Međunarodna ekonomija

UVOD
Međunarodna ekonomija  kao znanstvena disciplina pripada korpusu društvenih znanosti, koje izučavaju zakonitosti u području društvenog razvoja, ali istodobno ona je ekonomska znanost jer izučava zakonitosti koje vladaju u području međunarodne trgovine i na temelju toga predviđa vanjsku trgovinu u budućnosti.
Nema nikakve razlike između te sintagme i sintagme «međunarodna trgovina» ili «međunarodna razmjena» ili «inozemna razmjena».
U istraživanju međunarodne ekonomije koriste se sljedeći nazivi:

• teorija vanjske trgovine
• uvod u teoriju vanjske trgovine
• ekonomika vanjske trgovine
• ekonomika međunarodne razmjene
• međunarodna ekonomija
• politička ekonomija međunarodnih odnosa
• ekonomika međunarodnih odnosa ili međunarodni ekonomski odnosi
• ekonomika vanjskotrgovinskog poslovanja
• međunarodni poslovi

Međunarodna ekonomika vanjske trgovine – obuhvaća i teorijske sadržaje istraživanja vanjske trgovine kao što su realne i monetarne transakcije u vanjskoj trgovini, ali i šire, ona obuhvaća:

• istraživanje suvremenih integracijskih kretanja u svijetu
• djelovanje različitih tipova privrednih org., posebice multinacionalnih i transnacionalnih korporacija u međunarodnoj trgovini i uopće u ekonomskom razvoju

Međunarodna ekonomija kao znanost, ekonomika vanjske trgovine kao znanost i ekonomika međunarodne razmjene gotovo su isti pojmovi.
Istražuju  cjelokupnu vanjsku trgovinu određene zemlje, kao i njezin utjecaj na ekonomski razvoj
Ekonomika vanjskotrgovinskog poslovanja – odnosi se na samu tehniku vanjskotrgovinskog poslovanja.
Međunarodni marketing – znanstvena disciplina koja istražuje marketinško ponašanje i trgovinu rezidenata određene države na svjetskom tržištu.
Međunarodni ekonomski odnosi – istraživanje određenih aktivnosti ekonomskih subjekata u međunarodnoj zajednici, a na drugoj strani znanost koja proučava te aktivnosti.

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Međunarodna ekonomija je društvena i ekonomska znanstvena disciplina, koja istražuje zakonitosti koje vladaju u trgovini (razmjeni) između pojedinih zemalja različitim robama, uslugama, novcem, kapitalom, radom (radnom snagom), kretanjem ljudi, informacijama, znanjem, tehnologijama i menadžmentom.
Svjetska ekonomija kao ukupnost svih nacionalnih ekonomija svijeta snažno je prožeta prirodnom težnjom internacionalizacije. Intenzitet i obuhvatnost procesa internacionalizacije nisu podjednako izraženi kod svih zemalja što pripisujemo brojnim okolnostima i činjenicama.
S međunarodnom ekonomijom usko su povezani pojmovi poput: međunarodne podjele rada, specijalizacije, međunarodne razmjene i međunarodnog ekon.razvoja.  = sastavnice međunarodne ekonomije.
Međunarodna podjela rada i m.specijalizacija su preduvjeti za odvijanje međunarodne ekonomije.(R. Klincov, „Međunarodna ekonomija i finansije“ Univerzitet za poslovne studije, 2010.)
Međunarodni ekon.odnosi i razvoj bitno ovise o količini investicija, ali i o uspješnoj razmjeni dobara i usluga koja se odvija na globalnim tržištima.
Granice između nacionalnih i svjetskih tržišta određene su prostornim i vremenskim ograničenjima, ali i dr.pretpostavkama, kao što su subjektivne ili stupanj integriranosti u globalno svjetsko tržište.
Autarhija – kada se neko tržište zatvara za sebe
Proces liberalizacije – sustav otvorenog gospodarstva
Još uvijek u svijetu postoje zemlje koje primjenjuju sustave zatvaranja svog nacionalnog gosp.sustava, te primjenjuju mnoge načine restriktivne politike prema inozemstvu (S.Koreja, Kuba…).
Tu se odvija sukob 2 strategije:

• strategija međunarodnog ekonomskog internacionalizma
• strategija ekonomskog nacionalizma

Međunarodna ekonomija… može se uspješno razvijati pod uvjetom da su ostvarene i neke dr.pretpostavke, kao što su:

• kakve su namjere neke zemlje za sudjelovanje u m.e.
• koji su oblici njezinog sudjelovanja na planu međ.specijalizacije
• kakve se koristi po zemlju mogu ostvariti od takve razmjene
• jesu li te koristi pozitivno usklađene s društvenim ili ekon.pretpostavkama zemlje
• kakve makroekonomske koristi trebaju da bi se ostvarili najbolji rezultati

Teorija međunarodne ekonomije pokriva područja:

• međunarodne specijalizacije i međunarodne razmjene
• međunarodne trgovinske politike
• platnobilančne politike
• međunarodnog ekonomskog razvoja

Nove spoznaje u teoriji međunarodne ekonomije odnose se na nova razvojna saznanja iz oblasti socijalnih, političkih i gosp.događanja, kao što su:

• razne geopolitičke promjene
• intenzitet međusobnih političkih odnosa između pojedinih zemalja
• povremeni ratni sukobi zahlađenje međusobnih odnosa između pojedinih zemalja
• mirnodopsko stanje i stabilni politički odnosi.