Monopol
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija, Političke nauke
Objavio izuzetnanagrada 18. avgust 2014. Prijavi dokument
POLITIKA INDIREKTNIH POREZA U BiH
Po svom društevenom uređenju Bosna i Hercegovina je kompleksna država, dva entita, distrikt, 10 kantona i 105 jedinica lokalne uprave (opština). Takvo strukturno uređenje je u mnogome određivalo ukupnu poresku politiku u post Dejtonskoj BiH. S tim u vezi neophodno je naglasiti da se o poreskoj politici na nivo države BiH do 2003. godine, ne može ni govoriti obzirom da su glavnu riječ u kreiranju poreske politike imali entitete i distrikt.
Imajući u vidu da je BiH zemlja u tranziciji i da ima izraženu potrebu za provođenjem reforme fiskalnog sistema, jer je postojeći bio neadekvatan i ne efikasan i nije kompatibilan sa rješenjima EU, bilo je neophodno stvoriti uslove da se reforma provede i na nivou BiH i na nivou entiteta, te da oba nivoa postignu saglasnost za provođenje te reforme.
Pridruživanje BiH EU, integracija u sve tokove globalne ekonomije, te s tim u vezi stupanje u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije ( WTO), takođe predstavlja važan dio vizije razvoja BiH u narednom srednjoročju.
Treba istaći da je ključnu ulogu u razvoju jedinstvenog poreznog tržišta u BiH tj. prvi potez imala međunardno zajednica te je još 2000 godine Vijeće za implementaciju mira, u Deklaraciji donesenoj u Briselu,u konteksu naglašavanja kritičnih ekonomskih reformi, zahtijevalo stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i omogućavanje rasta privatnog sektora te pozvalo organe vlasti BiH da nastave sa sveobuhvatnim reformama sistema oporezivanja i carina. U Komnikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira na nivou političkih direktora, 2002.godine, BiH se poziva da hitno donese ekonomske reforme, uključujući “ujedinjenje carinskog sistema, kako bi zaustavilo dupliciranje poslova i pronevjere i uvođenje PDV-a na državnom nivou kako bi se pojednostavio i učinio efikasnim sistem oporezivanja, te pomoglo u smanjenju cjelokupnih poreznih obaveza“.
Postupajući po navednim prijedlozima visoki predstavnik u BiH donosi Odluku o uspostavi Komisije za indirektnu poreznu politiku sa jasnim zadacima (principima) za reformu u oblasti carina i uvođenju poreza na dodatu vrijednost.
U skladu sa Ustavom BiH, Federacija BiH i Republika Srpska su se u 2003. godini složile da nadležnost u oblasti indirektnog oporezivanja povjere na državni nivo, nakon čega je, krajem 2003.godine, na nivou BiH usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja. Tim zakonom, odgovornosti koje se tiču razvoja politike i primjene indirektnih poreza (akciza, carina, poreza na promet, PDV-a) povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. Nakon ovogo možemo govoriti o poreskoj politici na nivo BiH.
II. POREZI
Pitanje suštine i osnovnih karakteristika poreza bilo je predmet definisanja čitavog niza autora koji su pokušavali da iznesu osnovne karakteristike ovog oblika prihoda. Definicije se u znatnoj mjeri razlikuju zavisno od perioda u kome su nastale.
Tako, u antičkoj Grčkoj i Rimu porez je tumačen kao davanje pokorenih pobjednicima i poreska obaveza se izjednačavala sa pojmom potčinjenosti.U feudalizmu, porez se tretira, na prvom mjestu kao dar, a zatim kao pomoć.
Novija shvatanja o suštini poreza kao oblika prihoda stavljaju akcenat na ekstra fiskalne zadatke u uslovima državnog intervencionizma. Porezi gube neutralan karakter i vrlo uspješno počinju da se primjenjuju u ostvarivanju vanfiskalnih ciljeva ( ekonomsko-političkih, socijalno-političkih i političkih).
Opšte karakteristike poreza kao oblika prihoda u savremenim uslovima ogledaju se u sljedećem:
• U osnovi poreza leži prinuda, što znači da su poreski obveznici dužni da plate poreze, a u protivnom – iznos poreza bit će naplaćen prinudnim putem.
• Porez predstavlja davanje bez direktne protunaknade. Međutim, iako nije riječ o direktnoj protunaknadi ne može se poreći da porezi, u principu, predstavljaju indirektnu protunaknadu, čija veličina uveliko zavisi od toga u kojoj mjeri široki slojevi naroda imaju uticaja na kreiranje politike javne vlasti.
• Porez predstavlja takav prihod kod koga nije unaprijed utvrđena svrha za koju će se koristiti, što znači da prilikom naplate poreza, država nije dužna da poreskom
obvezniku daje obavještenje u koju svrhu će se upotrijebiti prihodi koji potiču od poreza.
• Kao posebnu karakteristiku poreza moderne države treba navesti da se oni naplaćuju isključivo u novcu, a samo u izuzetnim slučajevima u naturi.
• Porezi u savremenim uslovima dobijaju sve značajnije mjesto pri ostvarenju
pojedinih ekonomsko-političkih i socijalno-političkih zadataka i ova orjentacija postaje sve izraženija.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio lelanna 11. februar 2025.
Objavio vesna2412 04. februar 2025.
Objavio dejana1995 24. decembar 2024.
Objavio svbrr 22. novembar 2024.
Objavio underdog011 18. novembar 2024.
Objavio MilicaD12 12. februar 2025.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio MilicaD12 12. februar 2025.
Objavio boob1703 12. februar 2025.
Objavio boob1703 12. februar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.