Eevidencija blagajničkog poslovanja

Uvod

Knjigovdstvo, kao osnovni oblik evidencije u preduzeću treba između ostalog da pruža informacije o stanju i svim promjenama stanja sredstava preduzeća. Sredstva se u preduzeću javljaju u obliku stvari ( materijalnom obliku ), zatim u obliku prava
( nematerijalni oblik sredstava ) i u obliku novca.

Zajedničko za sve oblike sredstava je da imaju svoju vrijednost koja se izražava novcem. Knjigovodstveni podaci o sredstvima obavezno se izražavaju novčanim pokazateljima. Kada je riječ o sredstvima u materijalnom obliku knjigovodstvo treba da pored vrijednosnih pruža i naturalne ( količinske ) podatke. Navedene podatke o sredstvima pruža finansijsko knjigovodstvo preduzeća ( sintetička evidencija sredstava ) i odgovarajuća analitička knjigovodstva.

Da bi moglo normalno obavljati svakodnevde poslovne aktivnosti preduzeće mora da raspolaže novčanim sredstvima. To su najlikvidnija sredstva jer se u svakom trenutku mogu pretvoriti u bilo koji drugi oblik sredstava. Najveći dio obrtnih novčanih sredstava nalazi se na računu kod banke u obliku depozita po viđenju. To su bezgotovinska novčana sredstva a plaćanje ovim sredstvima se obavlja izdavanjem naloga banci za njihov prenos sa računa dužnika na račun povjerioca.
Međutim, svakodnevne manje isplate i naplate obavljaju se u preduzeću gotovim novcem
( novčanice i kovani novac ). Za gotovinske naplate i isplate u preduzeću se organizuje blagajničko poslovanje.

Blagajničko poslovanje obuhvata primanje, čuvanje i izdavanje gotovog novca odnosno promet gotovine. Preduzeća drže samo manji deo gotovine u svojoj kasi a ostatak drže u bankama. Propisi o blagajničkom poslovanju ograničavaju isplate u gotovini do određenog propisanog iznosa. Izuzetak čine isplate u gotovom za zarade radnika i lična primanja, za dnevnice i putne troškove.

 
Pojam i vrste blagajne

Blagajna predstavlja posebno mjesto ili odjeljenje u peduzeću preko koga se obavljaju uplate i isplate gotovog novca. Za čuvanje novca u blagajni koristi se specijalizovana kasa sa sigurnosnim bravama. Za otključavanje kase koriste se dva različita ključa. Lica kojima su povjereni ključevi nazivaju se saključari. Jedan od tih lica je blagajnik. Korišćenjem različitih ključeva postiže se sigurnost rukovanja gotovim novcem.

Sve uplate i isplate gotovog novca kao i evidencija koja se u vezi sa tim vodi predstavljaju blagajničko poslovanje. Lice koje obavlja blagajničke poslove naziva se blagajnik. Dužnost blagajnika povjerava se odgovornom, savesnom i stručnom licu koje je u stanju da odgovorno, pošteno i stručno upravlja gotovim novcem. Pored toga što je odgovoran i stručan blagajnik treba da bude vešt u brojanju novca, miran pouzdan i ljubazan u ophođenju sa strankama.

U većim preduzećima, kao i preduzećima sa većim gotovinskim prometom, može da se formira nekoliko blagajni. U tom slučaju postoji glavna i pomoćne blagajne. Preko glavne blagajne obavlja se cjelokupan promet gotovine ( čekovima, mjenicama, priznanicama itd. ). Pomoćne blagajne imaju zadatak da rasterete glavnu blagajnu na taj način što preuzimaju određenu vrstu uplata i u utvrđenim vremenskim razmacima podnose obračun svojih isplata. Pomoćne blagajne u slučaju nedostatka dobijaju novac od glavne blagaje a viškove novca uplaćuju u glavnu blagajnu.