Svaka od ovih vrsta novca je
uslovljena političkim, društvenim, moralnim i društvenim događajima u određenim
historijskim periodim u kojem je nastao. Razvoj kovanoga novca trajao je od 7. st. pr. Kr.,
kada se pojavljuju prvi oblici kovanog novca,
1
pa do 3000 g. pr. Kr., kada se pojavljuju
potvrde izdane od strane hramova koje se smatraju početcima papirnoga novca.
2
Kroz ovaj završni rad pokušat ću objasniti važnost novca, njegov historijski razvoj kao
i razvoj novčanih oblika i monetranih sistema. Stručnjacima ekonomskog i drugih područja
često se postavlja pitanje što je zapravo novac. Novac se najčešće definira kao zakonito
sredstvo plaćanja, odnosno ono što se prima i daje tokom kupovine ili prodaje robe, usluge ili
nečega drugog, novac je društvena pojava koja je nastala na određenom stepenu društvenog
razvoja. Međutim, novac je i kulturna pojava nastala iz određenih čovjekovih potreba. Završni
rad je podijeljen na dva dijela u kojima sam kronološki pokušala objasniti pojavu novca kao
sredstva razmjene te njegove pojavne oblike, od trampe preko kovanoga i papirnoga novca
sve do depozitnoga novca, ali i novčane sustave koji su nastali na temelju njih.
1
Hrvatska narodna banka, Prvi novac-Povijest hrvatskog novca,
http://old.hnb.hr/novcan/povijest/h-
nastavak-3.htm
2
E-knjiga: Cheng,L. (2003.) Banking in modern China: Entrepreneurs, Professional Managers, and the
Development of Chinese Banks, 1897-1937, Cambridge University Press, str.160., dostupno na:
http://bit.ly/1KsRugR
Pri toj naturalnoj razmjeni (trampa) tj R1-R2 (zamjena jedne robe za drugu) javljale su se
poteškoće:
Sve teže je bilo pronaći oc+sobu koja je s jedne strane imala proizvod koji mi
potražujemo, a s druge strane da ta osoba traži baš ono što mi nudimo(„double
coincidence of wants“)
Dolazi do stvaranja velikog broja odnosa među samim proizvodima koji su se
razmjenjivali tj. teško je bilo odrediti vrijednost robe
Javljaju se veliki troškovi poteškoća velikog broja odnosa među proizvodima (riba za
đito, riba za krzno, riba za medvjeđu šapu....)
Važno je razlikovati upotrebnu vrijednost robe kao sposoobnost neke stvari da svojim
fizičkim, hemijskim, estetskim ili nekim drugim svojstvima zadovoljava određene ljudske
potrebe, od promjene vrijednosti robe koja ukazuje na pojavni oblik vrijednosti robe koja se
iskazuje u procesu razmjene kao odnos upotrebnih vrijednosti jedne vrste prema upotrebnoj
vrijednosti druge robe.
Događalo se da su jednu robu „voljeli“ više tj. imala je bolju upotrebu, ali ne samo
zbog tog nego i zbog činjenice da ju je bilo lakše zamijeniti za onu robu koju želimo. Znači da
se tražila roba visoke prometne vrijednosti i tako je zapravo došlo do jedne robe koja se
izdvojila i postala opći ekvivalent. Ali to još nije novac! U početku se opći ekvivalent (novac)
pojavljuje kao različita roba ovisno o kraju gdje se koristio.
Papirni novac je u početku imao potpuno pokriće u zlatu, međutim, od I svjetskog rata,
a posebno poslije Velike ekonomske krize iz 1929. godine
3
, mnoge države napuštaju koncept
pokrića papirnog novca u zlatu, tako da danas u svijetskoj trgovini, ni u jednoj zemlji ne
postoji konvertibilnost novca u zlatu.
3
Velika kriza
(poznata još kao
Velika depresija
) je globalni ekonomski krah koje je počeo 1928. god. i trajao
1939. god. Počela je u SAD padom berze 29. oktobra 1929. god. Rezultovala drastičnim padom autputa,
dramatičnim rastom nezaposlenosti i akutnom deflacijom
Oblici novca su:
1) Naturalni (robni) novac
2) Metalni (kovani) novac
3) Novčanice (surogati novca)
-
certifikati
-
banknote
-
papirni novac
4) Žiralni (depozitni) novac
2.2. Naturanli (robni) novac
Prije pojave novca, kakvoga mi danas poznajemo, koristila se naturalna razmjena,
odnosno razmjena robe za robu. Prvi primitivni oblici novca nastali su istovremeno na više
mjesta jer je razvoj različitih civilizacija tekao usporedno. Zbog nerazvijene društvene podjele
rada, razmjena dobara bila je neredoviti proces, prvenstveno zbog toga što se vrijednost jedne
robe izražavala kroz vrijednost druge robe, što nazivamo pojedinačnim, odnosno prostim
oblikom vrijednosti
4
. Razvojem društvene podjele rada razmjena postaje redovitija nego prije
zbog sve veće potrebe za robom drugih, pa se takav oblik vrijednosti naziva razvijeni, no kao
i u prethodnom obliku, ovdje se još uvijek radi o naturalnoj razmjeni. U trenutku kada su ljudi
proizveli više od onoga što im je bilo potrebno, tj. pojavom viška vrijednosti, pojavljuje se
prvi oblik trgovine, a s time i prvi oblik novca, tj. roba. Teoriju o nastanku novca potvrđuje i
sam latinski naziv za novac pecunia, koji označava bogatstvo. Pecus, korijen riječi pecunia,
znači stoka, a ona se koristila kao jedan od primitivnih oblika plaćanja.
5
4
Dvornik, I.(1980.), Novac i novčana politika, Rijeka, Liburnija; Zagreb, Školska knjiga, str. 7.
5
Hrvatska narodna banka, Prvi novac-Povijest hrvatskog novca,
http://old.hnb.hr/novcan/povijest/h-
nastavak-3.htm
