Finansijska tržišta i institucije

Finansijski sistem
On čini ukupnost ponude i potražnje novčanih sredstava, finansijskih instrumenata, raznih finanijskih institucija i tokova kretanja novčanih sredstava i finansijskih tehnika, koji integrisani pravnom regulativom omogućuju trgovinu novcem i kapitalom određujući cijene finansijskih proizvoda, odnosno kamatne stope i očekivanja u budućnosti.
Elementi finansijskog sistema: finansijska tržišta, učesnici (institucije ) u fin. tržištima, finansijski instrumenti odnosno finansijska aktiva. Da bi finansijski sistem bio efikasan u plasiranju sredstava ispunjava: konkretno utvrđivanje cijene, minimalne troškove transakcija, integrisani finansijski sistem. Nestabilnosti kojima je podložan finansijski sistem: panika u bankarstvu, berzanski krah, nestabilnost cijena.
 

Pojam finansijskog tržišta
Finansijska tržišta su osnovni element finansijskog sistema. U širem smislu to je zbir svih transakcija i ne predstavlja neke specifične i nedostupne oblike trgovanja finansijskim instrumentima. U užem smislu, podrazumjeva organizovano tržište kao način trgovanja finansijskim instrumentima, odnosno organizovano sučeljavanje ponude i potražnje za finansijskim instrumentima na određenom mjestu na kome se uz poštivanje pravila trgovine organizovano formira cijena finansijskih instrumenata. Nerazvijena tržišta su uglavnom banke i depozitno-kreditne organizacije,a razvijena su brojni finansijski instrumenti, institucije, složeni finansijski tokovi i razvijene finansijske tehnike.
 

Razlike finansijskog tržišta i finansijskog sistema?
U užem smislu finansijski sistem je skup sastavljen od tržišta, pojedinaca i organizacija koje trguju na tim tržištima i nadzornih tijela odgovornih za regulaciju. Finansijsko tržište zajedno sa učesnicima na tržištima i finansijskim instrumentima ili finansijskom aktivom čini finansijski sistem.
 

Funkcije finansijskih tržišta?
Značaj finansijskih tržišta se može posmatrati kroz sljedeće f-je koje ova tržišta obavljaju:

• f-ja povezivanja – finansijska tržišta predstavljaju organizovana mjesta na kojima dolazi do povezivanja kupaca i prodavaca različitih finansijskih instrumenata,
• smanjenje transakcionih troškova – finansijska tržišta smanjuju trošak transakcije. Postoje dvije vrste troškova povezanih sa transakcijama: troškovi traženja i troškovi informacija,
• alokativna f-ja – finansijska tržišta omogućavaju alokaciju slobodnih finan. sredstava od onih subjekata koji raspolažu viškovima sredstava ka onim subjektima kojima ta sredstva nedostaju,
• f-ja efikasnosti – finan. tržišta obezbjeđuju efikasno korištenje finan. sredstava jedne nacionalne privrede preko određivanja cijene njihovog korištenja,
• mobilizaciona f-ja – ova f-ja odnosi se na prikupljanje slobodnih finan. sredstava. Šira mobilizacija finan. štednje postiže se preko realno pozitivnih kamatnih stopa,
• razvojna f-ja – finan. tržišta omogućavaju skladan privredni razvoj, izgradnju infrastrukturalnih i drugih objekata pošto bi bez finan. tržišta bilo gotovo nemoguće prikupiti sredstva za te svrhe,
• likvidnosna f-ja – finan. tržišta obezbjeđuju mehanizam investitoru da proda fin. instrument,
• f-ja određivanja cijene finansijskih instrumenata – za privredne subjekte je ovo značajno pošto se na taj način formira cijena korištenja finan. sredstava, a za investitore ova f-ja je bitna pošto im olakšava donošenje investicionih odluka i dalju alokaciju finan. sredstava,
• f-ja javnosti i podsticanja uključivanja novih učesnika – jedna od obaveza je da se obezbijedi podjednak tretman informisanja javnosti kako bi se spriječila informaciona asimetrija,
• f-ja smanjenja ili čak eliminisanja rizika – finan tržišta omogućavaju da se smanji ili čak eliminiše rizik iz poslova koji se javljaju na ovim tržištima,
• poboljšanje životnog standarda stanovništva – omogućavaju rast životnog standarda i zadovoljavanje različitih potreba stanovništva.

Klasifikacija finansijskih tržišta?
Najčešće podjele polaze od:
-formalnosti strukture –
berze uključuju fiksno mjesto trgvine uz restriktivno definisanje učesovanja na tržištu i sa strogim pravilima trgovanja. Na berzi se trguje malim brojem najkvalitetnijih hartija od vrijednosti.
vanberzanska tržišta- ne uključuju fiksno mjesto trgovanja i u pravilu podrazumijevaju labaviju organizaciju, informacionu strukturu i pravila trgovanja. Ova tržišta su alternativni vid prometa hartija od vrijednosti, a u suštini ih čini mreža ovlašćenih posrednika uključenih u elektronski sistem. Hartije od vrijednosti kupljene na PTC tržištu rizičnije su od onih s berze zbog nekoliko razloga: često su preduzeća mala skratkom istorijom poslovanja, relativno je malo dionica takvih preduzeća u javnom vlasništvu, pa nivo trgovinske aktivnosti tim dionicama naginje ograničenjima. Konačno, premda se zaštita investitora povećava, još uvijek je ispod standarda berze.