Odlomak

UVOD
Obrazovanje je kompleksna i delikatna delatnost koja je prožeta brojnim prinicipima koje poštuju svi učesnici vaspitno-obrazovnog procesa. „Opšti didaktički principi označavaju osnovna i opšta načela koja određuju tok predavanja i učenja u skladu sa ciljevima vaspitanja i obrazovanja i zakonitostima procesa nastave.“ ( Radmila M. Nikić, str 113) . Pedagoška načela ili principi, sadrže zahteve opšteg značaja koji se postavljaju svima onima koji se praktično bave pedagoškim radom. „Principi se izvode iz celine koncepcije vaspitanja i obrazovanja, iz saznatih zakona do kojih se došlo proučavanjem vaspitanja i iz postavljenog cilja i zadataka vaspitanja i obrazovanja. Principi su obično i iskustveno provereni i potvrđeni.“ (N. Potkonjak, str 82) . Postoji više opštih pedagoških principa. „Formulisanje opštih principa vaspitno-obrazovnog rada predstavlja jedan od prvih nivoa konkretizacije i operacionalizacije koncepcije ciljeva i zadataka obrazovanja i vaspitanja.“ (N. Potkonjak, str 83)
Osnovni pedagoški principi su:

1. Princip naučnosti nastave
2. Princip prilagođenosti nastave uzrastu učenika
3. Princip sistematičnosti i postupnosti u nastavi
4. Princip povezanosti teorije i prakse
5. Princip očiglednosti
6. Princip svesne aktivnosti učenika u nastavi
7. Princip trajnosti usvajanja znanja, veština i navika
8. Princip individualizacije
9. Princip racionalizacije i ekonomičnosti
10. Princip istoričnosti i savremenosti .

 

 

 

 
Princip naučnosti nastave

Princip naučnosti u nastavi je vodeći princip u sistemu didaktičkih principa. Pojam naučnosti odnosi se na aspekte nastave te stoga učenici u toku svih godina školovanja usvajaju samo naučno proverena znanja.
Jedan od važnih principa naučnosti jesteda učenici saznaju suštinu, bitne oznake. Ovaj zahtev se ostvaruje postepeno zavisno od uzrasta i psihičkih mogućnosti učenika. Uspešna realizacija principa naučnosti povezana je sa formiranjem osnova teorijskog mišljenja, a teškoća sprovođenja ovog principa je u tome što naučno-tehnički napredak prevazilazi mogućnosti nastave. Količina informacija se udvostručuje svakih 5-10 godina, sporne hipoteze ne mogu ući u sadržaj nastavnih predmeta ali ih nastavnici već u srednjoj školi ne mogu zaobići. (M. Kuka, str 21)
U sticanju naučnih (teorijskih) znanja, saznanje teče od apstraktnog ka konkretnom jer se uopštavanje zasniva na analizi suštinskih oznaka sistema koji se uče. Tako se, npr., u početnim razredima učenicima daju elementarna znanja koja u izvesnoj meri nose opisni karakter.; na starijem uzrastu se značajna pažnja obraća formiranju naučnih pojmova.(D.I. Stošović, str 140)
Osnovna intenca principa naučnosti u nastavi jeste da se učeniku omogući da vidi tamo gde ranije nije video, i da zapazi ono što do tada nije zapazio.(M. Kuka, str 21, 22)

 

 

 

 

 

Princip prilagođenosti nastave uzrastu učenika

Princip prilagođenosti nastave uzrastu je označen kao princip dostupnosti. Ne treba nametati umu ono što mu ne odgovara i zbog toga obim znanja koji treba učenici da usvoje mora se brižljivo odabrati vodeći računa o tome koliko učenici već znaju. No i pored toga moraju se uzeti u obzir individualne razlike u pogledu intelektualnih sposobnosti učenika.
Kako navodi Sokolovski (1999), ovaj princip javlja se kao socijalni, psihološki i didaktički zahtev koji nastoji da usaglasi stvarne mogućnosti učenika i sadržaje vaspitanja i obrazovanja sa društvenim zahtevima.(R. Nikić, str 117)
Komenski je u svojoj “Velikoj didaktici” formulisao elementarna pravila koja nalažu da se u nastavi ide od lakšeg ka težem, poznatog ka nepoznatom, prostog ka složenom i bližeg ka daljem. (M. Kuka, str 22)

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari